Upoznajte Janju Benić – majku najfinijih krafni o kojima svi pričaju

 

Janja Benić s bloga Janjolinka poznata je food blogerica koja već nekoliko godina s velikom strašću svoju ljubav prema kuhanju i slasticama rado dijeli na blogu i svom IG, a od prošlog ljeta u Broom 44 na zagrebačkom Dolcu ljubitelji slatkog se mogu zasladiti i Janjinim slasticama.

Janja se profesionalno bavi fotografiranjem i stiliziranjem hrane, organizacijom radionica i slično. Iako se na njenim društvenim mrežama mogu pronaći razni recepti po desertima je najpoznatija, a posebno po svojim krafnama.

Svojim zanimljivim receptima Janja će u narednim mjesecima uveseljavati i sve Budi Dobro zaljubljenike u slastice, a tim povodom je naša urednica Indira Juratek razgovarala s Janjom o tome kako su joj krafne promijenile život, što je naučila iz dijeljenja recepata te kakvi su joj planovi za dalje. Kako slatko dolazi na kraju, za desert pronađite recept za krafne s pirovim brašnom.

Vjerujem da te većina ljudi koja prati food blogging najviše zna po famoznim krafnama. Osim što osvajaju okusom, tvoje krafne imaju i vrlo inspirativnu priču. Kako si počela s njima?

Krafne jesu najviše doprinijele prepoznatljivosti između svega što radim. Može se reći da su na neki način nastale iz moje želje da svom mužu napravim posebno fine krafne. On ih jako voli, ali je ujedno ima delikatno i istančano nepce, što je izazov kojem nisam mogla odoljeti.

Najviše inspiracije dobijem kroz putovanja pa smo na jednom od putovanja u London probali jako fine krafne iz londonske pekarnice Breadahead na Borough Marketu, tada sam i mužu obećala pokušati napraviti tako fine krafne.

O tvom receptu za krafne se priča naveliko. S obzirom da si osmislila nešto zbilja posebno, jesi li u bilo kojem trenutku pomislila da taj recept moraš zadržati za sebe?

Kako sam u jednom periodu puno radila s prirodnim kvascem (sourdoughom) tako je i prva verzija krafni bio recept s prirodnim kvascem. Ispale su odlično, istančano nepce iz prvog odgovora tvrdi da su čak i bolje od onih londonskih, međutim taj recept je posebno zahtjevan zbog dužine pripreme od tri dana.

Zbog toga sam za vrijeme prvog lockdowna odlučila pronaći alternativu prirodnom kvascu i tako su nastale ove krafne o kojima danas pričamo. Reakcije svih koji su probali bile su izvrsne te jesam imala određene dvojbe hoću li objaviti taj recept na svom blogu. Očito sam predosjećala da ima nekih potencijala s tim proizvodom, ali puno više vjerujem u to da treba podijeliti svoje znanje s drugima. Ipak su to samo krafne.

To što si odlučila podijeliti svoj recept zbilja je prekrasno i divan primjer iz stvarnog života da nam Svemir vraća obilno kada dajemo. Koliko je ta odluka utjecala na tvoj osobni razvoj i život sveukupno?

Moram reći da je u nekom periodu nama, food bloggerima, prilično izazovno. Nekad imamo neke projekte, a nekada je period da ih nemamo. Preispitujemo je li najbolja odluka za nas baviti se tim poslom, a i sama sam u nekoliko navrata razmišljala potražiti drugi posao.

Samim time sve što se događa s ovim krafnama je zaista puno utjecalo na više segmenata.

Prvo, tu je segment izgradnje samopouzdanja jer sam kroz uloženi trud i puno pozitivnih povratnih informacija iz okoline, dobila i sigurnost uopće započeti raditi radionice.

Drugi segment je sam razvoj mene kao nekoga tko drugima prenosi određeno znanje, struktura radionice, organizacija i slično.

