Konzumiramo ga svaki dan, puno više nego smo svjesni, a on je tihi ubojica koji dolazi u mnogo različitih pakiranja.
Šećer je droga koja izaziva ovisnost isto kao nikotin i heroin, otrov koji izaziva štetne posljedice u našem tijelu i iscrpljuje hranjive tvari iz organizma. Nagle promjene razine šećera u krvi, do kojih dolazi stalnom konzumacijom šećera, dovode i do problema s koncentracijom, do umora i povećanog stresa. Šećer povećava razinu stresnih hormona, a smanjuje razinu smirujućih hormona i minerala u tijelu.
Ne nalazi se samo u kolačima, keksima i drugim slatkišima, već i tamo gdje ga uopće ne očekuješ, npr. u ”zdravim” namirnicama kao voćnim jogurtima, pahuljicama za doručak, sušenom voću, voćnim sokovima i sl. Šećer su također i glukozni, škrobni i fruktozni sirup i sl. – jeftinije varijante kojima industrija natrpava svoje proizvode.
Mnogi od nas su osjetljivi na šećer ili ovisni o šećeru, a razlika između ova dva oblika je velika. U prvom slučaju čovjek može odoljeti želji za slatkim, ali u drugom se osjeća opsesivna potreba za šećerom zbog poremećene kemije u mozgu. Onaj tko je ovisan o šećeru ne može uzeti samo jedan red čokolade već pojede cijelu, cijelu vrećicu bombona ili cijelo pakiranje keksa. Želji za slatkim nema kraja i cijelo vrijeme nastaje nova želja.
Osoba osjetljiva na šećer može uzeti red čokolade, a ostatak spremiti za slijedeći dan, no i slijedeći dan opet želi uzeti komad, jer šećer stvara potrebu. Ovisnost znači da se izgubila kontrola nad konzumacijom te da se dobiju apstinencijske smetnje ukoliko se prestane. ”Droga” – bilo da su u pitanju šećer, alkohol, cigarete, narkotici ili nešto drugo, konzumira se u sve većoj mjeri, jer je opijatski sustav u mozgu poremećen te su potrebne veće količine da bi se postigao isti učinak. Ovdje se radi o promijenjenoj kemiji mozga. Dajemo li djeci dok su mala puno slatkoga, pripremamo njihov mozak na razvoj druge ovisnosti u odrasloj dobi, zato što se radi o istom opijatskom sustavu. Mnogi reagiraju na isti način konzumiraju li proizvode od bijelog brašna – osjećaju se dobro dok ih jedu i jadno poslije toga.
• Povećava krvni tlak
• Pridonosi začepljenju žila i kardio vaskularnim bolestima
• Pridonosi povećanju masnoće u krvi
• Stvara previsoku temperaturu pri sagorijevanju u stanicama te time oštećuje antioksidanse i druge vitalne supstance
• Povećava izlučivanje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina
• Kratkotrajno stimulira izlučivanje dopamina u mozgu što trenutno povećava oštrinu i koncentraciju u razmišljanju, ali dugoročno dovodi do smanjenja količine dopamina u mozgu
• Djeluje na opijatski sustav u mozgu, tj. na vlastite tjelesne supstance protiv bolova – prevelika upotreba dovodi do povećanja bolova u tijelu
• Stvara nemir i neravnotežu među signalnim supstancama u mozgu na isti način kao morfij i nikotin
• Dovodi do izlučivanja serotonina i endorfina, koji trenutno djeluju smirujuće i daju osjećaj zadovoljstva; prekomjerna konzumacija dovodi, međutim, do suprotnog efekta
• Smanjuje iskorištavanje kalcija i magnezija u tijelu
• Pridonosi upalnim procesima i oslabljuje imunološki sustav organizma
• Muškarci postaju umorni, iritirani i agresivni
• Žene postaju potištene, depresivne i bezvoljne
• Djeca postaju hiperaktivna, nemirna i razdražljiva
Šećer mijenja cijeli metabolizam, potiče debljanje i jedan je od glavnih uzročnika dijabetesa tipa II.
Među pacijentima koji su zbog pretilosti do kraja života ovisni o inzulinu su mladi, ali i djeca ispod 10 godina.
Šećer potiče i astmu, promjene raspoloženja, ubrzava razvoj bolesti srca i povišeni krvni tlak.
Mnogi znanstvenici prate njegov utjecaj na drugi javnozdravstveni problem - rak.
