Dobra knjiga: 4 nove knjige koje nećete moći ispustiti ovog prosinca

Ušli smo u prosinac, posjednji mjesec ove godine. Iako možda ne možemo uživati u lijepo ukrašenim adventskim gradovima i druženjima, uz dobru knjigu nikad nismo sami.

Ovo su neki od najboljih novih naslova koje ovoga mjeseca možete nabaviti u hrvatskim knjižarama i čitati u posljednjim danima ove godine.

4 NOVE KNJIGE KOJE NEĆETE MOĆI ISPUSTITI OVOG PROSINCA

Dobro došli u Ameriku, Linda Boström Knausgård

Radnja romana Dobro došli u Ameriku, nominiranog za prestižnu književnu nagradu August odvija se u jednom stanu u Stockholmu, u kojem djevojčica Ellen, koja odbija govoriti, živi sa svojim gnjevnim i frustriranim bratom i distanciranom i narcisoidnom majkom.

U romanu Dobrodošli u Ameriku upoznajemo obitelj na rubu sloma. Jedanaestogodišnja djevojčica Ellen prestala je govoriti, suočivši svoju disfunkcionalnu obitelj s ekstremnom i bolnom verzijom odbijanja komunikacije. Jednog dana po povratku iz škole djevojčica vidi pokojnog oca kako sjedi na njezinu krevetu. Ellen je uvjerena da je ona ubila oca jer se neprestano molila za njegovu smrt. Ellenin duševno bolestan otac bio je neko vrijeme zatvoren na psihijatriji i moguće je da je prije toga pokušao ubiti obitelj plinom. Ellenin je brat gnjevan i frustriran, a majka distancirana i narcisoidna. U tom kontekstu Ellenina šutnja predstavlja zaštitni oklop protiv odrastanja i odraslih koje ona povezuje s boli. „Mi smo svijetla obitelj“, ponavlja njezina majka po tko zna koji put, no djevojčičino crnilo prodire ispod vrata njezine spavaće sobe i ispunjava čitavu kuću. U tekstu prevladava suzdržanost i ambigvitet, bilo da je riječ o nasilju koje je Ellen pretrpjela ili o istinitosti njezinih tvrdnji.

Linda Bostrom Knausgard (1972.), švedska prozaistica i pjesnikinja, debitirala je 1998. godine pjesničkom zbirkom Gör mig behaglig för såret. Širu pažnju kritike i publike privukla je zbirkom kratkih priča Grand Mal 2011. godine. Prvi roman, Helioskatastrofen, objavljen joj je 2013. godine, roman Wälkommen till Amerika (Dobrodošli u Ameriku) 2016., a Oktoberbarn (Oktobarsko dijete) 2019. godine. Lindi Boström Knausgard dijagnosticiran je bipolarni poremećaj, tema njezinog radijskog dokumentarca Jag skulle kunna vara USA:s president (2005.) Do 2016. godine bila je udana za norveškog pisca Karla-Ovea Knausgarda.

Podrijetlo – Kako je povijest Zemlje stvarala povijest čovjeka, Lewis Dartnell

Podrijetlo je jedna od onih rijetkih knjiga koje rasvjetljavaju pitanja koja nas muče izvanrednom lucidnošću. Dartnell razumije geologiju, geografiju, atropologiju, fiziku, kemiju, biologiju, astronomiju i povijest. To je veliko postignuće, ali ono što ga čini posebnim jest način na koji komunicira i povezuje ove discipline: jasno, logično i zabavno. Sjajno! – THE TIMES

Kada razgovaramo o ljudskoj povijesti, često se fokusiramo na velike vođe, odlučujuće ratove ili velika otkrića. Ali koja je uloga Zemlje na pojavu i razvoj naše vrste te na povijest naših društava i civilizacija? U ovoj knjizi, koju je Sunday Times uvrstio na popis najboljih povijesnih knjiga 2019. godine, profesor Lewis Dartnell istražuje geološke sile Zemlje zaslužne za evoluciju čovjeka u jedinstveno inteligentnog majmuna i planetarnu klimu koja nam je omogućila da postanemo najrasprostranjenija životinjska vrsta.

