Dobra knjiga: 3 knjige za osobnu transformaciju

Prijelaz iz jedne u drugu kalendarsku godinu najčešće je poticaj da se osvrnemo na to što nam se događalo u prethodnih, a što si priželjkujemo u narednih dvanaest mjeseci. Za mnoge je to vrijeme kada podvlačimo crtu i zbrajamo rezultate ili se suočavamo sa spoznajom da smo od nekih planova odustali i nismo ih realizirali dok smo možda ostvarili nešto posve drugo o čemu prije godinu dana nismo niti razmišljali.

Međutim, svaki dan i mjesec u godini su dobar trenutak za promjenu ako smo je odlučni napraviti, a prvi korak može biti čitanje literature koja nudi motivaciju i što je još važnije, korisne savjete otkuda krenuti. Iako je svačija životna priča drugačija, a time i put osobnog rasta i razvoja, postoje određena iskustva i izazovi s kojima se gotovo svi susrećemo jer predstavljaju univerzalna ljudska iskustva. U nastavku donosimo tri knjige koje svojim sadržajem i poticajnim stilom kojim su napisane predstavljaju izvrstan prvi korak u nekom željenom smjeru. Njihove autorice su si dale truda prikupiti brojne znanstveno utemeljene spoznaje iz različitih područja (primarno psihologije i medicine) i pretočiti ih u praktične savjete koji predstavljaju učinkovite alate za osobnu transformaciju.

3 knjige za osobnu transformaciju

Kako postići da ti se događaju dobre stvari, Marian Rojas Estapé (Egmont, 2022. u prijevodu Dore Jelačić Bužimski)

Španjolska psihijatrica Marian Rojas Estapé je svoj profesionalni interes pronašla u proučavanju odnosa uma i tijela te kako kroz njega možemo razumjeti ljudsko ponašanje i razvoj različitih bolesti. Njeno višegodišnje iskustvo psihoterapijskog rada s brojnim pacijentima u kombinaciji sa znanstvenim spoznajama i duhovnim uvidima rezultiralo je nastankom knjige „Kako postići da ti se događaju dobre stvari“. Veliku pažnju posvetila je utjecaju stresa na naše zdravlje: mentalno i tjelesno, s posebnim naglaskom na dugotrajnu kontinuiranu izloženost nižim razinama stresa koji je zbog užurbanosti suvremenog života postao njegov neizostavan pratitelj. Jedan od glavnih fizioloških znakova stresa jest povišena razina hormona nadbubrežne žlijezde kortizola koji zajedno s adrenalinom kreira naš odgovor na stresne okolnosti. Međutim, razina ovog hormona može se povećati i do 50 posto ne samo u situacijama stvarne opasnosti već i kod produljenog straha kad opasnost mine ili naše zabrinutosti zbog bilo čega što nam se može hipotetski dogoditi, a nije. Uslijed stalne povišenosti važan obrambeni hormon za naše preživljavanje postaje toksičan po naše zdravlje što se odražava na tjelesnoj (stezanje u prsima, suhoća kože, problemi sa štitnjačom, migrene, …), psihičkoj (tuga, razdražljivost, nesanica, bezvoljnost, …) i ponašajnoj razini (izbjegavanje druženja i uobičajenih aktivnosti, …).

Kada razmišljamo o stvarima koje nas zabrinjavaju, te misli imaju isti učinak kao u stvarnoj situaciji. Svaki put kada zamišljamo nešto što nas opterećuje, u organizmu se aktivira isti sustav za uzbunjivanje te se oslobađa kortizol koji je potreban da se suočimo s opasnosti.

S obzirom na veliki i sada već znanstveno dokazan destruktivan utjecaj kroničnog stresa na opće zdravstveno stanje i kvalitetu života pojedinca, autorica mu je posvetila značajan prostor u knjizi upravo kroz prizmu kortizola, odnosno isprepletenosti naše fiziologije, emocija, misli i ponašanja. Potom se usmjerava na tehnike kojima možemo aktivno upravljati emocijama i utjecati na svoje misli i ponašanje, a sve u cilju prevencije ili neutraliziranja stresnih situacija. Cijelu priču zaokružuje širim pogledom na život podsjećajući nas na važnost svrhovitog življenja kroz aktivno djelovanje na dobrobit sebe i drugih. M. Rojas Estapé napisala je knjigu koja obiluje vrlo zanimljivim i znanstveno istraženim činjenicama o međusobnoj povezanosti tijela i uma koju je predstavila na vrlo plastičan i jednostavan način, a potom je nadogradila spoznajama iz svog bogatog iskustva rada s pojedincima koji su se u određenom trenutku svog života suočili s različitim problemima. Na taj način je stvorila razumljivo i poticajno štivo za sve one koji su naumili promijeniti svoj život nabolje, a s njenom knjigom mogu naučiti i kako.

