parallax background

Petra Sever: Koliko su parfemi i toaletne vode koje koristimo održivi?

je veux
Je Veux: Najkreativnije stvari rađaju se iz ranjivosti
ožujak 8, 2021
saturn
Saturn reže egu sve svjetovne užitke
ožujak 9, 2021

 

Formulacija mirisa naizgled se čini kao vrlo benigni biznis. Radi se više o osobnom mirisu nego o bilo čemu drugom. Miris ostavlja dojam i uvelike je povezan s osobnošću, karakterom, ali i brendiranjem.

Znamo kako je za uspješan senzorni marketing potrebno zadovoljiti svih 5 osjetila, među kojima je i njuh. To je marketing koji utječe na percepciju potrošača o brendovima ili proizvodima koristeći multisenzorna iskustva kako bi uspostavio pozitivne emocionalne veze s njima. Sjetite se reklame za vaš najdraži parfem. Vrlo vjerojatno je u glavnoj ulozi heroina koja samopouzdano šeće u odjeći koja neodoljivo laska njenom tijelu popraćena glazbom koja stvara atmosferu kako je taj miris upravo ono što vam treba da bi i vi, baš poput nje, zračili istom karizmom, stavom i sigurnošću.

Kao jedna od najvećih svjetskih luksuznih industrija, izrada parfema može imati značajan utjecaj na određene biljke i životinje cijenjene zbog njihovih rijetkih profila mirisa. Većina formulacija parfema skriva se iza jedne riječi na etiketama, obično označenom kao “Parfum” ili “Aroma”, što potrošaču otežava saznanje je li proizvod formuliran od sastojaka etičkog porijekla. Održivost sirovina koje se koriste u parfumerijama nije uvijek bila primarna briga potrošača. Ipak, kroz svijest o okolišu, interes za odgovorima na ta pitanja sve više raste. Prema predviđanjima Cosmetics Design Europe za 2091., vjerojatno ćemo vidjeti više rješenja održivosti, kako za pojedinačne sirovine tako i za cjelokupnu održivu poslovnu praksu. Potrošači zahtijevaju sigurnost da proizvodi nisu samo iznutra ono što tvrde na etiketi, već da se proizvode i s etičkim održivim lancem opskrbe i proizvodnim procesima.

petra sever

Parfemska industrija jedan je od najvećih potrošača dragocjenih ulja ekstrahiranih iz biljaka

Većina je parfema danas formulirana pomoću sintetičkih sastojaka, no ponovnim usponom upotrebe prirodnih i organskih sirovina, neki od njih formulirani su mješavinom prirodnih i sintetičkih sastojaka. Iako su sintetički sastojci u pravilu jeftiniji, prirodni parfemi imaju prednosti koje privlače pažnju: manja vjerojatnost od izazivanja alergija, astme ili glavobolje.

Razlog zašto je upotreba prirodnih sastojaka u parfemima problematična jest činjenica da su proizvođači toliko pretjerano iskorištavali određene sirovine da im prijeti potpuno nestašica i izumiranje, dok upotreba sastojaka životinjskoj porijekla izaziva ozbiljnu etičku zabrinutost.

Parfemska industrija jedan je od najvećih potrošača dragocjenih ulja ekstrahiranih iz biljaka. Iako se mnoge biljke uzgajaju posebno kako bi udovoljile zahtjevima potrošača, postoje neke samonikle biljke koje su na meti industrije. Većinu njih iznimno se cijeni zbog rijetkosti, poteškoća u berbi, zato što imaju jedinstveni profil mirisa i dodaju izvanredne nijanse formulacijama parfema.

Sandalovo drvo, koje se koristi i u parfemskoj industriji i u tradicionalnoj medicini, jedan je od primjera. Bere se prvenstveno u Indiji, gdje je sada u prirodi gotovo izumrlo. Indijska vlada donijela je stroge propise o sakupljanju sandalovine 1960-ih, a kao rezultat toga, proizvodnja u zemlji je znatno pala. No, sandalovina je i dalje navedena kao ugrožena na IUCN-ovom crvenom popisu. Nastavno na situaciju, Australija je ušla na tržište sandalovine i održivo uzgaja drveće. Ekološki odgovorni brendovi parfema obično označe porijeklo sandalovine ako se koristi u njihovim formulacijama.