Ova je knjiga priča o cijelom čovječanstvu, ali i svojevrsna biografija Zemlje. Kako nam je posljednje ledeno doba omogućilo da se proširimo diljem zemaljske kugle? Kako je planinski teren utjecao na razvoj demokracije u staroj Grčkoj, a cirkulacijski sustavi atmosfere i oceana omogućili uspostavu transkontinentalne trgovačke mreže i pomorskih carstava? Na koji nam način geologija može pomoći predvidjeti rezultate političkih izbora? Da bismo uistinu shvatili vlastitu povijest, moramo upoznati povijest našeg planeta.

Knjiga o Gabi, Siniša Škarica

Knjiga o Gabi pisca i diskografa Siniše Škarice (1946) nastala je kao dio šireg projekta koji uključuje i box set s ukupno 12 kompakt diskova (u izdanju Croatia Records), na kojima je sabrana većina pjesama koje je Gabi Novak snimila tijekom glazbene karijere koja traje već više od šezdeset godina!

Škarica se u Knjizi o Gabi eruditski i muzikološki studiozno bavi glazbenim opusom velike hrvatske glazbene umjetnice, od njenih najranijih početaka do danas. Autor ove izvanredne knjige podjednako strastveno i podjednako informirano piše o važnim biografskim momentima jedne od najznačajnijih hrvatskih i jugoslavenskih pjevačica zabavne glazbe, kao i o historiji glazbenih festivala, diskografske industrije i industrije zabave općenito, ali isto tako i o kulturi svakodnevnog života u Hrvatskoj i Jugoslaviji od kraja 1950-ih pa sve do danas. U Knjizi o Gabi Siniša Škarica znalački piše o nekoliko glazbenih i kulturnih vremena i epoha, donoseći veliki broj novootkrivenih ili zaboravljenih muzičkih činjenica, slabo poznatih ili potpuno nepoznatih detalja, aktera i glazbenih brojeva, u bitnome upotpunjujući naše znanje o kulturnoj povijesti Hrvatske i Jugoslavije.

Siniša Škarica višestruki je dobitnik Porina kao autor i urednik tematsko- povijesnih i kompilacijskih izdanja. Godine 2002. uručen mu je tzv. „životni Porin“ „za poseban doprinos hrvatskoj diskografskoj industriji“, a 2017. dobio je i Nagradu za životno djelo Grada Šibenika.

Priča o duhovima, Laura Freudenthaler

Laura Freudenthaler višestruko je nagrađivana austrijska književnica mlađe generacije.

Priča o duhovima studija je o raspadu braka, nepremostivim daljinama i sumnjama koje dodatno ruiniraju već posrnulu bračnu zajednicu. U središtu razvaline nalazi se sredovječna nastavnica klavira Anne i njezin duhom odsutan suprug Thomas, organizator filmskih festivala. Priča je ispričana gotovo u cijelosti s njezina stajališta intuicije koja predosjeća da je Thomas prekršio davno dano obećanje vjernosti i predanosti. U tom trenutku otvara se nova dimenzija stvarnosti, iluzorna inačica, u kojoj Anne zamišlja pa onda i primjećuje prisutnost njegove ljubavnice u njihovu stanu, kako nastanjuje i koristi prostor koji Anne smatra svojim. Nakon posla Thomas tiho ulazi i zatvara se u svoju sobu, bez pozdrava ili potvrde da je primijetio Anneinu prisutnost. Ta fizička odvojenost i zatvaranje vrata simbol su odnosa u kojem partneri žive odvojenim životima. Oni samo nastanjuju isti prostor, ne dijele ga.

Ostale prijedloge knjiga koje valja pročitati potraži u rubrici DOBRA KNJIGA.

Foto: Pexels, PR