parallax background

Kratki vrtlarski priručnik za proljetnu sjetvu

ožujak 22, 2018
Kako pomoću joge dosegnuti točku kontinuirane koncentracije
ožujak 22, 2018
proljetni ekvinocij
Budi svjetlo – proslava proljetnog ekvinocija
ožujak 23, 2018
 

Savjeti za proljetnu sjetvu su najdragocjeniji za nove vrtlare ili za one koji se žele podsjetiti kako da proljetna sjetva bude uspješna i rezultira mnoštvom ukusnih plodova.

 

Sijanje u posude ili stiropore za presadnju

Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je prva polovica ožujka, u Dalmaciji može i nešto ranije. Posude se napune zemljom, blago zaliju vodom, u sredini se napravi rupa duboka 0,5 cm do najviše 1 cm, u rupu se položi sjeme (obično jedna do najviše tri sjemenke), zatim se rupa zatrpa zemljom.

U fazi klijanja, sjemenkama je potrebna toplina i vlaga, ali ne i sunčeva svjetlost pa se posude mogu držati i u tamnoj prostoriji ili gdje nema izravne sunčeve svjetlosti. Tek kad sjemenke proklijaju, potrebna je sunčeva svjetlost (npr. na prozorskoj dasci, u plasteniku i sl.).

U svrhu smanjenja isparavanja, tj. poboljšavanja klijanja sjemena, dobro je vrh posude prevući tankom kuhinjskom folijom od prozirne plastike, a nakon stavljanja probušiti dvije-tri manje rupe u foliji. U ovoj fazi potrebno je zemlja uvijek bude blago vlažna, ne smije biti suha ni premokra.

U suhoj zemlji prestaju ili usporavaju procesi klijanja, a u premokroj zemlji sjeme može istrunuti. Dok sjeme ne proklija, zalijevanje se obavlja svaki dan ili svaki drugi dan, ali prije zalijevanja valja provjeriti vlažnost zemlje. Dobro je svakodnevno provjeravati posude. Biljke su spremne za presađivanje kad razviju četiri lista ili više od toga ili kad narastu 10 cm ili više.

U kontinentalnoj klimi sijanje u posude za presadnju prije početka ožujka nije preporučljivo, u dobrim uvjetima sjeme će proklijati i biljke će se razviti, ali ako u vrtu na otvorenom nisu povoljni uvjeti, presadnja mora čekati (npr. toplije dane).

Ako su biljke spremne za presadnju u prvoj polovici travnja, a vrijeme nije pogodno za presađivanje, biljke će nastaviti razvijati korjenčiće u posudama (u spirali, oko rubova posuda), a to je nepovoljno. Prilikom presađivanja takvi korjenčići se moraju “raskuštrati” kako bi se omogućio pravilan daljnji razvoj korijenskog sustava. U svakom slučaju, biljke doživljavaju veći šok pri presadnji, što otežava razvoj biljke.

Kad se sjeme sije stvarno prerano u sezoni, a drži se u toploj ili grijanoj prostoriji, pri čemu se zemlja zalijeva, sjeme će proklijati i biljke će krenuti u vrlo brz razvoj. Toliko brz da će stabljike biti vrlo tanke. Takve biljke neće dugo živjeti i ne mogu preživjeti presađivanje na otvoreno (ili vrlo rijetko), gdje su uvjeti drukčiji.

 

Presađivanje na otvoreno

Obavlja se kad su biljke razvile najmanje četiri lista ili narasle 10 cm ili više. Obično se presađuje u prvoj polovici travnja. Ovisno o vrstama biljaka, presadnja može trajati od početka travnja do sredine svibnja, a najkasnije do početka lipnja. Presađuje se za suhog i sunčanog dana, najbolje rano ujutro ili kasno popodne. Presadnice se presađuju u “gnijezda”.

Ručnim vrtnim alatom iskopa se rupa u koju se stavlja biljka zajedno sa zemljom (iz posude) u kojoj je rasla. Zemlja se nakon presadnje blago pritisne (ne prejako, ali dovoljno da se iz zemlje izbiju veći zračni džepovi. Dobro je prije presadnje zaliti zemlju, a svakako treba svaku biljku zaliti nakon što je presađena.

Razne povrtnice presađuju se na različite razmake, što ovisi o veličini biljke u punoj vegetaciji. Također, razne povrtnice presađuju se na različite načine, o čemu će biti više u nadolazećim tekstovima. Neke povrtnice (rajčica, paprika, kupus) mogu se zakopati u tlo, tako da iznad zemlje ostane samo dio nadzemnog dijela stabljike s listovima. Biljka će zakopanu stabljiku pretvoriti u korijenski sustav, što pogoduje ubrzanom razvoju.

 

Sijanje u redove na otvorenom, u vrtnu gredicu

U redove se sije uglavnom korjenasto povrće (mrkva, cikla), neke mahunarke (grašak) ili začinske biljke (peršin, celer) ili biljke čije je sjeme vrlo malo.

U vrtnoj gredici se motikom, grabljama ili malim ručnim alatom napravi plitak rov (od 0,5 cm do najdublje 1,5-3 cm,) u koji se polaže sjeme. Sjemenke se stavljaju u rov na razmak od najmanje 2 cm do najviše 7-8 cm, što ovisi o veličini korijena ili veličini biljke u punoj vegetaciji.

Mnogi vrtlari siju “od oka”, tj. popune rov sjemenom ne vodeći računa o razmaku između sjemenki. Tako se najčešće sije mrkva, pa kad biljke počnu rasti onda se prorjeđuju. Prorjeđivanjem se postiže da preostale biljke mogu razviti velik korijen.

U većim vrtovima s dugačkim gredicama, ponekad se može koristiti mehanička sijačica koja ispušta sjemenke na određene razmake. U gredicama koje su široke 80 cm do 100 cm može se napraviti 3 do 4 plitka rova.

Razmak između rovova ne bi smio biti manji od 20 cm, ali ga vrtlar podešava prema vrstama biljaka koje sije, tj. o dimenzijama biljaka kad su u punoj vegetaciji. Razmak ne bi smio biti premalen, jer se pojedinačne biljke u gustom sklopu ne mogu razviti do pune veličine.

 

Sijanje u “gnijezda” u vrtnoj gredici

Gnijezdo je rupa u zemlji koja nije dublja od 3 cm. U gnijezda se obično siju veće sjemenke (npr. grah, mahune, grašak). U gnijezdo se može staviti jedna do tri sjemenke (samo ponekad više!).

Neke biljke mogu se sijati u gnijezda ili u redove (npr. kukuruz). Ručnim alatom izbuši se rupa u pripremljenoj vrtnoj gredici, u nju se položi sjeme, rupa se zatrpava, a zatim blago zalije vodom.

Razmak između gnijezda različit je od biljke do biljke, a ovisi o veličini biljke kad je u punoj vegetaciji (npr. rajčice se na otvorenom siju u gnijezda udaljena 80 cm do 100 cm, a celer korijenaš na razmak od 20 cm do 30 cm.

 

Za više savjeta i razmjenu sjemena posjeti: Permacooltura.net

 

Foto: Ivan Juratek

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.