I treće, to sve je poslužilo kao dokaz da vrijedi ulagati u sebe i truditi se oko stvari koje su nam bitne, a onda i prenositi to na druge bez zadrške.

Redovito održavaš radionice izrade krafni. Kada je sljedeća i gdje se zainteresirani mogu prijaviti?

Tako je, pored radionica krafni sljedeće je u planu i radionica Sourdough pince, a i u proljeće planiram raditi Sourdough experience radionce koje će se održati u našoj kući u Stubičkim Toplicama. Upravo sam se vratila iz Dubrovnika gdje sam imala dvije radionice krafni, a uskoro s radionicama putujem u Zadar i nakon toga u Makarsku.

Recept: Krafne s pirovim brašnom

Sastojci: 

– 510 g bijelog pirovog brašna
– 45 g šećera
– 9 g soli
– Korica jednog limuna
– 1 žličica ekstrakta vanilije
– 1 žlica ruma
– 114 g vode
– 150 g jaja (3 jaja srednje veličine)
– 9 g suhog kvasca ili 15 g svježeg kvasca
– 120 g maslaca sobne temperature (ide na kraju)

Pripremite si 3 zdjele, jedna zdjela od miksera i dvije srednje/manje zdjelice

1. (zdjela od miksera)
– 510 g bijelog pirovog brašna
– 9 g soli (staviti uz rub posude, ne smije dodirnuti kvasac)
– Korica limuna (naribati direktno u posudu s brašnom)

2. (srednja zdjelica)
– 150 g jaja (3 jaja srednje veličine) – razmutiti u zdjelici
– 1 žličica ekstrakta vanilije
– 1 žlica ruma

3. (manja zdjelica)
– 15 g svježeg kvasca (ili 9 g suhog kvasca) – smrviti prstima
– 114 g vode (hladne vode)
– 45 g šećera

4. (dodaje se na kraju kad ste zamijesili tijesto)
– 120 g maslaca, narezan na listiće rezačem za tijesto.

Postupak:

Pomiješajte prvo sastojke pod 1., 2. i 3. pa miksajte dok se svi sastojci ne povežu u kuglu.

Zatim napravite pauzu 2 do 3 minute.

Pripremite si maslac, uključite ponovo mikser i počnite dodavati maslac uz lagano miksanje.

Tijesto se mijesi oko sat vremena s obzirom da ima dosta maslaca pa mu treba malo više vremena da se maslac inkorporira u tijesto.

Radite pauze kako se ne bi zagrijalo tijesto, a i mikser.

Tijesto je gotovo onda kada ga rastegnete između prstiju, a ne puca, napravite tzv. ‘window pane test’.

Oblikujte tijesto u kuglu pa ga stavite dizati na toplom 1.5 do 2h.

Nakon toga ga premijesite, ponovo oblikujte u kuglu pa stavite u hladnjak na hladnu fermentaciju, minimalno 6h, a maksimalno 24h.

Drugi dan izvadite tijesto iz hladnjak i odmah ga režite na komadiće od 50 do 55g.

Oblikujte ih tako da vanjske rubove okrećete prema sredini, okrenite ih potom na radnu plohu i vrtite radeći tenzije kako biste dobili glatku površinu.

Stavite ih na pleh, možete staviti i malo brašna, ali ne previše kako vam se ne bi zagorila površina krafne pritom prženja. Ako je tijesto dobro razrađeno nije ni potrebno stavljati brašno.

Pokrijte ih prozirnom folijom i pustite da se dižu narednih 2.5 do 3h.

Zagrijte ulje i pecite ih između 160 i 170 stupnja, ili na 180 ako ih pečete u fritezi.

Pecite ih prve dvije minute zaklopljeno, okrenite ih pa ih pecite još 2 minute otklopljeno.

Prvo se peče ona strana tijesta koja je bile gore za vrijeme dizanja.

Kad se malo ohlade uvaljajte ih u sitni šećer (Caster sugar) i punite po želji.

 

 

Indira Juratek