Uloga vitamina C kod borbe protiv sezonskih alergija

Dolaskom proljeća i toplijeg vremena počinje buđenje prirode, ali i nas samih iz zimskog mirovanja.

S nestrpljenjem očekujemo prve zrake sunca i odlazak u prirodu među raskoš cvjetnog šarenila. Međutim, osim visibaba, prvi vjesnici proljeća mogu biti i crvene oči, kihanje, kašalj i začepljenost nosa. Cvatnja biljaka, odnosno njihova pelud, jedan su od glavnih razloga pojave alergijskog rinitisa od kojeg danas pati oko pola milijarde ljudi.

Što je alergijski rinitis i što ga uzrokuje?

Alergije, općenito, možemo definirati kao preosjetljivu reakciju tijela na njemu strane tvari (antigene). Glavni uzročnici alergijskih reakcija su alergeni, a oni mogu potjecati iz prirodnog okoliša (pelud, grinje, prašina) ili kemijski kontaminiranog okoliša (metali, lijekovi).

Međutim, svaki ljudski organizam je jedinstven te iz tog razloga svatko od nas drugačije reagira na strane tvari. Neke će osobe razviti alergijsku reakciju na određeni antigen, dok će za druge osobe, u potpuno jednakim okolnostima, isti antigen biti potpuno bezopasan. Alergijski se odgovor razvija kada postoje poremećaji imunološkog sustava i njegovog mehanizma obrane. Danas su poznati razni klinički oblici alergija, a najčešći je alergijski rinitis.

Alergijski rinitis jest upalni poremećaj sluznice nosa, a rezultat je imunološke reakcije posredovane raznim inhalacijskim alergenima. Glavnim čimbenicima rizika za sezonski alergijski rinitis smatraju se peludni alergeni, a senzibilizacija na pelud uglavnom je ograničena na anemofilne biljke (biljke koje se oprašuju pomoću vjetra). U glavna četiri klinička simptoma ubrajaju se kihanje, svrbež nosa, začepljenost nosa i rinoreja (iscjedak iz nosa). Međutim, alergeni mogu izazvati i teža stanja poput astme, nazalnih polipa ili atopijskog dermatitisa. Svi ovi simptomi mogu narušiti kvalitetu života i rezultirati poremećajem sna, depresivnim raspoloženjem, umorom te smanjenom produktivnosti.

Tijek alergijske reakcije

Mehanizam nastanka alergijskog rinitisa dijeli se na tri faze. U prvoj fazi senzibilizacije na alergen, stanice imunološkog sustava obrađuju alergen i pripremaju organizam za „obranu“.

Druga faza jest rana ili neposredna faza alergijske reakcije koja se javlja kroz 30 minuta kod pojedinaca izloženih alergenu. Histamin, kao glavni posrednik alergijskog rinitisa, stimulira završetke živaca i mukozne žlijezde što izaziva kihanje i rinoreju. Ova faza obično traje 2-3 sata.
Kasna faza javlja se 4-6 h nakon stimulacije antigenom, a karakterizira ju produljenje simptoma kihanja i rinoreje. Također, javlja se i začepljenost nosa koja traje otprilike 18-24 h.

Međutim, alergijski rinitis pokreće sistemsku upalu u organizmu. Iz tog razloga, alergeni ne dovode samo do lokalnog upalnog odgovora u gornjim dišnim putevima, već može doći i do upalnih procesa donjih dišnih puteva i razvoja tegoba poput astme, rinosinusitisa, nazalnih polipa i mnogih drugih.

Mjere prevencije i liječenje

Liječenje alergijskog rinitisa usmjereno je na ublažavanje simptoma. Najboljom terapijom smatra se eliminacija i izbjegavanje alergena. Međutim, to je u većini slučajeva teško izvedivo, a pogotovo kada se radi o peludnim alergijama. Izlaganje polenu može se smanjiti držanjem prozora zatvorenim kao i ograničavanjem količine vremena koje se provodi na otvorenom prostoru tijekom najvećih sezona peludi.

Medikamentna terapija terapija drugi je korak u liječenju alergijskog rinitisa te se sastoji od oralnih antihistaminika, intranazalnih kortikosteroida, antagonista leukotrijenskih receptora te imunoterapije alergenima. Međutim, sve više ljudi s blažim simptomima danas poseže za prirodnim, nefarmakološkim terapijama.

Uloga vitamina C kod alergijskog rinitisa

Askorbinska kiselina, poznatija kao vitamin C, važan je antioksidans za ljudski organizam te ima široku primjenu u prevenciji i liječenju raznih bolesti. Određena su istraživanja i kliničke studije pokazale kako suplementacija ili intranazalno uzimanje vitamina C mogu predstavljati obećavajuću nefarmakološku terapiju u borbi protiv alergijskog rinitisa.

Najveći prirodni izvor vitamina C jest camu camu (Myrciaria dubia). Ovo voće pripada obitelji Myrtaceae, a zbog svog iznimnog nutritivnog sastava i visokog sadržaja vitamina C posljednjih je godina postao gospodarski itekako važan. Iako se oko 70 % antioksidativne aktivnosti camu camu voća pripisuje upravo vitaminu C, njegova sinergija s ostalim bioaktivnim spojevima rezultira i protuupalnim, antimikrobnim i antihipertenzivnim djelovanjem.

Dnevna doza Bioandina Camu Camu Vitamin C kompleksa (2 kapsule) osigurava 200 % preporučenog dnevnog unosa vitamina C za žene te 166 % za muškarce.

Možda želite i pročitati: 

Maca – magični prah s Anda

Ljubav za život cijeli – Bioandinini proizvodi nastali na temeljima zdravlja i energije

Mačja kandža – prvi vjesnik proljeća u Bioandini