5 načina kako poboljšati fluidnu inteligenciju

 

Postoje različite vrste inteligencije. Neki ljudi su verbalno-lingvistički inteligentni, neki imaju razvijenu glazbenu inteligenciju, neki matematičko-logičku, a neki su emocionalno inteligentni.

Raymond Cattell 1960-ih prvi je secirao inteligenciju identificirajući dvije vrste: kristaliziranu i fluidnu.

Kristalizirana inteligencija je sve što naučiš i iskusiš tijekom svog života, dok je fluidna inteligencija inherentna intuicija rješavanja problema.

Iako je možda jednostavno shvatiti kako povećati svoju kristaliziranu inteligenciju – učiti, čitati knjige, raditi nove i drugačije stvari – možda će biti malo teže naučiti kako otvoriti vrata svojoj fluidnoj inteligenciji. Međutim, istraživanje je otkrilo da je i kod ove vrste inteligencije to ipak moguće.

Fluidna inteligencija: kako povećati inherentnu sposobnost svoga uma da rješava apstraktne probleme i identificira skrivene obrasce?

Prema istraživaču Andrei Kuszewski, postoji 5 načina na koje možeš vježbati i poboljšati svoju fluidnu inteligenciju.

Fluidna inteligencija je sposobnost logičkog razmišljanja i rješavanja problema u novim situacijama, neovisno o stečenom znanju. Uključuje sposobnost prepoznavanja obrazaca i odnosa koji podupiru nove probleme i logike ekstrapolacije tih podataka. Ukratko, fluidna inteligencija tvoja je urođena banka znanja.

Kako stoji u jednom istraživanju, fluidna inteligencija je “naša sposobnost da se kreativno i fleksibilno borimo sa svijetom na načine koji se izričito ne oslanjaju na prethodno učenje ili znanje.”

Psiholozi misle da fluidnom inteligencijom upravljaju dijelovi mozga poput čeonog režnja i prefrontalnog korteksa, koji su odgovorni za kratkotrajno pamćenje.

Dakle, u svijetu bogatom raznim vrstama inteligencije, a ipak se najviše oslanjamo na kristaliziranu inteligenciju – stjecanje vještina, izvanrednost akademika – kako možeš povećati svoju fluidnu inteligenciju?

Fluidna inteligencija: 5 načina kako poboljšati ovu vrstu inteligencije

1. Razmišljaj kreativno
Koji je bolji način da svoj mozak učiniš kreativnijim nego kreativno razmišljanje?
Razmišljaj o svom mozgu kao o mišiću, a kao i svaki drugi mišić u tijelu, treba ga koristiti i vježbati prije nego što atrofira.
To znači da moraš kreativno razmišljati, redovito koristeći svaki dio svog mozga.
Jedno istraživanje pokazuje da visokokreativni ljudi rješavaju probleme koristeći difuzne procese razmišljanja, što omogućava mozgu da analizira mnogo više informacija odjednom.
S druge strane, metodični ljudi usredotočuju svoju pažnju što mozgu ne dopušta da probavi što više informacija.
Ukratko, kreativnost vježba tvoje kognitivne vještine, što ti pomaže da treniraš svoju fluidnu inteligenciju.
Razmišljajući na načine koji nadilaze naš uobičajeni opseg misli, treniramo naš mozak da postane veći od onoga što je sada. To povećava našu sposobnost stvaranja originalnih ideja i razvijanja novih i nekonvencionalnih misli.

2. Pronađi nove stvari
Odrasloj je osobi lako upasti u rutinu.
Čak i ako misliš da potpuno kontroliraš svoj um, rutina te može natjerati da padneš u neku vrstu transa – tvoj mozak radi na automatskom pilotu dok voziš na posao, radiš na svojim uobičajenim hobijima i prošlim vremenima… i polako ali sigurno tvoj život prolazi.
Zbog toga je tako važno pronaći nove stvari. Predstavi svoj um različitim aktivnostima, hobijima i iskustvima.
Nova iskustva guraju mozak u stvaranje novih, svježih neuronskih veza, povećavajući ono što je poznato kao “plastičnost mozga”.
Što je veća tvoja plastičnost mozga, to više možeš razumjeti i pohraniti nove informacije. Budi ovisnik o znanju!

