parallax background

Dobra knjiga: Dizajniraj svoj život

eukaliptus
Inhalacija eteričnim uljima kod prehlade, gripe i ostalih dišnih infekcija
listopad 10, 2019
arhetipovi
Boginje grčke mitologije i arhetipovi žena
listopad 11, 2019

 

Riječ dizajn obično povezujemo s pridjevima modni, grafički ili industrijski, a uz aktivnosti dizajniranja vezujemo kreativnost, inovativnost, pomicanje postojećih granica, novost, napredak…

Načela dizajniranja u različitim područjima ljudskog djelovanja integrirana su u jedinstvenu metodu nazvanu Design Thinking („Dizajnersko razmišljanje“) koja predstavlja kreativni proces iznalaženja ideja usmjeren na krajnjeg korisnika koji polazi upravo od ispitivanja njegovih potreba. Polazi od jasnog definiranja koji bi to problem trebao riješiti odnosno potrebu zadovoljiti ishod dizajniranja.

Slijedi najkreativniji dio procesa – razvoj ideja (tzv. Brainstorming), a po odabiru najbolje ideje izrada prototipa koji se testira na korisnicima. Ovaj se pristup primjenjuje u unaprjeđenju postojećih i razvoju novih proizvoda, usluga pa čak i iskustava. Svemu se u životu može pristupiti dizajnerski pa čak i samom življenju, smatraju Bill Burnett i Dave Evans autori knjige Dizajniraj svoj život (Planetopija, 2018.). Njihova metoda dizajniranja života proizašla je iz kolegija kojeg su, prije deset godina, pokrenuli na američkom sveučilištu Stanford u želji da studente inženjerstva nauče dizajnerskom načinu razmišljanja i inovativnosti i tako im pomognu u pronalasku prvog zaposlenja, a poslije i ostvarenju karijere koja će ih činiti sretnima.

dizajniraj svoj život

Dizajniraj svoj život, Dave Evans, Bill Burnett 

U Sjedinjenim Američkim Državama samo 27 posto ljudi s fakultetskom naobrazbom završi u karijeri za koju su se školovali. Ideja da fakultet koji završiš određuje ono što ćeš raditi ostatak života i da studentsko doba predstavlja najbolje godine tvojeg života (prije života ispunjenog napornim radom i dosadom) dva su uvjerenja koja nazivamo disfunkcionalnim uvjerenjima – mitovima koji mnoge ljude sprječavaju u dizajniranju života kakvog žele.

Ovaj eksperimentalni kolegij pokazao se vrlo uspješnim te je uskoro prerastao u studijski program koji, osim stanfordskih studenata, svoju ciljnu publiku pronalazi i u široj populaciji. Svi zainteresirani mogu pohađati radionice kao i certifikacijski program ukoliko DYL metodu žele dalje poučavati i primjenjivati u svom radu. Na službenoj web stranici Designing Your Life dostupne su detaljnije informacije o knjizi, DYL programu na Stanfordu i njegovu kurikulumu te radionicama i gostovanjima B. Burnetta i D. Evansa diljem SAD-a.

Jedna od ključnih pretpostavki DYL metode jest da ne uspijevamo živjeti život kakav želimo zbog disfunkcionalnih uvjerenja koja imamo i upravo nas ona ometaju na putu pronalaska osobne sreće. Neka od njih su da moramo raditi posao u struci ili da ćemo biti sretni ako budemo uspješni u onome što radimo. Kroz praktične vježbe autori upoznaju čitatelja s procesom dizajnerskog razmišljanja i pritom naglašavaju da dizajneri vole probleme i nije problem imati problem već ga je važno točno definirati. Nadalje, dizajneri se ne boje neuspjeha. Naprotiv, svaki neuspjeh je vrijedno iskustvo iz kojeg se uči i testira stvarnost.

I vaša prošlost samo čeka da u njoj pronađete uvide – posebice takozvane planinske vrhove ili „najbolja iskustva“. Najbolja iskustva iz naše prošlosti – čak i iz davne prošlosti – mogu nam otkriti mnogo toga.


Kad se osvrćete na prošlost, pazite se povijesnog revizionizma – nemojte biti preblagi prema dobrim razdobljima ni prestrogi prema lošima. Samo pokušajte biti iskreni.

dizajniraj svoj život

Burnett i Evans naglašavaju pet karakteristika dizajnerskog pristupa. Prvi je radoznalost jer potiče na istraživanje, a time i uočavanje novih prilika. Slijedi sklonost djelovanju i testiranju pretpostavki, ideja i potencijalnih rješenja uz prihvaćanje pogreški i stalnih promjena kao nužnog dijela razvojnog procesa. Upravo je svijest o procesnoj prirodi dizajniranja važna za njegov uspješnost – usredotočenost na idući korak, a ne na konačni ishod. Sposobnost sagledavanja stvari iz drugog kuta i preformuliranja olakšava dizajnerima pomicanje s mrtve točke kad zapnu u radu. Nova perspektiva otvara nove mogućnosti i pokreće proces dalje. I konačno, dizajniranje podrazumijeva suradnju. Razmjena ideja i informacija s drugim ljudima te njihova potpora u bilo kojem drugom obliku može nam uvelike olakšati ostvarenje naših ciljeva.

Neprestano rastemo iz sadašnjosti u budućnost, te se stoga stalno mijenjamo. Sa svakom promjenom dolazi novi dizajn. Život nije ishod; život je više poput plesa. Dizajn života je kao niz dobrih plesnih koraka. Život nikad nije gotov (sve dok ne završi) i dizajn života nikad ne završava (dok vi ne budete gotovi).

 

Tihana Malenica Bilandžija,

– psihologinja, coach i trenerica u području osobnog i organizacijskog razvoja

 

Ostale prijedloge knjiga koje valja pročitati potraži u rubrici DOBRA KNJIGA.

 

Foto: Unspalsh, Planetopija

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

X

Newsletter

Prijavi se na newsletter i budi u toku s najnovijim objavama