Kako svjesni izbori u prehrani mogu oblikovati naše zdravlje i budućnost planete Zemlje

 

Suvremenost u kojoj živimo postaje sve više svjesna važnosti održivosti, smanjenja otpada i poticanja lokalne ekonomije. Kupovina, skladištenje i iskorištavanje hrane na pravilan način može imati pozitivan učinak na našu planetu, kao i na naše novčanike i zdravlje.

Također, prepoznavanje podrijetla namirnica koje konzumiramo je postalo važnije nego ikada. Osim što podržava lokalnu ekonomiju i smanjuje karbonski otisak, izbor prave hrane s poznatim podrijetlom može imati veliki utjecaj na zdravlje nas i naših obitelji.

Što smatramo pravom hranom?

Prije no što uronimo u temu, bitno je razumijeti pojam „prave hrane“. Riječ je o namirnicama koje su što su bliže svom prirodnom neobrađenom stanju, bez dodataka, konzervansa, umjetnih boja, zaslađivača ili drugih sintetičkih sastojaka i time ostvaruju svoj učinak. Ako na naljepnici s ambalaže ne nalazite sastojke koje imate u vašoj kuhinji ili (još gore), nalazite neke koje ni ne znate izgovoriti – zasigurno nije riječ o pravoj hrani.

Pravu hranu čine namirnice koje se uzgajaju, beru i konzumiraju bez suvišnih industrijskih procesa ili kemikalija.

Prava hrana često je cjelovita, bogata hranjivim tvarima i pruža tijelu esencijalne vitamine, minerale, vlakna i druge bioaktivne spojeve potrebne za optimalno zdravlje organizma. U većoj je mjeri riječ o svježem voću i povrću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima, sjemenkama, nemasnom mesu, ribi, jajima i mlijeku bez dodataka. Postoje proizvodi koji su prerađeni, poput brašna, ali ako im je originalni izvor cjelovita žitarica i nemaju drugih dodataka, oni su i dalje prava hrana.

Kako svjesni izbori u prehrani mogu oblikovati naše zdravlje?

Pretilost je nažalost postala moderna pošast iz više razloga, a najviše zbog smanjenog kretanja u svakodnevnom životu u kombinaciji s lako dostupnom visokokaloričnom brzom hranom. Kad na to dodamo povećan stres i užurbanost u gradovima, nije čudo da većina ljudi ima problema s prekomjernom težinom. Ljudski organizam je jako efikasan u skladištenju energije u obliku masti u tijelu i to nam je kroz povijest omogućavalo da možemo dugo preživjeti bez hrane, a ujedno biti fizički i mentalno aktivni te pritom tražiti nove izvore hrane. Naše tijelo i dalje funkcioniraja po tim principima, ali su nam se uvjeti života drastično promijenili.

Konzumacija prave hrane te naravno što aktivniji svakodnevni život, je rješenje da do prethodnih problema ne dođe ili da ih što brže otklonimo. Umjesto da se oslanjamo na dijete koje nisu učinkovite, predlažem da se oslonimo na jednostavna pravila prehrane koja nam omogućuju da s lakoćom donosimo ispravne odluke pri kupovini, pripremi i konzumaciji hrane. Pravilo koja bi vam htio istaknuti, a koje sam posudio od pisca Michaela Pollana (čije knjige o hrani svakako preporučujem) jesu :

Jedi pravu hranu, uglavnom biljnog podrijetla, umjereno.

1. „Jedi pravu hranu”— ovo se odnosi na konzumiranje cijelih, neprerađenih namirnica koje su što bliže svom prirodnom stanju. Prava hrana je bogata nutrijentima koji su potrebni za održavanje zdravlja, uključujući vitamine, minerale, vlakna i antioksidante.

2. „Uglavnom biljke” – biljna hrana, poput voća, povrća, žitarica, mahunarki i orašastih plodova je niskokalorična, ali visoko hranjiva. Nutrijenti i vlakna koje sadrži su prijeko potrebni našem mikrobiomu, koji je ključan za dobro funkcioniranje cijelog organizma i smanjenje rizika od mnogih bolesti, uključujući bolesti srca, dijabetes i određene vrste raka.

3. „Umjereno” – dok jedete, budite prisutni i svjesni količine hrane koju jedemo. Prejedanje, čak i zdrave hrane, može dovesti do pretilosti i drugih zdravstvenih problema. Ono što je dobro je da se od prave hrane puno teže prejesti i naši signali o sitosti tada nisu prevareni prekomjernim količinama soli, masti i šećera koji nas potiču da jedemo, iako zapravo više nismo gladni. Upravo taj trik koristi globalna industrija hrane da bi nam prodala što veće količine hrane.

Kako svjesni izbori u prehrani mogu oblikovati budućnost planete Zemlje?

Postoje još dva važna aspekta na koje možemo utjecati našim prehrambenim izborima, a to je utjecaj na okoliš i na ljude koji se bave uzgojem hrane. Često se obeshrabrimo i mislimo da svakodnevni izbor namirnica ne može imati utjecaj na globalnu industriju hrane, ali takvo razmišljanje nije ispravno. Naši izbori gdje ćemo potrošiti svoj novac i hoćemo li ga potrošiti u supermarketu na masovno proizvedene proizvode koji su „jestivi”, ali nisu prava hrana, u suprotnosti s time hoćemo li kupnju obaviti na tržnici gdje ostvarujemo i direktan kontakt s proizvođačem lokalne, sezonske hrane je velik i značajan.

