Dobra knjiga: Mudrost pustinje – vrijedne poruke pustinjskih otaca ranog kršćanstva

Thomas Merton je rođen u gradiću Pradesu, u podnožju francuskih Pirineja. Studirao je na prestižnom Sveučilištu u Cambridgeu, u Engleskoj, a potom i na Sveučilištu Columbija u New Yorku.

Život je pokazao kako mi je datum 10. prosinca sudbonosan. 1941. na taj dan ušao je u opatiju Gethsemani, savezna država Kentucky, dok je 27 godina kasnije na isti datum izgubio život od strujnog udara u Bangkoku, na samom kraju tromjesečnog putovanja istočnom Azijom, za vrijeme kojega je održao brojna predavanja o dodirnim točkama između budizma i kršćanstva.

Njegova autobiografija Brdo na sedam katova postigla je veliki uspjeh u Americi gdje je do danas prodana u više od tri milijuna primjeraka, ali i u svijetu gdje je prevedena na više od trideset jezika.

Merton je vjerovao da transcendentalno iskustvo nalazimo u kršćanskoj, židovskoj, budističkoj i sufističkoj tradiciji. Mertonove misli o zenu sabrane su u esejima Zen i ptice grabljivice, dok je sam smatrao da je najbolje što je napisao ostalo u Dnevnicima, objavljenim tek 25 godina nakon njegove smrti. Sada imamo priliku na hrvatskom jeziku, u izdanju Nakladničke kuće Planetopija i prijevodu Sande Hržić, čitati zbirku odabranih izreka Mudrost pustinje.

Mudrost pustinje, Thomas Merton

U 4. stoljeću naše ere pustinje Egipta, Palestine, Arabije i Perzije naselila je vrsta ljudi koji su za sobom ostavili neobičnu reputaciju. Radi se o prvim kršćanskim pustinjacima koji su napustili gradove i društvo poganskog svijeta. Ne želeći se pasivno prepustiti njihovim pravilima i vrijednostima, krenuli su u potragu za osobnim spasenjem. Oni su sumnjali da se kršćanstvo i politika mogu sjediniti, za njih je kršćansko društvo moglo biti jedino duhovno i nadzemaljsko.

„..od tih ljudi iz četvrtog stoljeća moramo naučiti kako se ne obazirati na predrasude, oduprijeti se prisili i neustrašivo krenuti prema nepoznatom.“ Thomas Merton

Pustinjski oci ranog kršćanstva nisu bili pobunjenici protiv društva, već ljudi koji su uočili da je društvo podijeljeno u dvije kategorije: na one uspješne koji nameću svoju volju drugima i na one koji moraju popuštati i pokoravati se. Oni su odbili vladavinu drugih, ali sami nisu htjeli vladati drugima. Tragali su za društvom jednakih.

„Upitaše jednog od staraca što je to poniznost, a on reče: Kad oprostiš bratu koji te povrijedio i prije nego te on zamoli za oprost.“

„Opat Pastor reče: Koja ti god kušnja dođe, možeš je pobijediti tišinom.“

„Neki filozof upita svetog Antuna: Oče, kako možete biti tako sretni, a lišili ste se utjehe knjiga? Antun odgovori: Moja je knjiga, o filozofe, priroda stvorenoga. Kad god poželim čitati riječi Božje, preda mnom stoji knjiga.“

Kratka zbirka odabranih izreka iz 4. stoljeća Mudrost pustinje i danas nas može mnogočemu podučiti. Bez obzira na mnogo godina koje nas dijele, temeljne istine i najuzvišeniji osjećaji poput mudrosti, skromnosti, zahvalnosti, vlastite istine i puta, nikada se ne mijenjaju i svako vrijeme je pravo vrijeme za njih.

Indira Juratek

Foto: Unsplash, PR