Sreća se nalazi u ispunjenom životu, životu u kojemu nastojimo izvući najbolje iz svojih vrijednosti i vještina. Sreća znači od života učiniti malo umjetničko djelo, trudeći se svakoga dana iz sebe izvući svoju najbolju verziju.

Mentalni restart, Nicole LePera (Znanje, 2022. u prijevodu Dubravke Pleše)

Holistička psihologija usredotočena je na um, tijelo i dušu, u nastojanju da ponovno povrati ravnotežu tijela i živčanog sustava te iscijeli neriješene emocionalne rane. Ovaj posao daje vam snage da se preoblikujete u osobu kakva ste oduvijek u svojoj biti i bili. Pripovijeda vam novu, uzbudljivu priču u kojoj su tjelesni i psihološki simptomi poruke, a ne cjeloživotne dijagnoze s kojima se moramo nositi. – objašnjava dr. Nicole LePera u uvodu svoje knjige „Mentalni restart“. U njoj je obuhvatila primarno psihologijske spoznaje važne za iscjeljivanje trauma i osobni razvoj, a potom ih dopunila i proširila s preporukama iz drugim relevantnih područja očuvanja tjelesnog i mentalnog zdravlja. Autorica naglašava ograničenja tradicionalne medicine koja se u tretiranju bolesti drži tzv. genetičkog determinizma prema kojem su naši geni, a time i zdravlje definirani prilikom rođenja zanemarujući utjecaj obiteljskog podrijetla, trauma, navika i svih ostalih karakteristika okruženja u kojem smo odrastali i živimo. Pojava znanosti epigenetike donosi potpuno drugu perspektivu i ukazuje da su naši geni itekako pod utjecajem okolinskih utjecaja i naših životnih iskustava. I ne samo da ih oblikuju nego se njima prenose i na sljedeće generacije. Međutim, ono što nam te spoznaje epigenetike govore jest da bez obzira kakve smo gene naslijedili možemo ih mijenjati aktivnim djelovanjem – nismo objekt nego subjekt svog života. Uvijek će postojati okolnosti i datosti ne koje nećemo moći utjecati, ali ima puno toga što sami možemo učiniti za svoju dobrobit uključujući i kako ćemo reagirati na ono što nam se događa. Čitajući ovu knjigu saznajemo kako funkcioniraju naše misli i emocije, kako se nosimo s traumama iz djetinjstva i kako one oblikuju naše ponašanje i u odrasloj dobi, osvještavamo naša uvjerenja, razinu emocionalne (ne)zrelosti i osobne granice (tjelesne, mentalne/emocionalne, resursne) kako bismo krenuli u proces tzv. ponovnog roditeljstva. N. LePera duboko vjeruje u našu sposobnost samoiscjeljenja i da kao odrasle osobe imamo resurse mijenjati navike i obrasce ponašanja koji ne pridonose našem zdravlju i kvaliteti života. Otpuštajući ono što nam ne služi i prihvaćajući ono što nam čini dobro možemo napokon živjeti svoje autentično Ja.

Naša je odgovornost da sami sebe poučimo alatima kojima ćemo moći zadovoljiti svoje potrebe. Ponovno roditeljstvo započinje učenjem kako identificirati vlastite tjelesne, emocionalne i duhovne potrebe, a nastavlja se vježbom uočavanja uvjetovanog načina na koji smo nastojali postići zadovoljenje tih potreba. Mnogi od nas otkriju da u odrasloj dobi često utjelovljujemo kritičnog unutrašnjeg roditelja, niječući vlastitu stvarnost, odbacujući svoje potrebe i stavljajući uočene potrebe onih koji nas okružuju ispred vlastitih. Krivnja i sram zamjenjuju intuitivni glas.