Imamo više utjecaja nego što mislimo.

Prava hrana je skuplja, ali nutritivno puno bogatija i treba nam je manje u organizmu. Zato, plaćajmo više, a jedimo manje.

Lokalna hrana također zahtjeva manje transporta, što značajno smanjuje emisiju stakleničkih plinova te manje pakiranja, što dodatno smanjuje otpad i utjecaj na okoliš. Lokalni poljoprivrednici često imaju bolja znanja o lokalnom ekosustavu i mogu prakticirati metode koje su manje štetne za okoliš. Kupovinom i konzumacijom lokalne hrane, direktno podržavamo lokalne poljoprivrednike i zajednicu, pomažući im da ostanu profitabilni i nastave proizvoditi kvalitetnu hranu. Lokalne tržnice i direktna prodaja potiču jačanje veza između proizvođača i potrošača, stvarajući jači osjećaj zajedništva u društvu.

Kako biti pametniji u nabavci i skladištenju hrane tako da nam traje dulje i da je više nikad ne moramo baciti jer se pokvarila?

Planirajte: prije no što odete u kupovinu, napravite popis namirnica. To vam može pomoći u izbjegavanju impulzivne kupnje i da kupite samo ono što vam je zaista potrebno.

Pazite na količine: kupujte količinu koja odgovara vašem kućanstvu. Ako ste sami ili vas je dvoje, ne trebate kupovati količinu hrane koja je pogodna za obitelj od četiri ili pet članova. Na primjer, umjesto da kupite cijelu lubenicu, možda biste mogli kupiti polovicu ili četvrtinu. S vremenom ćete postati iskusniji i znat ćete točno koliko možete potrošiti prije no što se neka namirnica pokvari. Za početak, uzimajte manje, ali više puta.

Pazite na temperature: neka hrana, poput rajčica, gubi okus i teksturu kada se čuva u hladnjaku. S druge strane, hrana poput mlijeka ili mesa zahtjeva hladno skladištenje. Istražite optimalne uvjete za svaku namirnicu.

Koristite posude za pohranu: staklenke i posude s hermetičkim poklopcem mogu pomoći u očuvanju svježine namirnica poput žitarica, riže ili tjestenine.

Rotacija zaliha: kad kupujete novu hranu, stavite je iza stare kako biste prvo iskoristili ono što je već otvoreno ili što brže propada. Jednom mjesečno pregledajte smočnicu i podsjetite se što imate, jer često zaboravimo da imamo zalihe hrane, a kupujemo novu.

Kuhajte s ostacima: naučite iskoristiti ostatke hrane. Na primjer, ostatak povrća može se pretvoriti u ukusnu juhu ili rižoto. Ostatak rižota u arancine punjene mozarellom. Ostatak pečenog krumpira u španjolsku tortilju od krumpira. Istražujte i budite kreativni s ostacima hrane, a ako vam fali ideja, probajte ih potražiti na mom instagram profilu.

Konzerviranje: ako imate višak voća ili povrća, razmislite o njihovom konzerviranju (napravite pekmez ili šalšu), sušenju ili zamrzavanju.

Kompostiranje: hrana koja je zaista neupotrebljiva može se kompostirati, pretvarajući se u bogato tlo za vaš vrt.

Za kraj…

Naša svakodnevna odluka o tome što i gdje kupujemo igra ključnu ulogu ne samo za naše zdravlje, već i za zdravlje našeg planeta i zajednice. Biranjem „prave hrane” – namirnice koje su bliske svom prirodnom stanju, podržavamo lokalnu ekonomiju, smanjujemo otpad i karbonski otisak te doprinosimo očuvanju prirode. Ovaj izbor, iako se čini skromnim u svakodnevnom životu, zapravo je snažan glas za održiviji, zdraviji i pravedniji okoliš u kojem obitavamo. Kroz pametno planiranje kupovine, skladištenje i iskorištavanje hrane te kreativno kuhanje, svatko od nas može biti dio globalnog pokreta k boljoj budućnosti.

 

Možda želite pročitati i intervju:

Martin Reljanović: Volio bih ljude educirati o važnosti uzimanja prehrane u svoje ruke 

 

 

Martin Reljanović

– morski biolog, inženjer ribarstva i lovstva, muzički producent i samouki kuhar, uspješno spaja svoje strasti prema hrani, prirodi i glazbi.

Poznat kao “kuhar trenutka”, Martin u svojoj kuhinji naglašava važnost intuitivnog kuhanja. Njegova filozofija kuhanja temelji se na harmoniji između trenutnog inspirativnog trenutka, potreba onih za koje kuha i dostupnosti sastojaka, stvarajući time jedinstvene i osobne kulinarske kreacije. Njegov pristup hrani odražava spoj stručnosti i kreativnosti, ali s naglaskom na pragmatičnost i praktičnost.

Osim kuhanja za svoju obitelj, Martin organizira privatne događaje i razvija jedinstvene koncepte hrane inspirirane svojim putovanjima, a njegova umjetnička strana dolazi do izražaja i kroz glazbu pod imenom Bunú. Martinova misija je educirati ljude o važnosti uzimanja prehrane u svoje ruke, promičući ideju da su hrana, priroda i umjetnost neraskidivo povezani i da zajedno čine esenciju života.

IG @martin.reljanovic

 

Foto: Martina Movrić