Kako stvoriti svoju permakulturnu riznicu sjemena

Sjeme sve pamti. To je jedno od čuda prirode. Sjeme pamti gdje je raslo, kakvi su uvjeti zemlje, klima, padaline, okruženje, nametnici. Tako se kondicionira i prilagođava za novi život, novu sezonu.

Svako sjeme je jedan potencijalni život, te ga kao takvog treba poštivati i dati mu mogućnost za rast. No, mi ljudi smo navikli klasificirati sjeme kao poželjno ili nepoželjno (najblaže rečeno), ili korov za razliku od naših povrtnica i cvjetnica. Korove uništavamo, a naše sjeme njegujemo, pazimo i razmnažamo. I “korov” ima u prirodi svoju svrhu. Veliki dio “korova” je jestiv ili ljekovit. Ukratko definicija “korova” bi bila biljka koju ne želimo u vrtu. Meni je jedne sezone “korov” bila melissa i boražina, jer je u kompostu gdje sam radila svoje presadnice bilo puno sjemena spomenutih biljaka.

Kako čuvati sjeme

Sjeme koje želimo sačuvati za naredne sezone je bitno jer već ima informacije o vrtu gdje je biljka rasla i gdje će rasti. Preporuka je sačuvati tri puta više sjemena nego što mislimo da nam treba. Često se desi da zbog nepovoljnih (hladnih i vlažnih uvjeta) sjeme u proljeće ne proklija, ili ga odnesu mravi. Tako kada imate više sjemena možete ga posijati drugi, pa čak i treći put u sezoni. Desilo mi se više puta kroz godine što se bavim vrtlarstvom.

Sjeme treba uzeti iz zrelog i zdravog ploda, posušiti ga i pospremiti u staklenke. Bitno je da je sjeme suho (inače će proklijati/desilo mi se, ili će popljesniviti/desilo mi se) te da se temperatura i vlaga ne mijenjaju u prostoriji gdje je pospremljeno. Bitno je označiti posudu sa nazivom pospremljenog sjemena kao i godinu kada je pospremljeno. Ukoliko to ne učinite, za godinu ili dvije ćete zaboraviti te podatke.

Izvor: permacooltura.net

Održavanje banke sjemena

Kad oformite svoju banku sjemena, tada ju treba obnavljati. Nije samo “čuvam sjeme”. Svako sjeme ima svoj “rok” klijanja koji postupno s godinama opada. Zgodno je sijati sjeme koje je godinu dana starije od prošle sezone, tako da nam ostaje “svježe” sjeme od prethodne sezone. Tabelu klijanja sjemena raznih povrtnica možete naći na Internetu. Za svoje rajčice znam da su klijave i do 10 godina. Ostalim povrtnicama brže opada klijavost, no možete imati potpuno povjerenje u sjeme staro do 3 godine.

Zašto je važno očuvati sjeme

Gubimo raznovrsnost, te čuvanje sjemena doprinosi čuvanju iste. Kad bi vlasnici malih vrtova čuvali svoje sjeme iz vrta, linija pada raznovrsnosti bi se ublažila. Još ima ljudi po selima koji uzgajaju povrtnice iz svog sjemena, pa doći do tog sjemena, uzgojiti ga kod sebe i održati “stare” sorte (kultivare) je također jedna od metoda održavanja raznolikosti. Ako kupujete presadnice na tržnici, vrlo često ćete naći presadnice iz sjemena koje se prodaju u sjemenarama, te će vam “stare” sorte biti izvan mogućnosti uzgoja. Stare sorte su otpornije, prilagodile su se našoj klimi, otpornije su na bolesti.

No tradicija čuvanja svog sjemena na žalost opada. Mnogi misle da je jednostavnije kupiti presadnice i presaditi ih u vrt. Desilo se i meni da sam kupila presadnice jer nisam imala svoje sjeme neke povrtnice a željela sam ju. Na iskustvu s rajčicama vidjela sam da u punoj sezoni moja (u početku) manja presadnica se izjednačila sa kupovnom, te bila otpornija u sezoni na izazove. Možete vi kupiti presadnice, no dajte prednost svom sjemenu i svojim presadnicama, isplati se na mnogo načina.

Karmela Kiš

– Permakultura je cjeloživotno školovanje, a ujedno i konstantna unutarnja promjena bazirana na promatranju prirode, radu u prirodi, uzgajanju hrane i društvenim kontaktima. Na tom putu prolazim kroz veliki ružičnjak koji je prirodno pun trnja. Za sebe volim reći da sam ona koja sluša vrt.

Foto: Pexels, Unsplash