Navika DAJ 5, Mel Robbins (V.B.Z., 2022. u prijevodu Radhae Rojc-Belčec)

Je li moguće jednostavnom gestom „daj pet“ promijeniti svoj život? Nekada odvjetnica, a danas motivacijska govornica i televizijska voditeljica Mel Robbins odgovara potvrdno. Štoviše, napisala je cijelu knjigu o tome kako u svoju svakodnevicu uvrstiti jednostavan, ali moćan jutarnji ritual „davanja petice“ sebi naslovivši je „Navika DAJ 5“. U njoj opisuje i obrazlaže zašto je važno započeti dan s pozitivnim stavom prema sebi. Naš unutarnji kritičar je uvijek na dužnosti. I najmanji razlog mu je dovoljan da potkopava naše samopouzdanje. Najčešće je izrastao iz odgoja u kojem je kritiziranje bilo jedna od uobičajenih metoda postavljanja granica i kroćenja dječje razigranosti u situacijama kada se ona nije doimala prikladnom ili je to bilo jedino što su i naši roditelji dobili kroz svoje djetinjstvo kao način odgoja. A tu su i neugodna iskustva, povrede i razočarenja koja svatko doživi kroz život. Sve zajedno rezultira lošom slikom o sebi i cijelom lepezom ograničavajućih uvjerenja zbog čega lako odustajemo od svojih snova, a često se niti ne usudimo sanjati jer… nije to za nas i nikada ne bismo uspjeli pa bolje niti ne pokušavati. I doista naš mozak sluša naše misli i putem selektivne pažnje između nebrojenih podražaja kojima smo izloženi filtrira i u našu svijest dostavlja samo one od njih koji su u skladu s našim stavovima i uvjerenjima.

U vašem mozgu postoji filter. Naziva se retikularni aktivacijski sustav ili skraćeno RAS. Ja ga nazivam „filter“ jer se događa da se negativna iskustva zaglave u njemu, ali to je zapravo živa mreža živčanih stanica koja prekriva mozak poput mrežice za kosu. Kad vam je retikularni aktivacijski sustav zapriječen mislima, uvjerenjima i iskustvima iz prošlosti, tada ostajete i zaglavljeni u prošlosti. Zbog toga stalno ponavljate iste pogreške, vrteći iste negativne misli pa živite u komori odjeka svog uma.

Autorica upravo taj dio mozga nazvan retikularnim aktivacijskim sustavom vidi kao točku preokreta za neku novu, željenu priču našeg života. Malim koracima koje poduzimamo postupno mijenjamo moždane putove, a s njima i vidljive obrasce ponašanja. Kreiramo nove okolnosti koje nas približavaju životu kojem težimo. Na tom putu ćemo se trebati suočiti s najrazličitijim neugodnim emocijama od straha preko krivnje do ljubomore, ali iz njih možemo puno toga saznati o sebi i onome što želimo kao i o drugima i njihovim očekivanjima od nas. Umjesto da ih potiskujemo ili dozvolimo da nas naprosto preplave i obeshrabre u djelovanju, možemo ih shvatiti kao putokaze koji nas usmjeravaju na pravi put: ljubomora prema nekome nam ukazuje da ta osoba ima ili radi nešto što i sami priželjkujemo, krivnja nam ukazuje u kojoj mjeri su naša i tuđa očekivanja usklađena, odnosno u kojoj mjeri se prilagođavamo vlastitim ili tuđim očekivanjima, a strah nas štiti, ali i upozorava da se spremamo učiniti nešto veliko što zavrjeđuje našu punu pažnju i angažman. M. Robbins je vješto ispreplela znanstvene spoznaje sa svojim i tuđim osobnim iskustvima kako bi čitateljima uputila snažnu poruku da je sve moguće ako se fokusiramo na ono što želimo i korak po korak krenemo u željenom smjeru.

Poanta ove priče je u tome da postoji nešto namijenjeno vama što ćete pronaći samo kad dopustite svom snu da vas oslobodi strahova. U svakom snu koji je vrijedan truda izgledi su protiv vas. Ali nije nimalo bitno što je tako, jer znam da ćete se kajati do kraja svog života ako igrate na sigurno i ne pokušavate nešto učiniti, što god to bilo. Na težak način naučila sam da je bitnije skupiti hrabrost kako bismo krenuli u ostvarenje svojih snova, nego samo njihovo ostvarenje. I samim činom pokušavanja odajemo počast onome istinskom u nama.

Ostale prijedloge knjiga koje valja pročitati potražite u rubrici DOBRA KNJIGA.

3 knjige koje će nas podsjetiti da uvijek imamo izbor

Tihana Malenica Bilandžija

– psihologinja, sistemska konstelatorica, coach i trenerica u području osobnog i organizacijskog razvoja; autorica stranice Inspiracija.net

Foto: Pexels, PR