Minimalizam: živjeti ispunjen život
Usvajanje minimalizma kao životne filozofije predstavlja znatno dublju i korjenitiju promjenu od pukog raščišćavanja svog doma od suvišnih stvari.
Živjeti minimalizam svaki dan zahtijeva stvaranje posebnog mentalnog sklopa i dnevne rutine koje će nerijetko biti teško uskladiti s prevladavajućim društvenim vrijednostima, normama i trendovima. Stoga je važna čvrsta namjera da se ustraje. S motivacijskog aspekta možda i jest lakše krenuti s materijalnim dobrima, jer jedno temeljito čišćenje i drukčija organizacija doma relativno brzo daje vidljive rezultate koji djeluju poticajno na naše buduće odluke i korake na putu prema minimalističkom življenju.
Oslobađanje životnog prostora od stvari koje nam nisu nužne svakako je dobar početak no za uspješan nastavak priče poseban izazov predstavlja promjena mentalnog sklopa. Ona se, osim izbacivanja „konzumerističkog mentaliteta“ iz svog repertoara ponašanja, očituje i u drukčijem stavu prema vremenu. Ono je dragocjeni resurs čiju vrijednost često i olako podcjenjujemo te ga trošimo s puno manje obzira i zadrške nego npr. novac.
Vrijednost vremena izvrsno dočarava priča Čudesna banka života:
Zamislite da vam svako jutro kad se probudite neka banka uplati na račun točno 86.400 eura. Što biste napravili s takvim darom? Postoje, međutim, i neka pravila kojih se trebate pridržavati, a ona glase:
Prvo pravilo
– Sve što niste uspjeli potrošiti tijekom tog dana navečer vam se uzima. Ne možete varati, ni prebacivati novac na neki drugi račun. Imate ga pravo potrošiti isključivo tijekom tog istog dana, ali ne zaboravite da vam svakog jutra, čim otvorite oči, banka uplaćuje novih 86.400 eura za taj dan. I tako svaki dan iznova.
Drugo pravilo
– Banka smije prekinuti tu “Igru” bez ikakvog upozorenja. U bilo kojem trenutku može vas obavijestiti da je sve gotovo i obustaviti isplate.
Nema sumnje da ćete dobiveni novac trošiti na najljepši mogući način i prema samima sebi i onima koje volite. Trudit ćete se da vam svaki euro donese sreću i zadovoljstvo.
Pa, gdje postoji takva banka?
Tu čudesnu banku svi mi imamo na raspolaganju. To je VRIJEME!
Svakog jutra kada se probudimo, naša nam životna banka otvara kredit od 86.400 sekundi života za taj dan do spavanja. Sve što nismo proživjeli toga dana – izgubljeno je.
Jučer je zauvijek prošlo!
Ali, svakog idućeg jutra ta se čarolija ponavlja. Svejedno, ne smijemo zaboraviti osnovno pravilo – da banka može zatvoriti naš račun svake minute, bez upozorenja. U bilo kojem trenutku naš život može stati!
Što vi radite sa svojih 86.400 sekundi po danu?
Izvor: Crnkić, K. (2016.). Pazi kojeg vuka hraniš. Zagreb: Fokus.
Kako se štedi vrijeme?
Jedan minimalist u nastajanju će svojih 86.400 sekundi života svaki dan pokušati što bolje iskoristiti po istom principu koji vrijedi i za materijalne stvari, a taj je da će iz dnevnog rasporeda postupno izbaciti sve suvišne aktivnosti kako bi se usmjerio i potpuno posvetio onima koje su u skladu s njegovim životnim prioritetima. To je moguće učiniti na sljedeći način:
Znati reći „NE“ – naučiti odbijati sudjelovati u događanjima i aktivnostima koje nam stvarno nisu nužne, ali iz nekog razloga smatramo da ih ne smijemo propustiti iako nas ne vesele niti ispunjavaju (radije biste sami prošetali, ali ćete otići na piće s kolegama s posla 😉
Racionalno koristiti digitalne medije – dostupnost, korisnost i privlačnost medijskih sadržaja ne treba posebno obrazlagati no televizijski sadržaji, pametni telefoni, video igre, društvene mreže i pretraživanje interneta su ujedno i veliki kradljivci našeg vremena. Disciplinirano ih koristiti za ono što nam je doista bitno u životu u smislu vremena i sadržaja.
