parallax background

Dobra knjiga: Zapisi o nervoznom planetu

roditeljstvo
Pozitivno roditeljstvo kao revolucija u odgoju
listopad 21, 2020
juha od mrkve i đumbira
Gusta juha od mrkve i đumbira za snažan imunitet
listopad 22, 2020

 

Britanski pisac i novinar Matt Haig objavljuje publicistiku („How Come You Don’t Have An E-Strategy“, „Brand Success“, „Reasons to Stay Alive“, „Notes on a Nervous Planet“, …), te beletristiku za odrasle („The Radleys“, „The Humans“, „How to Stop Time“, „The Last Family in England“, „The Midnight Library“, …) i djecu („A Boy Called Christmas“, „The Girl Who Saved Christmas“, „Echo Boy“, „Shadow Forest“, „Evie in The Jungle“, …).

Njegova knjiga „Zašto ostati živ“ (2015.) gotovo godinu dana je bila prva na ljestvici bestselera „Sunday Timesa“, odnosno među prvih deset najčitanijih naslova u Velikoj Britaniji, a u njoj opisuje kako se osjećao i ponašao pateći od depresije i kako ju je prevladao. Uslijedili su „Zapisi o nervoznom planetu“ (Vorto Palabra, 2020.) u kojima Haig, polazeći od vlastitog iskustva življenja u modernom svijetu, iznosi svoja zapažanja o tome koje su prednosti, a koje zamke suvremenog života.

Zapisi o nervoznom planetu, Matt Haig

Dakle, budući da su fizičko i mentalno zdravlje povezani, zar se isto ne bi moglo reći i za moderni način života i naša duševna stanja? Zar ne bi neki aspekti našeg načina života u današnjem svijetu mogli biti odgovorni za to kako se u tom svijetu osjećamo?

Ne samo u pogledu sadržaja koji čine moderan život, nego i u pogledu njegovih vrijednosti. Vrijednosti zbog kojih želimo više od onoga što imamo. Rad slavimo više od igre. Ono što je najgore u nama uspoređujemo s najboljim osobinama kod drugih ljudi. Neprestano se osjećamo kao da nam nešto nedostaje.

Neupitno je da je razvoj tehnologije, ekonomije i društva u cjelini donio brojne prednosti i pogodnosti u našu svakodnevnicu, no svemu novome treba pristupiti s oprezom, napominje Haig, jer čovječanstvo nikad nije bilo bogatije i nikad nije uživalo u većoj mogućnosti izbora apsolutno svega, a ne činimo se sretnijima od naših predaka. Naprotiv.

zapisi o nervoznom planetu

Ponekad se čini da smo riješili problem neimaštine i zamijenili ga problemom preobilja.

Kamo god pogledamo, ljudi mijenjaju način života tako što uklanjaju stvari. Očiti su primjer te strasti prema ograničavanju mnogobrojne dijete, ali sjetite se i dugotrajnih trendova veganstva ili suzdržavanja od alkohola i sve češćem pribjegavanju „digitalnoj detoksikaciji“. Kultura preopterećenosti urodila je sve većim oprezom, učestalijom praksom meditacije i odabirom minimalističkog načina života. Yin prema grozničavom yangu našeg života 21. stoljeća.

Upotreba pametnih telefona i Interneta čine život lakšim i ugodnijim, ali donose i novu vrstu ovisnosti. Potiču sve izraženiju potrebu da nam nešto ne promakne, da smo stalno u tijeku, da smo povezani s drugima… Ujedno, nude se i kao idealno rješenje za zadovoljavanje tih potreba, ali postoji „ali“ koji upućuje na negativne posljedice prekomjernog korištenja tih „rješenja“. Nesanica, iscrpljenost, depresija, anksioznost, manjak samopouzdanja, usamljenost… samo su neka od stanja koja se pojavljuju kao posljedica prekomjerne izloženosti ekranima i društvenim mrežama, a koje su otkrila znanstvena istraživanja na ovu temu.

Kako da ne preopteretim svoju svijest, kad je svijet oko mene već toliko preopterećen? Možemo razmišljati o bilo čemu. I zato je logično što na kraju dođemo do toga da razmišljamo o svemu. Ponekad bismo trebali skupiti hrabrost i isključiti ekrane kako bismo ponovno uključili sebe. Odspojiti se kako bismo se opet povezali.

Globalna povezanost uklanja kilometre prostornih udaljenosti i vremenske zone što nas je učinilo stalno dostupnima svijetu, ali i svijet nama, no naš mozak je još uvijek mozak „špiljskog“ čovjeka i nema kapacitet procesuirati enormnu količinu podražaja i informacija kojima je kontinuirano izložen bez negativnih posljedica.

zapisi o nervoznom planetu

„Prigrli“ budućnost i „ostavi“ prošlost. Konzumerizam se temelji na tome da želimo ono što tek dolazi, umjesto onoga što je tu i što već imamo. To je gotovo savršen recept za nesreću.

Tijekom obrazovanja neprestano nas uče određenoj vrsti obrnute pažnje. Poput nekog Studija Budućnosti gdje nas – u vidu matematike ili književnosti ili povijesti ili programiranja ili francuskog jezika – uče misliti o vremenu drukčijem od vremena u kojem se nalazimo. Vrijeme ispita. Vrijeme rada. Vrijeme-kad-jednom-odrastemo.

Kad čin učenja smatramo pukim instrumentom, nečim što nikad nije svrha sama po sebi već uvijek mora polučiti neki rezultat – reduciramo svoju ljudskost. Mi smo životinje koje misle, osjećaju, stvaraju umjetnost, čudesne životinje gladne znanja koje činom učenja sagledavaju sebe i svijet u kojem žive. Učenje je samo sebi svrha. Ono ima daleko više toga za ponuditi, ne samo puke stvari koje upisujemo na obrascima za prijavu. Učimo se voljeti svoj život ovdje i sada.

M. Haig bez okolišanja pogađa u bit, te iskreno i duhovito progovara o izazovima s kojima se svakodnevno susrećemo živeći život koji je, samo naizgled, nikad bolji i prepun prilika koje čekaju da ih ugrabimo.

Ipak, u tom obilju lako je izgubiti fokus i zamijeniti stvarne sa lažnim prioritetima. Zato nas autor svojim „Zapisima“ želi podsjetiti na ono bitno i kako mu se vratiti. U konačnici, kako se vratiti samima sebi.

Sve smo oko sebe umnožili, ali mi smo i dalje pojedinci, jedni i jedinstveni. Svatko od nas postoji samo u jednom primjerku. Sićušni smo u odnosu na internet. Trebali bismo uživati u životu punim plućima i prestati razmišljati o svim onim stvarima koje nikad nećemo uspjeti pročitati, pogledati, reći i učiniti. Trebali bismo početi razmišljati kako uživati unutar svojih ograničenja. Živjeti po mjeri čovjeka. Usredotočiti se na onih nekoliko stvari koje možemo učiniti, umjesto razmišljati o milijunima onih koje ne možemo. Prestati čeznuti za paralelnim životima. Pronaći manje mjerilo. Biti ponosna i jedinstvena jedinka. Nedjeljiva primarna čestica.

 

Ostale prijedloge knjiga koje valja pročitati potraži u rubrici DOBRA KNJIGA.

 

Tihana Malenica Bilandžija

– psihologinja, coach i trenerica u području osobnog i organizacijskog razvoja; autorica stranice Inspiracija.net

 

Foto: Pexels, PR

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.