Istraživanje američkih znanstvenika s University of Alabama sugerira kako ograničavanje konzumacije šećera ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje, a posebice na rak. Pokazalo je kako smanjena izloženost glukozi povećava izglede za uspješnu borbu imunološkog sustava protiv stanica raka. Dokazano je, naime, da se stanice raka hrane šećerom, kako bi održale svoj rast. Uz to što će zaustaviti rast kancerogenih stanica, smanjene količine šećera u organizmu produžit će i životni vijek zdravih stanica, poručuju istraživači.
Daje li šećer energiju? Upravo suprotno, od prevelike količine šećera će ti se spavati. Kad ga jedemo, gušterača proizvodi hormon inzulin kako bi maknuo šećer iz krvotoka i odnio ga u stanice za stvaranje energije. No, prevelika količina šećera u krvi potiče naglo izlučivanje velike doze inzulina. Ubrzo dolazi do naglog pada šećera i zamora.
Šećer je loš za srce čak i kod naizgled zdravih osoba. Studije pokazuju da šećer potiče jetru da proizvodi ureičnu kiselinu, što povisuje tlak. A povišen tlak povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Osim toga, šećer utječe i razinu kolesterola te dovodi do oštećenja krvnih žila. Sve navedene probleme možeš razviti i ako imaš normalan indeks tjelesne mase.
Prehrana puna šećera može biti faktor zbog kojeg češće dolazi do gljivičnih infekcija. Češće dolazi i do upale sluznice usta. Oni koji su skloni takvim infekcijama, trebaju smanjiti unos šećera i velike su šanse da će doći do naglog poboljšanja općeg zdravstvenog stanja.
Neki dokazi upućuju na to da kontinuirano visoka razina šećera u krvi može dovesti do starenja mozga, odnosno demencije.
S obzirom na štetu koju stvara jetri, neki stručnjaci vjeruju da je šećer u istom rangu s alkoholom. Kalorije koje se ne potroše pohranjuju se u jetri u obliku masti, što tijekom vremena može dovesti do stanja koje se naziva masna jetra, čiji uzrok nije alkohol.
Bolest je češća kod muškaraca nego kod žena i češće se javlja nakon 50. godine. Iako većina oboljelih ima prekomjernu tjelesnu težinu, moguće je razviti masnu jetru čak i ako imate normalan indeks tjelesne mase, ali unosite previše šećera.
Ne liječi li se, jetra postaje puna ožiljaka, što rezultira cirozom – nepopravljivom štetom na jetri. Kad jetra postane masna, to mijenja način na koji tijelo obrađuje šećer. Naime, kad su organi puni masnoća, inzulin nije tako osjetljiv i ne djeluje brzo.
Previše šećera dovodi do toga da fruktoza završi u crijevima, gdje je fermentiraju bakterije koje se tamo nalaze, što uzrokuje simptome kao što su vjetar, krčanje crijeva i proljev.
Uza sve navedeno, brojne studije su otkrile da ljudi s visokim razinama šećera u krvi imaju veću vjerojatnost za razvoj raka, uključujući i rak jetre, gušterače, dojke i debelog crijeva.
Moguće je da su povišene razine glukoze povezane s povećanim količinama faktora rasta (koji stimuliraju stanice da se razmnože) i upalnim čimbenicima što, ubrzava rast crijevnih polipa od kojih se neki kasnije razviju u rak.
Smatra se da razgradnja šećera u tijelu usporava proizvodnju kolagena i vlakana elastina kože.
• kukuruzni sirup
• dekstroza
• fruktoza
• glukoza
• invertni šećer (glukoza i fruktoza)
• izoglukoza
• levuloza (voćni šećer)
• maltoza (slad)
• melasa
• saharoza
Već danas možeš početi živjeti zdravije, a pritom je nužno na umu imati jednu informaciju. Šećer je uvijek - šećer. Bez obzira je li riječ o bijelom ili smeđem šećeru, ili umjetnim zaslađivačima koje koristiš kao zamjenu. Pripazi na hranu koju kupuješ, jer šećera ima i u namirnicama poput jogurta, tjestenine, juha, umaka ili kašica za djecu. U masovnoj prehrambenoj industriji šećera ima i u namirnicama koje nose oznaku prirodnog ili zdravog proizvoda pa svakako provjeri deklaraciju.
Oslobodimo li se ovisnosti o šećeru, vraća nam se bolje raspoloženje i unutarnje zadovoljstvo, poboljšava san, smanjuje rizik za dijabetes i druge bolesti, gubi se na težini, smanjuje se rizik od gljivičnih infekcija i osteoporoze, smanjuju se prehlade i infekcije, imamo više energije i samopoštovanja. Možda ovo posljednje zvuči čudno, no jedenjem slatkog postajemo slabiji. Kao i droga, šećer nas razjeda, stvara prazninu iznutra i sprječava da se osjećamo potpuni.
Foto: Unsplash
