Joga i prehrana: holistički pristup zdravlju i blagostanju

Joga je praksa koja potječe iz Indije prije više od 2.000 godina. Riječ “joga” dolazi od sanskrtske riječi “yuj”, što znači “spajanje”, simbolizirajući uniju tijela s asviješću u umu i duhu. Joga predstavlja intervenciju uma i tijela koja kombinira određene tjelesne položaje (asane), tehnike disanja (pranayama), opuštanje i meditaciju kako bi potaknula uniju uma i tijela.

Joga i zdravlje – kako praksa može poboljšati zdravlje

Redovito vježbanje joge dovodi do poboljšanja zdravlja i općeg blagostanja. Prema Mohammad i suradnicima, u posljednjim godinama joga je predmet istraživanja kao terapeutska mjera za prevenciju ili liječenje medicinskih stanja poput stresa, nesanice, pretilosti, anksioznosti, dijabetesa, hipertenzije, oksidativnog stresa, tolerancije glukoze, dislipidemije, neurodegenerativnih bolesti i koronarne bolesti srca. Prakticiranje yoga asana i pranayama pomaže u kontroli ukupnog seruma kolesterola LDL, VLDL i triglicerida. Također je utvrđeno da joga poboljšava opće zdravlje i smanjuje samoprijavljene simptome u urološkim poremećajima i kroničnim bolovima u leđima.

U posljednjim desetljećima primjećuje se porast oboljenja poput preranog starenja, bolesti srca, multiple skleroze, fibromialgije i Alzheimerove bolesti. Osim tradicionalnih lijekova, istraživači su otkrili da se joga, terapija koja povezuje um i tijelo, može koristiti kao alternativna medicina. Joga kombinira određene tjelesne položaje, tehnike disanja, opuštanje i meditaciju koje poboljšavaju mentalno i tjelesno zdravlje organizma.
Joga je sanskrtska riječ koja znači povezivanje uma, tijela, emocija, logike i pažnje s djelovanjem. Vježbanje joge uključuje fizičke aspekte (asane), disanje (pranayama) te mentalne prakse (pratyahara), rezultirajući poboljšanim zdravljem, opuštanjem i pozitivnim razumijevanjem. Sada se joga preporučuje kao neinvazivna metoda i lako dostupna intervencija za ublažavanje boli, koja je sigurna i ekonomična s minimalnim ili nikakvim nuspojavama. Osim toga, redovito prakticiranje joge ima pozitivan utjecaj na menstrualni ciklus i psihobiološko blagostanje, vjerojatno uravnotežujući neuroendokrini sustav.

Osteoporoza je javnozdravstveni problem koji pogađa ljude diljem svijeta. Otkriveno je da joga može spriječiti koštane mase. Prakticiranje joge može rezultirati boljom ravnotežom, poboljšanom posturom te većim opsegom pokreta, snagom i koordinacijom, što su sve čimbenici koji također smanjuju rizik od pada i fraktura.

Istraživanje veze između joge i pravilne prehrane

Veza između joge i prehrane često se istražuje, jer oboje imaju značajan utjecaj na cjelokupno zdravlje i dobrostanje. Kombinacija pravilne prehrane i redovite prakse joge može imati sinergijski učinak na poboljšanje fizičkog, mentalnog i emocionalnog blagostanja.

Joga potiče svjesnost o vlastitom tijelu pa tako praktikanti često postaju osjetljiviji na signale koje im šalje tijelo u vezi s prehrambenim potrebama. Osim toga, mnogi aspekti joge, poput asana (tjelesnih položaja) i pranayama (tehnika disanja), mogu potaknuti bolju probavu, cirkulaciju i rad unutarnjih organa. S druge strane, pravilna prehrana pruža tijelu potrebne nutrijente kako bi podržala energiju, oporavak mišića te održala optimalno zdravlje.

Jogiji, praktikanti joge, obično pridaju veliku važnost svojoj prehrani kako bi podržali svoje duhovno i fizičko blagostanje. Prehrana jogija fokusira se na ravnoteži, čistoći i energetskoj vibraciji hrane. Ova prehrana ima za cilj očistiti tijelo, umirujući um i podržavajući fizičko zdravlje. Evo nekih namirnica koje su često prisutne u prehrani jogija:

Svježe voće i povrće: Jogiji često konzumiraju velike količine svježeg voća i povrća, preferirajući organski uzgojene proizvode.

Žitarice i integralne namirnice: Integralne žitarice poput smeđe riže, heljde i ječma često su dio prehrane jogija. One pružaju energiju i hranljive tvari.

Mahunarke: Grašak, leća, sočivo i druge mahunarke često su dio prehrane jogija. Ove namirnice su bogate proteinima i vlaknima, pružajući osjećaj sitosti i podržavajući mišićnu masu.

Orašasti plodovi i sjemenke: Bademi, orasi, suncokretove sjemenke i drugi orašasti plodovi često su dio prehrane jogija zbog svoje hranjive vrijednosti i zdravih masti.

Mliječni proizvodi: Jogiji umjesto mliječnih proizvoda često preferiraju organske ili biljne alternative poput bademovog ili kokosovog mlijeka.

Zeleno lisnato povrće: Povrće poput špinata, kelja i blitve često se koristi zbog svoje visoke hranjive vrijednosti i niskog kalorijskog sadržaja.

Biljni čajevi: Biljni čajevi, posebno oni sa sastojcima kao što su đumbir, kamilica ili menta, često se piju zbog svojih umirujućih svojstava.

Izbjegavanje mesa: Mnogi jogiji prakticiraju vegetarijanstvo ili čak veganstvo, izbjegavajući meso kako bi smanjili opterećenje tijela i postigli veću energetsku čistoću.

Za ponijeti sa sobom

Integriranje uravnotežene prehrane s praksom joge može pomoći u održavanju zdrave tjelesne mase, poboljšanju izdržljivosti te podržavanju mentalne jasnoće i koncentracije. Važno je naglasiti individualnost i prilagodbu prehrambenih i yogijskih pristupa prema osobnim potrebama i ciljevima. U konačnici, kombinacija svjesne prehrane i prakticiranja joge može stvoriti holistički pristup zdravlju, potičući ravnotežu tijela, uma i duha.

Dora Ivić

– magistra nutricionizma koja je jako okrenuta unutarnjem radu i odnosu prema hrani. Smatra kako je odnos s hranom initiman i želi osvijestiti publiku kako nam lak i jednostavan način imati zdrav odnos s hranom. Vodi svoj instagram profil @mag.nutr.doraivic

LITERATURA: Mohammad, A., Thakur, P., Kumar, R., Kaur, S., Saini, R. V., & Saini, A. K. (2019). Biological markers for the effects of yoga as a complementary and alternative medicine. Journal of complementary & integrative medicine, 16(1), 10.1515/jcim-2018-0094. https://doi.org/10.1515/jcim-2018-0094

Foto: Freepik