Petra Sever: Utjecaj kozmetičkih proizvoda na naše zdravlje

 

Moderan stil života temeljen na konzumerizmu i hiperpotrošnji nedvojbeno uključuje upotrebu raznih kozmetičkih proizvoda koja je u značajnom porastu posljednjih pedeset godine te nastavlja rasti iz godine u godinu. Iznimno je bitno da su kozmetički proizvodi sigurni za ljude i okoliš.

Raznim istraživanjima objašnjavaju se razni učinci kozmetike na ljudski organizam no mnogo je teže ocijeniti učinke iste na okoliš zbog kompleksnosti cijelog ekosustava. Ogromne količine sintetičkih spojeva iz raznih proizvoda koji dospijevaju u okoliš predstavljaju osim zdravstvenog i ekološki rizik. Iznimno veliki proizvodni pogoni i broj kemijskih sirovina koji se koriste u proizvodnji kozmetičkih proizvoda te proizvodnja raznih pakiranja za iste jasno daju do znanja kako kozmetička industrija sa sobom nosi velik ekološki rizik i opasnost koji ćemo sagledati kroz analizu najčešće korištenih sastojaka u kozmetičkim proizvodima koji nas okružuju.

U aspektu sigurnosti dosta zabrinutosti proizlazi iz činjenice da neki od sastojaka kozmetičkih proizvoda u našem organizmu djeluju kao ksenoestrogeni. To su spojevi koji u organizmu oponašaju djelovanje estrogena. Aktivnost ksenoestrogena uključuje kompeticiju s estrogenom pri vezanju za estrogene receptore što može imati utjecaja na pubertet, reproduktivno zdravlje i trudnoću. Osim toga istražuje se i povezanost ksenoestrogena s razvojem karcinoma ovisnih o estrogenu. Uz razne sastojke, unatočnom brojnim istraživanjima, još uvijek postoje otvorena pitanja vezana uz njihove učinke na ljudski organizam. Za očekivati je da će upotreba kozmetičkih proizvoda rasti iz godine u godinu čime objektivna analiza potencijalnog zdravstvenog i ekološkog učinka postaje neophodna.

@petrasever

Prisjetit ćemo se što predstavljaju određeni sastojci u kozmetici, no umjesto njihovih utjecaja na okoliš koje smo spominjali u prošlom tekstu, danas se bavimo njihovim dugoročnim utjecajem na naše zdravlje.

Utjecaj kozmetičkih proizvoda na naše zdravlje

PARABENI
Parabeni su najčešće korišteni konzervansi u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Nalaze se u sapunima, losionima za tijelo, šamponima, regeneratorima, kremama za lice, raznim sredstvima za čišćenje lica, dekorativnoj kozmetici, proizvodima za stiliziranje kose, pastama za zube itd.

Njihova glavna funkcija je spriječiti i usporiti mikrobiološku kontaminaciju. Prvi put su predstavljeni 30-ih godina 20.st. U upotrebi su najčešće METILPARABEN, ETILPARABEN, PROPILPARABEN, BUTILPARABEN I BENZILPARABEN. Popularni su jer su jeftini, bez boje i mirisa te djelotovorni u širokom rasponu PH.

UTJECAJ PARABENA NA ZDRAVLJE

Veliku zabrinutost 1998. godine uzrokovalo je saznanje da parabeni posjeduju estrogensku aktivnost i da mogu utjecati na razvoj karcinoma dojke. Parabeni se vežu za ljudske estrogenske receptore. Istraživanje Darbrea i Harveya iz 2014. godine o učinku parabena na razvoj karcinoma dojke dokazalo je da parabeni ostvaruju učinke četiri molekularna mehanizma za razvoj karcinoma:
– mogu stimulirati rast stanica karcinoma dojke u koncentracijama koje su izmjerene u dojci
– inhibiraju supresiju rasta tumorskih stanica uzrokovanu hidrositamoksifenom
– ovisno o dozi mogu djelovati na izbjegavanje apopotoze
– u slučaju izloženosti dulje od dvadeset tjedana mogu povećati migraciju i invazivnost stanica karcinoma dojke.