3. Druži se
Kao što padamo u rutine, tako padamo i u iste društvene obrasce. Naše interakcije općenito postaju sve ograničenije kako vrijeme prolazi – naš društveni krug prirodno postaje manji čim napustimo sveučilište, stupimo u brak i dobijemo posao sa punim radnim vremenom.
Ali prisiljavajući se da nastaviš upoznavati nove ljude i upoznaješ mozak s novim prilikama i okruženjima, možeš nastaviti sa razvijanjem svojih neuronskih veza.
Studija objavljena u American Journal of Public Health pokazala je da druženje pomaže u sprečavanju gubitka pamćenja i vježbanju kognitivnih vještina.
Drugi ljudi prirodno donose nove izazove, a novi izazovi znače nove probleme koje mozak mora riješiti.

4. Stalno traži nove izazove
Oni koji redovito odlaze u teretanu poznaju mantru: ”Bez boli nema dobitka”. Oni svakog tjedna povećavaju težinu, teže vježbaju i dive se vidljivim poboljšanjima po cijelom tijelu.
Ali o mozgu obično ne razmišljamo na isti način. Zaboravljamo koliko je važno stalno izazivati našeg mozak, a ne samo učiti nove stvari. Bez izazova, mozak će samo naučiti raditi na manjem stupnju razvijenosti.
U svom članku Kuszewski govori o studiji iz 2007. godine u kojoj je sudionicima pregledan mozak dok su nekoliko tjedana igrali novu videoigru.
Istraživači su otkrili da su sudionici koji su igrali novu igru povećali kortikalnu aktivnost i debljinu, što znači da im je mozak postao jači samo učenjem nove igre.
Kad su im opet dali isti test na igri koja im je već bila poznata, došlo je do opadanja njihove kortikalne aktivnosti i debljine.

5. Nemoj ići lakšim putem
Napokon, vježba koju vjerojatno najmanje želiš čuti: prestani ići lakšim putem! Moderni svijet učinio je život nevjerojatno lakim. Softver za prevođenje uklanja potrebu za učenjem jezika, GPS uređaji znače da nikad više ne moraš koristiti kartu ili pamtiti mentalnu kartu; i malo po malo, ove pogodnosti koje nas sprečavaju u korištenju mozga zapravo oštećuju naš mozak – sprečavaju mozak da dobije vježbu koja mu je potrebna.
Svi se trebamo sjetiti da je teži način učenja ili poznavanja stvari mnogo zdraviji za naš mozak.

Vrste inteligencije: Primjeri fluidne inteligencije

Kako točno koristimo fluidnu inteligenciju? Možda je teško razlikovati njenu uporabu od kristalizirane inteligencije, ali zapravo je vrlo različita.

• Rasuđivanje
• Logika
• Rješavanje problema
• Prepoznavanje obrazaca
• Filtriranje nevažnih podataka
• Razmišljanje “izvan kutije”

Fluidna inteligencija koristi se u problemima koji se ne moraju nužno oslanjati na prethodno postojeće znanje.

5 načina kako postati pametniji

Ako tražiš konkretnije, jednostavne i zabavne načine koji će ti pomoći da postanš pametniji, sastavili smo 5 koraka kako da to učiniš.

1. Vježba

Neuroznanost je iznova i iznova dokazala da fizička vježba trenira i mozak.
Studija objavljena u British Journal of Sports Medicine pokazuje da aerobna tjelovježba pomaže poboljšati kognitivne funkcije, dok trening otpornosti poboljšava pamćenje i izvršnu funkciju.
To je zato što vježbanje povećava otkucaje srca, što zauzvrat povećava dotok krvi u mozak, dovodeći mozgu prijeko potreban kisik.
Cijeli proces dovodi do neurogeneze – proizvodnje neurona u određene dijelove mozga koji kontroliraju pamćenje i kognitivno razmišljanje.

2. Meditacija
Mindfulness meditacija bila je isključiva za mislioce „novog doba“.
Međutim, u posljednje je vrijeme meditacija udarila temelje na području neuroznanosti.
Studija koju je provela Medicinska škola Sveučilišta Wake Forest sugerira da mindfulness meditacija poboljšava kogniciju, među mnoštvom drugih blagodati.
Sa samo 20 minuta meditacije dnevno možeš osjetiti niži stres i značajan napredak u snazi mozga.

