parallax background

Pasiflora – alternativa ili paradigma u liječenju anksioznosti?

rasti s nama
Rasti s nama: #budidobro voli Jovanu, Anitu i Vladimira
rujan 4, 2020
destrukcija
ZEN tarot – Destrukcija
rujan 5, 2020

 

Anksioznost je uobičajena reakcija organizma na život ispunjen svakodnevnim stresom. Iako su simptomi često individualni, glavne karakteristike anksioznosti su strah i nelagoda, koje često nije moguće povezati s konkretnim uzrokom.

Baš zbog toga što ne znamo uzrok ovog zbunjujućeg disbalansa koji osjećamo, često predugo trpimo i pomoć potražimo kad su nam za kontrolu simptoma već potrebni lijekovi.

Anksioznost i zapadna medicina

U zapadnoj medicini prva linija u liječenju anksioznosti su lijekovi iz skupine benzodiazepina, u koju spadaju – oksazepam, alprazolam, diazepam i drugi. Međutim, ovo su vrlo loši lijekovi koji uspavljuju, uzrokuju ovisnost i navikavanje te se često zloupotrebljavaju. Zbog svega navedenog čak su i zapadnjački znanstvenici u liječenju anksioznosti bili primorani okrenuti se prirodi. Među alternativnim lijekovima svoje je posebno mjesto pronašla pasiflora.

Pasiflora (lat. Passiflora incarnata) je biljka koja se još od davnina koristi kao sedativ i anksiolitik. Poznato je oko 500 vrsta pasiflore, a istraživanja pokazuju da bi određene vrste mogle imati značajne pozitivne učinke na zdravlje.

liječenje anksioznosti

Kako pasiflora djeluje u liječenju anksioznosti?

Pasiflora, kao i većina medicinski značajnih biljaka, sadrži flavonoide – veliku skupinu spojeva s prvenstveno značajnim antioksidativnim djelovanjem. Konkretno, postoje dokazi da bi flavonoidi krizin i benzoflavon mogli biti odgovorni za anksiolitičko djelovanje pasiflore, jer povećavaju koncentraciju gama-aminomaslačne kiseline u mozgu, što rezultira njezinim umirujućim djelovanjem.

Dokazi u znanosti – liječenje anksioznosti pomoću pasiflore

Provedeno je istraživanje na pacijentima s generaliziranim anksioznim poremećajem (GAP), čiji je glavni cilj bio usporediti učinkovitost ekstrakta pasiflore i oksazepama. U istraživanju su pacijenti podijeljeni u dvije skupine. Prva je skupina svakodnevno tijekom 4 tjedna dobivala 30 mg oksazepama, dok je druga skupina, u istom vremenskom periodu, dnevno dobivala 45 kapi ekstrakta pasiflore. Već nakon četvrtog dana učinkovitost oksazepama i pasiflore bila je jednaka.

Ovo istraživanje samo je jedan od brojnih dokaza da bi pasiflora mogla biti odlična alternativa, ako ne i paradigma u liječenju anksioznosti.

Pasiflora ne uzrokuje navikavanje ni ovisnost i ima dugogodišnju tradiciju koja osigurava sigurnost primjene ovog biljnog lijeka. Klinička primjena širom svijeta vidljiva je također iz činjenice da je pasiflora navedena kao službeni biljni lijek kako u Britanskoj farmakopeji tako i u Indijskoj homeopatskoj farmakopeji.

liječenje anksioznosti

Način uzimanja pasiflore u liječenju anksioznosti

Pasifloru je moguće uzimati na nekoliko različitih načina. Na našem su tržištu dostupni infuzi, čajevi, tekući ekstrakti, tinkture i kapsule. Ako se odlučite za tekući ekstrakt, uzimajte 45 kapi tekućeg ekstrakta pasiflore dnevno tijekom 4 tjedna. Ako se odlučite za kapsule, dnevna doza ekstrakta pasiflore trebala bi biti 400 mg, a potrebno ih je uzimati 2 – 8 tjedana.

Važno je imati na umu da pasiflora, kao i svi drugi biljni pripravci, može ulaziti u interakciju s ostalim lijekovima koje uzimate pa je prije početka terapije važno savjetovati se sa stručnom osobom. Također, liječenje pasiflorom ne preporučuje se trudnicama, dojiljama i djeci mlađoj od 12 godina.

 

Marija Bagarić

– Farmaceutkinja i Yogini; Da bismo bili zdravi potrebni su zdravi odnosi između svih živih bića na planeti, a prvi korak prema tome je ljubav i poštovanje prema prirodi i svemu što nam ona pruža.

 

 

 

Izvori:
www.verywellmind.com

www.medicalnewstoday.com

Akhondzadeh, S., Naghavi, H. R., Vazirian, M., Shayeganpour, A., Rashidi, H., & Khani, M. (2001). Passionflower in the treatment of generalized anxiety: a pilot double-blind randomized controlled trial with oxazepam. Journal of Clinical Pharmacy and Therapeutics, 26(5), 363–367.

 

Foto: Unsplash

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.