održivi parfemi

Iako uzgoj može ponuditi alternativu neodrživoj berbi divljih biljaka, to također predstavlja izazove. Drveće poput sandalovine – sporo raste. Treba im puno vremena da sazriju, a zrelost je bitna za vađenje ulja, što znači da je poljoprivrednicima potrebno nekoliko godina (ponekad i do deset godina) da bi im se povratilo ulaganje. Kad ponuda ne može pratiti potražnju, krivolovci usmjeravaju pozornost na divlje drveće i u nekim slučajevima uništavaju divlju populaciju stoljetnih stabala. U Hong Kongu agar (očaravajuća mirisna smola od koje se radi najskuplje eterično ulje na svijetu – cijena mu je viša od zlata) je blizu izumiranja u divljini, jer su gotovo sva najstarija i najveća stabla ilegalno posječena.

Uz prijetnje koju predstavljaju za određene biljke, postoji i briga o dobrobiti životinja povezanima s proizvodnjom parfema. Sastojci životinjskog porijekla posljednjih godina polako nestaju iz parfema, ali neki ih brendovi i dalje, nažalost, koriste, a taj trend zapravo oživljavaju neke niche linije parfema. Životinjski sastojci – uključujući kastoreum od dabrova, izlučevine žlijezda civet mačaka, izlučevine međice iz ugroženih mošusnih jelena i ambergris, tvar koja nastaje u probavnom sustavu kitova sjemenki – tradicionalno su se koristili kao fiksatori u starim formulama parfema. Sredstva za učvršćivanje koriste se za stabiliziranje (fiksiranje) parfema i usporavanje brzine njihova isparavanja. Mirisi poput onih dobivenih iz mošusa i civete sada se mogu proizvoditi sintetički, ali zbog velike potražnje za prirodnim parfemima, nekim brendovima upotreba sastojaka dobivenih sintetičkim putem nije prioritet.

održivi parfemi

Jedan od najzloglasnijih neetičnih životinjskih sastojaka je mošus iz jelena. Iako se uporaba mošusa smanjila, danas je šest podvrsta mošusa na popisu ugroženih na IUCN-ovom popisu, a sedma kao ranjiva (IUCN-ov crveni popis). Populacija jelena i dalje se smanjuje, a glavna prijetnja je ilegalni lov na vađenje mošusa za industriju parfema, kao i za medicinsku upotrebu u Rusiji, Mongoliji i Kini. Mošus jelena može se dobiti iz živih životinja, ali ih se obično ubija kako bi im se uklonile žlijezde. Mošus se uzima muškim jelenima, a kako bi pronašli onog jednog jelena koji će dati dovoljno mošusa da bi bio profitabilan (oko 25 g), stručnjaci procjenjuju da je ubijeno tri do pet jelena.

Postoji li put održivosti za parfemsku industriju?

Proizvođači parfema imaju mogućnosti krenuti putem održivosti. Rijetke sirovine mogu se dobiti iz održivog izvora, zamijeniti drugim prirodnim uljima sličnnih mirisnih profila, zamijeniti sintetičkim opcijama ili ih potpuno izbjeći kada ne postoje održive mogućnosti. Iako čak se neke od ovih opcija smatraju nepoželjnima. Primjerice, neke se sintetske opcije ne smatraju ekološkim, a neka se biljna ulja prodaju pod zajedničkim imenima iako se dobivaju iz nekoliko različitih postrojenja, što izuzetno otežava kontrolu izvoznih certifikata.

Sa stajališta ekološki osviještenog potrošača, postoji samo jedan način da se zajamči održivost parfema: provjerite koliko je brend ili linija parfema transparetna. Iako je to još uvijek sasvim novi trend, nekoliko malih indie brendova pokazuju svojim primjerom put odgovornijem pristupu proizvodnji parfema i izvozu sastojaka te poboljšanju transparentnosti postupka.

Ako ste ekološki svjestan potrošač, ne morate prestati koristiti parfeme. Umjesto toga, budite oprezniji pri kupnji sljedeće bočice i tražite brendove koje poštuju prirodu i čiji se etos ne odnosi samo na upotrebu etičkih sirovina, već i na promicanje održivosti u industriji.

 

Petra Sever

 

Ako želite znati više o ovoj temi pročitajte naš intervju s Petrom. 

 

Foto: Petra Sever, Pexels

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.