3. Nauči novi jezik
Još jedan savjet iz neuroznanosti: nauči strani jezik.
Pokušati naučiti potpuno novi jezik vjerojatno je najizazovnija vježba za mozak. Naučiti novi skup gramatičkih pravila, pamtiti nove riječi u kombinaciji s vježbanjem, čitanjem i upotrebom je pravi izazov za mozak!
Čitav taj posao doslovno tjera mozak na rast.
Jedno istraživanje pokazalo je da to rezultira strukturnim promjenama u regijama mozga za koje se zna da služe jezičnim funkcijama.

4. Igraj šah
Šah je drevna igra. Ali postoji razlog zašto je još uvijek popularan u modernom svijetu.
Možda nema druge igre koja zahtijeva toliko složeni mozak kao što je šah. Kad ga igraš, moraš uključiti sve svoje sposobnosti rješavanja problema i koncentracije.
Njemačka studija utvrdila je da se mozgovi šahista ne razvijaju samo na lijevoj strani, već i na desnoj hemisferi.

5. Dovoljno spavaj
Svima nam je rečeno da moramo spavati 8 sati dnevno.
Ipak, svi imamo problem slijedeći ovo pravilo.
Žonglirajući između posla, voljenih osoba, hobija i interesa, izazovno je imati dovoljno vremena za spavanje.
Ali, dovoljno vremena za odmor je presudno, pogotovo ako želiš biti pametniji.
Spavanje pomaže mozgu da radi pravilno. Dok spavaš, tvoj se mozak priprema za sljedeći dan. To stvara nove putove koji će ti pomoći da naučiš i zapamtiš informacije.
Nedostatak sna mijenja aktivnost u nekim dijelovima mozga. Ako ti nedostaje sna, možda ćeš imati problema s donošenjem odluka, rješavanjem problema, kontrolom svojih emocija i ponašanja i suočavanjem s promjenama. Manjak sna također je povezan s depresijom, samoubojstvom i rizičnim ponašanjem.
Stoga, sljedeći put kad se odlučiš odreći sat vremena sna zbog društvenih mreža ili nečeg nevažnog, razmisli o šteti koju to nanosi tvom mozgu.

Previše kristalizirane inteligencije može sputati fluidnu inteligenciju

Današnje društvo i obrazovni sustav obično se previše usredotočuju na naučenu inteligenciju – nagrađujući studente za pamćenje i probavljanje informacija ili tjelesne sposobnosti, a ne za kreativnost i urođenu inteligenciju.
Međutim, previše strogog učenja može inhibirati fluidnu inteligenciju.
Fluidna inteligencija izravno je povezana s kreativnošću i inovacijama. Uskraćivanje pauze djeci i prisiljavanje ih da sjede u stolici doslovno uzrokuje da se njihov mozak smanjuje.
Posebno je važno njegovati rast fluidne inteligencije u današnjem modernom svijetu.
Marljivi rad na našem pamćenju i kognitivnim vještinama ključniji su nego ikad.

Fluidna i kristalizirana inteligencija kao različite vrste inteligencije djeluju zajedno

Fluidna i kristalizirana inteligencija vrlo su dvije različite i specifične vrste moždanih snaga. Međutim, često rade zajedno.
Prema riječima autorice i obrazovne savjetnice Kendra Cherry: ”Tekuća inteligencija zajedno sa svojim kolegom – kristaliziranom inteligencijom, čini opću inteligenciju. Dok fluidna inteligencija uključuje našu trenutnu sposobnost rasuđivanja i rješavanja složenih informacija oko nas, kristalizirana inteligencija uključuje učenje, znanje i vještine koje se stječu tijekom života. ”
Poznato je da se fluidna inteligencija smanjuje s godinama. Povećavanjem svojih kognitivnih vještina i radom na memoriji možeš poboljšati fluidnu inteligenciju. Ili u najmanju ruku, zaustaviti ju da degradira kako stariš.

 

 

 

Foto: Unsplash