Gotovo sva druga istraživanja i analize povezanosti parabena s karcinomom zaključuju da je biološki malo vjerojatno da bi parabeni mogli povećati rizik za nastanak bilo kojih bolesti koje se dovode u vezu s estrogenskom aktivnošću (Golden et al. 2005.). Parabeni na normalnu neoštećenu kožu gotovo i nemaju iritativni ili alergijski učinak u koncentracijama u kojima su prisutni u kozmetičkim sredstvima. Ipak, postoje zapisi o reakcijama preosjetljivosti na parabene koje se većinom javljaju kod izlaganja oštećene kože istima.

FTALATI

Ftalati su hlapljive tekućine koje se dodaju plastici polimera za povećanje njihove mobilnosti. Primjena im je vrlo široka i nalaze se u igračkama, sredstvima za pranje i čišćenje, uljima za podmazivanje, farmaceutskim pripravcima, mnogim kozmetičkim proizvodima (lakovi za nokte, lakovi za kosu, losioni poslije brijanja…) i proizvodima za osobnu higijenu (sapuni, šamponi, parfemi…). Najčešće upotrebljavan je dietilheksilftalat, a u kozmetici se danas upotrebljava samo dietilftalat.

UTJECAT FTALATA NA ZDRAVLJE

Procijenjena izloženost dietilftalata kroz upotrebu kozmetičkih proizvoda iznosi 0.73mg/kg/dan što u usporedbi s prihvatljivom industrijskom izloženosti u zraku (5 mg/m³), izloženosti putem vode (350mg/l) i oralnog unosa (0.75mg/g/dan) ukazuje da ne postoji značajan toksični učinak dietilftalata upotrebljenoga u uobičajenim koncentracijama u parfemima i kozmetičkim proizvodima (Api 2001.).

Zbog njihove sveprisutnosti, teško je definirati točan izvor ftalata koji bi bio odgovoran za potencijalni negativni učinak. Iako je hrana najveći izvor ftalata, treba uzeti u obzir i moguće razlike u izloženosti ftalatima kroz kozmetičke proizvode. Žene su u pravilu veći kozmetički potrošači. Sukladno tome, kod žena su evidentirane više koncentracije metabolita ftalata nego kod muškaraca, a to se dovodi u vezu s raznim komplikacijama u trudnoći kao što su anemija, toksemija i preeklampsija. Profesionalna izloženost visokim koncentracijama ftalata kod žena povezana je sa smanjenim stopama trudnoće i povećanim stopama spontanih pobačaja. Točan mehanizam djelovanja ftalata u tim poremećajim je i dalje nepoznat. Uz sve navedeno, ftalati mogu narušiti funkciju jajnika (Hannon i Flaws 2015.). Prema postojećim propisima za deklariranje kemijskog sastava kozmetičkih proizvoda, nije potrebno navoditi točne sastojke parfema. S obzirom da su ftalati česti sastojci upravo parfema, moguće je da ftalati uopće ne budu navedeni kao sastojak pojedinog kozmetičkog proizvoda pa tako često ni ne znamo da određeni proizvodi koje koristimo sadrže upravo ftalate.

TRICLOSAN

Triclosan je antibakterijsko sredstvo koje se nalazi u mnogim komercijalno dostupnim proizvodima. U slučaju kozmetičkih proizvoda, nalazimo ga u dezodoransima, antibakterijskim sapunima, pastama za zube, vodicama za ispiranje usta, šamponima i dekorativnoj kozmetici. Osim toga nalazi se i u sredstvim za čišćenje, raznim tkaninama i mnoštvu predmeta od plastike. Prvi put je predstavljen 60-ih godina prošlog stoljeća pod pretpostavkom da svoje djelovanje ostvaruje narušavanjem membrana bakterijskih stanica. Danas je poznato da učinak ostvaruje inhibicijom enzima u metabolizmu sinteze masnih kiselina u bakterijskim stanicama.

UTJECAJ TRICLOSANA NA ZDRAVLJE

Triclosan se često koristi kao antibakterijska komponenta u antibakterijskim sapunima. Istraživanje o mogućim prednostima korištenja antibakterijskog sapuna u usporedbi s običnim pokazalo je da nema nikakvih dokaza da antibakterijski sapun pridonosi smanjenju broja bakterija ili infketivnih simptoma u zdravih ljudi (Larson et al. 2004.).

