Boginje: mitski arhetipovi u ženskoj psihi

 

Iako je svaka žena autentična i jedinstvena, na dubokim nivoima nesvjesnog sve nosimo neki od mitskih arhetipova boginja koji nam oblikuju osobnost, ponašanja, izbore i stavove.

Začetnik analitičke psihologije, Carl Gustav Jung, opisao je kako se u nesvjesnom nivou nalaze dva sloja: osobno nesvjesno i kolektivno nesvjesno. Kolektivno nesvjesno temelji se na simbolima i mitovima, iz čega se razvila cijela jedna grana psihologije – arhetipska psihologija. Ugledna jungovska psihologinja Jean Shinoda Bolen, dr. med., klinička profesorica psihijatrije na Sveučilištu Kalifornije u San Franciscu i autorica nekoliko značajnih knjiga, svojim je radom zaronila u najdublja mora nesvjesnih i arhetipskih sila koje utječu na našu osobnost. U svojim knjigama Bogovi u svakom muškarcu i Boginje u svakoj ženi opisala je tipove muškaraca i žena, nazivajući ih prema bogovima i božicama iz starogrčkih mitova.

„Grčke su boginje predodžbe žena koje su u ljudskoj mašti živjele više od tri tisuće godina. Boginje su obrasci ili predstavnice žena – koje su moćnije i ponašanjem se razlikuju više no što im je povijest dopuštala izražavati. Motivira ih ono što je njima važno i predstavljaju duboko ukorijenjene obrasce ili arhetipove koji mogu odrediti smjer ženina života.“ Jean Shinoda Bolen

Mitskih arhetipova ženskih boginja je 7, a upoznavanje s njima svakoj ženi donosi nove uvide, spoznaje, bolje razumijevanje sebe, svojih potreba, htijenja, želja. Aktivni arhetipovi određenih boginja te njihovo razumijevanje nude nam uvide u ono što nas privlači, pokreće, zadovoljava, ali i ono što nas frustrira, odbija i s čime se ne možemo poistovjetiti.

U nekoj ženi je aktivan samo jedan arhetip, dok je u drugoj više njih; arhetipovi se također mogu i mijenjati vezano za naš osobni razvoj i životna razdoblja. Upoznati arhetip našeg dubokog nesvjesnog donosi nam znanje koje su to naše snage, moći i vrline (svijetla strana) te koja su nam iskušenja, slabosti i nedostatci (tamna strana). Transformacijom i integracijom svih dijelova naše osobnosti možemo postati cjelovitije i zadovoljnije žene koje prihvaćaju sebe, svoje talente i vješto barataju s vještinama koje povlače iz dubokog nesvjesnog.

Prema učenju Jean Shinoda Bolen ženama vlada 7 arhetipova boginja: Artemida – arhetip sestre; Atena – arhetip tatine kćerke; Hestija – arhetip mudre žene; Hera – arhetip supruge; Demetra – arhetip majke; Perzefona – arhetip mamine kćerke te Afrodita – arhetip ljubavnice.

Navedenih sedam boginja autorica razvrstava u tri kategorije: boginje djevice (Artemida, Atena i Hestija), ranjive boginje (Hera, Demetra i Perzefona) i alkemijska boginja (Afrodita). U daljnjem tekstu pročitajte o svakoj i otkrijte kojem mitskom arhetipu pripadate. Za bolje razumijevanje mudro je pročitati knjigu Boginje u svakoj ženi, Jean Shinoda Bolen.

