Duboko disanje pomaže djeci: 2 vježbe kako dijete naučiti duboko disati

Znate li da djeca nemaju sposobnost sama se smiriti? Njihov mozak nije dovoljno razvijen i zato nemaju mogućnost samoregulacije.

Prema dr. Danielu J. Siegelu i dr. sc. Tini Payne Bryson dio mozga zadužen za regulaciju emocija i tijela, empatiju, moralnost i uvid u sebe nije potpuno formiran sve do srednjih dvadesetih godina. Što znači da koliko god bi mi željeli da se djeca ponašaju kao razvijeni, svjesni ljudi s pouzdanom logikom i emocionalnom ravnotežom, oni jednostavno to ne mogu. No, mi im možemo pomoći u tome.

Učenje djeteta tehnikama dubokoga disanja od najranije dobi pomoći će da mu ono postane dio rutine. Djeca koja koriste tehnike dubokoga disanja lakše se kontroliraju, imaju više samopouzdanja i bolje socijalne vještine. Vjeruju u sebe i osjećaju sigurnost jer posjeduju alat koji im pomaže u stresnim situacijama.

Krenite od sebe

No, korak od kojeg sve počinje jest dovesti sebe u stanje mira. Najlakše je to učiniti tako da si vizualno nacrtamo situacije u kojima smo se dobro osjećali i koje nam mogu služiti kao prečac da nas prebace na taj osjećaj. Možemo izraditi fotografije ugodnih trenutaka i postaviti ih na vidljivo mjesto pa kad se ne osjećamo dobro one će nas podsjetiti na sretne i ugodne trenutke te će nam pomoći da vratimo kontrolu. Prema istraživanju koje je proveo Institut za istraživanje sreće 2018. godine 23 % ispitanika svoje sretne uspomene predstavilo je kao neobična ili posebna iskustva poput odlaska u neku stranu zemlju; 37 % sretnih uspomena činili su važni događaji poput vjenčanja i rođenja; 62 % sretnih uspomena pobudilo je nekoliko osjetila. Više od 5 % svih sretnih uspomena ticalo se prvih iskustava – prvi poljupci, prvi koraci, prvi posao, prvi odlazak u kino, prvi ples. Nakon što su anketirani upitani zašto se prisjećaju određenoga iskustva, 7 % njih je navelo da su se ta iskustva u međuvremenu pretvorila u priče ili su napravili neke podsjetnike na njih: dnevnike ili fotografije.

Svakodnevni rad na osvještavanju emocija olakšat će nam prepoznavanje trenutne djetetove emocije i omogućiti povezivanje s njime. Bitno je objasniti djetetu da je svaka emocija u redu. To možemo učiniti imenovanjem emocije i opisivanjem trenutka u kojem smo se tako osjećali. To će omogućiti djetetu da se opusti i prihvati svoju emociju.

Koliko puta ste čuli za savjet „prvo izbroji do 10“? Kada u zahtjevnoj situaciji, koja je stresna za naše tijelo i um, zastanemo i duboko udahnemo prije nego reagiramo, situacija postaje lakša. Stoga primjenjujući tehnike dubokoga disanja s djecom pomažemo im da se povežu sa sobom i sa svojim emocijama. Kad djeca mogu istraživati i iskazivati svoje emocije u sigurnom okruženju bez osuđivanja, onda mogu razvijati svijest o njima, opisati ih i osjetiti u tijelu što im pomaže u jačanju samokontrole.

Ako još niste krenuli, ne brinite, jer nikada nije kasno.

Postepeno smirenje u emocionalno stresnim situacijama možete postići koristeći jednostavne tehnike i vježbe dubokoga disanja. Kad dijete osjeti emotivnu preplavljenost, tehnikom dubokoga disanja umirit će tijelo i um. Iako su takvi osjećaji normalni, nisu ugodni pa možemo djetetu olakšati koristeći vježbe kako bi se s vremenom naučilo samo smiriti.

Vježbe za duboko disanje kod djece

Jedna od tehnika koja je zanimljiva djeci je vježba „Brod“.

Zamisli ispred sebe veliki brod.
Zatvori oči i otpuhni ga daleko.
Duboko udahni i izdahni, brod je sad puno dalje.
Ponavljaj dok brod ne otplovi na mirno more.

Ako dijete ima poteškoća s uspavljivanjem, možete pokušati s vježbom „Maslačak“:

Zamisli da se nalaziš na velikoj zelenoj livadi prepunoj maslačaka.
Zrak je svjež i miriše na cvijeće.
Duboko udahni kroz nos i izdahni.
Uberi maslačak i otpuhni sve njegove sjemenke u zrak.
Prati kako lete zrakom i padaju na tlo.
Zatvori oči i duboko udahni kroz nos, a onda izdahni.

Vježbe dubokog disanja opuštaju i osnažuju mozak, no kako bi to mogli iskoristiti u stresnim situacijama potrebno je vježbati u onima kad smo mirni. Što više vježbate duboko disanje kad ste mirni, to će vam lakše i prirodnije dolaziti kad ste uznemireni jer iskustvo podsjeća mozak da je vrijeme da krene s dubokim disanjem. Djeca su različita pa će nekome trebati dulje da izgradi vještinu samoregulacije, dok će drugome ići lakše prihvaćanje svojih emocija, no ako budemo uz njih kad im je najteže i naučimo ih kako da se nose sa stresnim situacijama, postavit ćemo temelje za kvalitetan odnos i razviti s njima vještine koje će im u olakšati svakodnevicu.

Preporuka knjige: Kira Willey, Diši kao medo

Petra Matulić Žeravica

– Mama dvoje djece odgajane u duhu povezujućeg roditeljstva, ljubiteljica educiranja u području osobnog razvoja, roditeljstva, dječjeg razvoja i rada s djecom, buduća vlasnica obrta za pružanje podrške u osnaživanju djece

IG @pina_osnazivanje.djece