Blagdan njoj u čast slavi se svake godine 1. ili 2. veljače, ovisno o fazi Mjeseca s kojim se, by the way, slave sve boginjine svetkovine diljem svijeta. Čime se, ujedno, slavi i prirodni ciklus razvoja kojeg Mjesec odražava: svojim rastom kreaciju, svojom puninom – afirmaciju, a padom – rastvaranje ili destrukciju onoga čemu je došlo vrijeme odlaska, puštanja. Da, Magija potječe od Boginje – Boginja je stvara. Na Zapadu je to Brigit, keltska boginja pjesništva, divinacije, i umijeća stvaranja – materijaliziranja ideja u djelo i samoostvarenja. Osim ovog, njen drugi aspekt (u legendama nazvan njenom sestrom) štitio je i vodio iscjelitelje, a treći (simbolički prikazan kao druga sestra) – kovače.
Boginja je, govori priča, rođena na granici svjetova – između vidljivog i nevidljivog: u keltskoj tradiciji, mjesta ili trenuci koji nisu ni „ovo ni ono“ (kao kad zora nije još niti dan, a više nije ni noć) se smatraju portalima, otvorenim prolazima i vratima u druge svjetove.
Zbog toga su vrata simbol Brigit i na njen blagdan – u prirodnom tradicijskom kalendaru poznat kao Imbolc se ukrašavaju njezinim biljkama: maslačkom, šafranom, žirom i hrastom, kukuruzom, sjemenkama bundeve, kamilicom i djetelinom. Sve to jer, legenda kaže, Brigit obilato daruje sve koji je svojom pažnjom, u svojoj svijesti Ožive. Stoga je njen poziv dane uoči Blagdana, osvještavanjem afirmirati njena obilja.