Boginje u svakoj ženi: mitski arhetipovi u ženskoj psihi

Artemida – boginja lova i mjeseca, suparnica i sestra

Artemida personificira neovisan ženski duh usredotočen na postignuća. Ona je boginja djevica, otporna na zaljubljivanje, predstavlja netaknutost, samosvojnost, stav sposobna sam brinuti se sama za sebe, nema potrebu za muškim odobravanjem, idealizira ženski pokret. Ima izraženu sklonost divljini i neukroćenoj prirodi te ljubav prema Mjesecu, zvijezdama i otvorenom nebu. Sklona je gorljivosti po pitanju svojih ciljeva i načela, natjecateljskog je duha. Potrebno joj je očinsko odobravanje. S drugim ženama ima sestrinski odnos, a s muškarcima bratski. Nije majčinski tip te ju to ne ispunjava. Često je emocionalno suzdržana i usredotočena na vlastite ciljeve. Da bi žena nadrasla Artemidu mora postati ranjiva kako bi naučila iskreno voljeti i brižno postupati s drugima te shvatiti da je bliskost važna baš kao i neovisnost.

Atena – boginja mudrosti i zanata, strateginja i očeva kći

Atena predstavlja razboritu, samouvjerenu ženu koja se ne povodi za srcem, već za razumom. Ona je praktična, jednostavna, sigurna u sebe, sve obavlja s lakoćom. Teži partnerstvu, ravnopravnosti i uvažavanju. Atena blista u diplomaciji, oštroumnosti, opisuje ju izreka žena od zanata – uspješno predviđa, planira, savladava razna umijeća, strpljiva je. Arhetip je „očeve kćeri“ te predstavlja ženu sklonu moćnim muškarcima koji imaju autoritet i odgovornost. Sklona je umjetnosti u svemu što čini te životu po „zlatnoj sredini“. Živi u svom umu te često nije u dodiru s vlastitim tijelom. Nedostaju joj emocionalna dubina, erotska privlačnost te sposobnost za bliskost. Boginja Atena je jedina koja je rođena kao odrasla osoba te nikada nije bila dijete, a poznavala je samo oca. Upravo oživljavanjem djeteta u sebi, pristupanjem životu kao zadivljeno dijete te upoznavanjem majke i njene vrijednosti, Atena postane spontana i opuštenija.

Hestija – boginja ognjišta i hrama, mudra žena i neudana teta

Hestija utjelovljuje strpljivu i stabilnu ženu koja utjehu nalazi u samoći te zrači osjećajem netaknutosti i potpunosti. Svojom prisutnošću stvara ozračje topline i smirenog reda. Introvertirana je i uživa u samoći. Hestija je usredotočena na svoj unutarnji, subjektivan doživljaj. Poima putem meditacije, unutarnjeg gledanja i intuitivnog naslućivanja. Može biti emocionalno hladna, povučena u vlastiti svijet, teži spokoju kojeg najlakše nalazi u samoći. Voli kućanske poslove i u tome pronalazi zen. Pogodno okruženje za Hestiju su katolički redovi i istočnjačke religije te ćemo ih baš često pronaći u samostanima i ašramima. Ako se odluči za brak, odgovora staromodnom viđenju „dobre supruge“. S teškoćama se suočava kada napusti unutarnji dom te uz pomoć drugih boginja mora razviti i druge aspekte svoje osobnosti.

Hera – boginja braka, predana žena i supruga

Hera predstavlja ženu koja svoje uloge studentice, profesionalke ili majke podređuje najvažnijem cilju pronalaženja supruga i sklapanja braka. Brak joj je ispunjenje unutarnje potrebe za partnerom te vanjske potvrde odnosa supruga i supruge. Sa seksualnošću čeka do braka i sa zadovoljstvom supruga postavlja u središte svog života. Ukoliko nema partnera njena tuga je golema. Više od bilo koje boginje ovdje je izražena dualnost između izrazito pozitivnih i negativnih značajki. Žena ovog arhetipa se bez muškarca osjeća nepotpuno. Prevarena žena Hera pretvara se u goropadnicu koja svu ljutnju prebacuje na suparnicu. Vrlo je ljubomorna. Ako dođe do razvoda i nakon njega se osjeća se i ponaša kao legitimna žena bivšeg supruga. Za nadrasti ovaj arhetip potrebno je okrenuti se kreativnom radu.