Također je dokazano kako jednogodišnja upotreba antibakterijskih sredstava za čišćenje proizvoda za osobnu higijenu u kućanstvu ne doprinosi i ne utječe na pojavu rezistentnih bakterija na rukama ukućana koji koriste takve proizvode. (Aiello et al. 2005.).

Zabrinutost oko upotrebe triclosana ima temelje u nekim istraživanjima koja spominju da bi triclosan mogao imati djelovanje na ksenoestrogen. Kao i mnoge druge antimikrobne supstance, i triclosan se dovodi u vezu s mogućim poticanjem razvoja rezistencije na antibiotike.

FOTOPROTEKTIVNA SREDSTVA U KOZMETICI

Primarna funkcija fotoprotektivnih supstanci u kozmetičkim sredstvima je zaštita kože od štetnog ultra-ljubičastog zračenja Sunca. Zračenje uzrokuje starenje kože i kožne hiperpigmentacije, opekline od Sunca, nastanak prekanceroznih i kanceroznihi lezija, prodire dublje u koži i proizvodnjom slobodnih radikala može neizravno oštetiti DNA. Neki od sastojaka koji se koriste kao zaštitni faktori od Sunca su TITAN DIOKSID, KAOLIN, TALK, CINK OKSID, KALCIJ KARBONAT, MAGNEZIJ OKSID, a od novijih spojeva BEMOTRIZINOL, SVOBENZON, BISOKTIZOL, OKSIBENZON…
Idealni fotoprotektivni flteri trebaju biti sigurni, kemijski inertni, neiritativni, netoksični, fotostailni uz pružanje potpune zaštite od zračenja.

UTJECAJ FOTOPROTEKTIVNIH SREDSTAVA NA ZDRAVLJE

S obzirom da se nanose na kožu i blokiraju utjecaj ultraljubičastog zračenja, primjena sredstava sa zaštitnim filterima se povezuje s alergijama, dermatitisima, endokrinim poremećajima i smanjenom sintezom vitamina D. Moguće su i različite nadražajne reakcije na primjenu pojedinih sredstava, pogotovo kod ljudi s osjetljivom kožom, što se često pogrešno smatra alergijom. Sredstva za zaštitu od sunca spadaju u jedne od češćih uzročnika fotoalergijskog dermatitisa, uzrokujući otprilike 30 % svih fotoalergijskih dermatitisa (Andreassi i Anselmi 2011.). Unatoč svim ulaženim naporima u informiranje, kožni tumori su i dalje u porastu, a fotoprotekcija je pouzdana i široko dostupna metoda prevencije. Iz tog razloga upotreba te razvoj učinkovitih i sigurnih fotoprotektivnih sredstava imaju izravan učinak na ljudsko zdravlje.

ALUMINIJ

Aluminij je jedan od najzastupljenijih metala na Zemlji. Nalazi se u zraku, vodi i tlu pa je zato čovjek najizložniji aluminiju putem hrane i vode. Osim toga, aluminij se nalazim u kozmetičkim proizvodima, raznim lijekovima i dodacima prehrani. U kozmetici koristi se kao sredstvo za zgušnjavanje, pigment ili kao aktivna komponenta u antiperspirantima u obliku aluminijskih soli. Aluminijske soli u perspirantima djeluju tako da privremeno smanjuju izlučivanje znoja na površinu kože. Aerosolni i roll-on antiperspiranti obično sadrže aluminij u obliku ALUMINIJ KLOROHIDRATA, a antiperspiranti u obliku stickova, gelova i ostalih kompaktnih formula obično sadrže aluminij u obliku aluminijevih soli koje vrlo učinkovito kontroliraju znojenje.