Ukloniti toksične ljude iz socijalne mreže – obratiti pažnju na osobe s kojima provodimo vrijeme i kako se osjećamo u njihovom društvu. Ukoliko se tijekom i nakon druženja s nekim osjećamo umorno i iscrpljeno, uznemireno ili ljutito, poniženo ili nesigurno te kao da nas druga strana uopće ne doživljava radi se o tzv. energetskim vampirima koje obično opisujemo kao narcise, žrtve, (pasivne) agresivce, kraljeve(ice) drame, vječne kritičare ili opsjednute kontrolom. Takve ljude svakako izbjegavati ili, barem, vrijeme provedeno s njima svesti na minimum kad god i koliko god je to moguće.
Baviti se sobom, a ne drugima – usmjeriti pažnju i energiju na svoje ciljeve i postignuća („gdje sam sada, a gdje želim biti i kako ću do toga doći“) umjesto da se uspoređujemo s drugima. Pratiti vlastiti napredak, a druge uzimati u razmatranje samo ukoliko ih doživljavamo kao uzore koji nas mogu motivirati i osnažiti, mentore ili dobronamjerne savjetnike koji nam mogu pomoći na našem putu. Također, ne opterećivati se time što drugi ljudi misle o nama i našem životu te kako bismo ga „trebali“ živjeti.
Znati prioritete
S druge strane, u svoj život možemo unijeti više onoga što nam je važno i što nas veseli na sljedeći način:
Redovito planirati vikend, dan ili barem nekoliko sati tjedno „bez obaveza“ – neka to bude vrijeme koje ćemo posvetiti samo sebi i baviti se aktivnostima koje nas opuštaju ili u kojima uživamo (šetnja ili sport, meditacija, čitanje, hobiji…).
Utvrditi životne prioritete – ne možemo se istodobno kvalitetno usmjeriti na puno toga stoga je važno napraviti selekciju. Upravo je vrijeme „bez obaveza“ vrlo korisno za razbistriti misli i posložiti prioritete. Kad smo definirali svoju rang listu životno važnih ciljeva onda ćemo biti spremniji uložiti dodatni napor, vrijeme, novac pa čak i značajnije iskoračiti iz svoje zone ugodnosti kako bismo ih postigli. U prvom planu trebaju biti naši prioriteti, a sve ostalo se prilagođava njima. Često postupamo upravo suprotno od ovoga i pitamo se zašto ne postižemo željeno.
Živjeti „ovdje i sada“ – promjenom životnih okolnosti, a nekad i samim protokom vremena mijenjaju se naši ciljevi jer neke ostvarimo, a neki prestanu biti relevantni. Svjesnost i preispitivanje nam u tome pomažu, a „život na autopilotu“ odmaže i zato je važno biti u kontaktu sa samim sobom. Svaki dan, cijeli život. Stalno se podsjećati na svoje prioritete, preispitivati ih (po potrebi i mijenjati) te planirati vrijeme za njih bez obzira radi li se o pokretanju novog posla, bavljenju sportom, druženju s obitelji i prijateljima, nekom hobiju… Na ovaj način ćemo svoje vrijeme odnosno život doista „potrošiti“ na ono što nam je najvažnije.
Ukratko, minimalizam nas poziva da živimo ispunjen život, ali sveden na ono bitno.
O minimalizmu kao životnom stilu pročitajte ovdje, a kako usvojiti minimalizam pronađite ovdje.
Tihana Malenica Bilandžija
– psihologinja, sistemska konstelatorica, coach i trenerica u području osobnog i organizacijskog razvoja; autorica stranice Inspiracija.net
Foto: Unsplash, Pexels
Pingback: Minimalizam: živjeti ispunjen život – EKREATOR