Demetra – boginja žita, hraniteljica i majka

Demetra je majčinski arhetip, predstavlja ženski poriv pružanja tjelesne i duhovne potpore djeci. Žena s ovim arhetipom silno želi biti majka. U odnosima je brižna, spremna je pružiti pomoć i potporu. Altruistična je, odana pojedincima i usredotočena na vanjski svijet. Ovo su tople, nježne i ženstvene osobe, ali bez jakog seksualnog naboja. Njene značajke su i majčinska ustrajnost, tvrdoglavost i strpljivost. Hranjenje drugih izvor je zadovoljstva. Ona je najvelikodušnija od svih boginja, ali ako se ne zna odvojiti od djece u njoj se aktivira destruktivna majka. Ne zna reći ne, jer se poistovjećuje s ulogom dobre majke, ali teško joj je priznati i negativne osjećaje. Sklona je pasivno-agresivnom ponašanju, kontroli i pretjeranom nadziranju. Za nadići ovaj arhetip potrebno je odustati od kontrole, poticati neovisnost vlastite djece i razviti vlastite interese i svrhu života van majčinstva.

Perzefona – kraljica podzemlja, prijemljiva žena i majčina kći

Perzefona je djevojka i kraljica podzemnog svijeta, izražava žensku sklonost pokoravanju, pasivnosti te potrebu za udovoljavanjem drugima i potrebu da drugima bude potrebna. Ove žene se doimaju mladenački, nose nešto djevojačko bez obzira na dob. Ove žene su često „mamine djevojčice“, poslušne, prijemljive i željne ugoditi. U odnosu s muškarcima imaju stav dijete-žena, nesigurnog i mladenačkog stava. U seksualnosti su poput Trnoružice ili Snjeguljice – uspavane. Ako imaju dijete, ne poistovjećuju se s ulogom majke. Ako je Perzefona dominantan arhetip žena je pasivna, sklona je povoditi se za drugima, vodi se motom majka zna najbolje. Perzefona je najbezličnija i najneodređenija među svim boginjama. Nema smjer niti osjeća poriv. Da bi se nečemu posvetila mora se boriti s unutarnjom Korom. Može se razvijati u nekoliko smjerova putem aktivacije arhetipova drugih boginja ili razvoja animusa.

Afrodita – boginja ljubavi i ljepote, kreativna žena i ljubavnica

Afrodita je alkemijska boginja, boginja ljubavi i ljepote, koja upravlja ženskim uživanjem u ljubavi i ljepoti, seksualnosti i senzualnosti te potiče na ispunjavanje kreativnih i prokreativnih funkcija. Važni su joj odnosi, ali ne i dugoročna posvećenost njima. Ono što Afrodita prožme ljepotom postaje neodoljivo. A ovim arhetipom je povezana jedinstvena značajka svijesti – usredotočena, ali ipak prijemljiva. Afrodita je snažna sila promjene, iz koje proizlaze privlačnost, sjedinjenje, oplodnja, sazrijevanje i rađanje novog života. Ovo se ne odnosi samo na produženje vrste i rađanje djeteta, već Afroditin plod kreativnosti može biti apstraktan poput sjedinjenja dvije zamisli koje se pretvore u teoriju. Žene Afrodite su zaljubljive prirode, ali su sklone muškarcima koji nisu nužno dobri za njih ili prema njima. Mnoge žene Afrodite teško održavaju dugotrajan monogaman brak. U drugim ženama često izazivaju ljubomoru. Vole djecu i djeca vole njih. Pomaže joj osvještavanje arhetipa Afrodite kako bi se riješila krivnje za to kakva je te razvoj arhetipova Demetre ili Here u majčinstvu, ali i Hestije kako bi obuzdala svoju strast koja može biti razorna.

 

 

Indira Juratek

 

Foto: Unsplash, Pexels