UTJECAJ ALUMINIJA NA ZDRAVLJE

Iako je aluminij dokazano neurotoksičan na istraživanjima porevedenim na životinjama, ne postoji uzročna povezanost s razvojem neurodegenerativnih poremećaja u ljudi (još jedan dokaz kako istraživanje na životinjama nije siguran pokazatelj ljudskih reakcija na određene sastojke). Važan zdravstveni rizik vezan uz primjenu antiperspiranta s aluminijem je sumnja na povezanost aluminija s povećanim rizikom razvoja karcinoma dojke. Ta se sumnja, između ostaloga, temeljila na povećanoj incidenciji karcinoma u gornjim vanjskim kvadrantima dojkle pa se mislilo da bi u podlozi mogla biti prisutnost aluminija iz perspiranata, međutim povezanost još nije potvrđena usprkos brojnim provedenim istraživanjima.

Danas se upotreba antiperspiranata s aluminijem i dalje ne smatra rizičnim faktorom za razvoj karcinoma dojke (Willhite et al. 2014.). Ipak znanstveni odbor za sigurnost potročaša zaključuje da oštećenja deokiribonukleinske kiseline u prisutnosti aliminija dolazi nekim indirektnim mehanizmom. Postoje istraživanja koja upućuju na toksičnost aluminija, ali se taj učinak ne povezuje s upotrebnom aluminija u kozmetičkim proizodima jer se javlja samo kod visokih koncentracija aluminija. Analizirajući sve dostupne podatke znanstveni odbor za zaštitu potrošača je dokumentom 27.03.2014. predložio da koncentracija aluminija u kozmetičkim proizvoda bude ograničena na 0.6 % uz preporuku da se ne upotrebljava na oštećenoj koži. Sukladno tome, nameće se pitanje koliko je sigurna njegova upotreba u obliku perspiranta ako ga nanosimo na kožu koja može imati mikrooštećenja kao posljedica raznih metoda uklanjanja dlačica (depilacija, brijanje…).

PREPORUKE ZA KORIŠTENJE KOZMETIČKIH PROIZVODA

U Hrvatskoj se svaki ozbiljni neželjeni učinak kozmetičkih proizvoda prijavljuje putem hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odnosno Odsjeka za predmete široke potrošnje i praćenje sigurnosti kozmetičkih proizvoda koju djeluje u sklopu Zavoda. Ukoliko se nakon provedene kozmetovigilancije dokaže uzročno-posljedična veza između kozmetičkog sredstva i nastalog ozbiljnog neželjenog učinka, pristupa se žurnom (unutar 20 dana) izvještavanju nadležnih tijela država članica EU.

Kako bi se osigurala neštetnost kozmetičkih proizvoda bitno je pridržavati se:
– uvijek pažljivo pročitati upute i obraitit pažnju na sva upozorenja za korištenje
– zatvarati poklopce na proizvodima kada nisu u upotrebi
– koristiti proizvode unutar roka valjanosti naznačenog na pakiranju
– ne držati proizvode na suncu ili u blizini izvora topline
– ne razrjeđivati proizvode vodom niti ih miješati s drugim proizvodima, osim ako na uputni nije navedeno drugačije
– nanositi proizvode čistim rukama ili aplikatorom koji treba redovno čistiti nakon upotrebe
– koristiti potpuno čist i suh aplikator
– izbjegavati dijeljenje osobnih kozmetičkih proizvoda s drugim ljudima

Glavna odgovornost za sigurnost i zdravstvenu ispravnost kozmetičkih proizvoda leži na proizvođačima koji su odgovorni da svaki proizvod koji plasiraju na tržište bude siguran za krajnjeg kroisnika i sam okoliš. Kozmetička industrija ubraja se u jedne od najprofitabilnijh industrija koje primarno ovise o novitetima kako bi se zadovoljila sve veća očekivanja potrošača što rezultira neprekidnim uvođenjem novih kemijskih spojeva na tržište. Istraživanja su često dugotrajna i nisu u mogućnosti pratiti dinamičnost kozmetičke industrije te je moguče da se na tržištu pojave proizvodi sa sastojcima koji još nisu dovoljno znanstveno istraženi, pogotovo u vidu dugoročnih učinaka,ne samo na naše zdravlje već i na okoliš.

O utjecaju kozmetičkih proizvoda naokoliš možete pročitati ovdje. 

 

Petra Sever

 

Ako želite znati više o ovoj temi pročitajte naš intervju s Petrom. 

 

 

Foto: Petra Sever, Pexels, Freepik