Međunarodni je dan biološke raznolikosti – što radimo sa Zemljom?
Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se kako bi utjecali na podizanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju, a Republika Hrvatska isti dan obilježava i Dan zaštite prirode.
Ujedinjeni narodi proglasili su 1993. godine 22. svibnja Međunarodnim danom biološke raznolikosti, na taj se datum od 2003. obilježava i Dan zaštite prirode u RH, a ove godine održava se pod sloganom “Mi smo dio rješenja”, čime se želi naglasiti važnost biološke raznolikosti u održivom razvoju te zajedničko djelovanje u izgradnji budućnosti koja je u skladu s prirodom.
Bioraznolikost je ukupna raznolikost života na Zemlji. Sve su vrste, uključujući i čovjeka, dio raznolikih ekosustava u kojima svatko ima svoju ulogu, a svaki poremećaj bioraznolikosti može imati dalekosežne posljedice kako na same ekosustave, tako i na ljudske živote, poručili su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Gubitak biološke raznolikosti
Petra Andrić iz Greenpeace Hrvatska Hini je izjavila da je EU odgovorna za 10 % globalne deforestacije, čime značajno doprinosi aktualnom gubitku bioraznolikosti. Primjerice, 40 % govedine uvezene u EU u 2019. došlo je iz Brazila, čime se izgledno doprinijelo pretvaranju dijelova najveće svjetske prašume u pašnjake, dodala je.
“Biološka raznolikost našeg planeta temelj je našeg života, a posebno su važni netaknuti ekosustavi. Ponekad zaboravljamo kakav utjecaj imamo na životinjske i biljne vrste, te da ekonomsko iskorištavanje prirode može imati pogubne posljedice. Ipak, s krizom uzrokovanom koronavirusom, postajemo toga svjesniji nego ikad prije”, istaknula je Andrić.
“Danas više od polovice globalnog stanovništva živi u gradovima. Kako bismo unaprijedili kvalitetu života, važno je napraviti snažan odmak od betonizacije, očuvati postojeću zeleno-plavu infrastrukturu u gradovima i stvarati novu. Samo ako danas zaštitimo naš planet, prirodu, jedinstvenu floru i faunu, ljepša budućnost dočekat će nas i buduće generacije”, poručuje Andrić iz Greenpeace Hrvatska.
U Svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) ističu da je čak 70 % biološke raznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se ona prenamijenila u poljoprivredna zemljišta, a čak jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad. Na svjetskoj razini bacamo oko 1,3 milijarde tona hrane godišnje (700 milijardi eura), na razini EU 88 milijuna tona (143 milijardi eura), a u Hrvatskoj se baca oko 400.000 tona.
Biološka raznolikost u Hrvatskoj
Republika Hrvatska se po bioraznolikosti nalazi u samom europskom vrhu, a službeno je zabilježeno oko 40.000 vrsta, iako se procjenjuje da ih je između 50.000 i 100.000. Poznat je i velik broj endema – u području flore zabilježeno je više od 380 endemičnih vrsta, od kojih je među najpoznatijima velebitska degenija. U Hrvatskoj se nalazi i značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskoj razini.
Prirodno bogatstvo Hrvatske ogleda se i u zaštićenim područjima gdje je danas zaštićeno 20 područja na razini nacionalnih parkova i parkova prirode.
Google Earth Timelapse video: što smo učinili sa Zemljom u posljednjih 40 godina
Videozapis kojeg je objavio Google Earth prikazuje kako se planet Zemlja mijenjao od 1984. godine. Tako jasno vidimo povlačenje glečera Columbia na Aljasci koji se najbrže mijenja od svih glečera na svijetu ili kako Amazonska prašuma nestaje i pretvara se u sela i farme.
Na Google Earth web stranici moguće je vidjeti promjene koje su svrstane u pet različitih kategorija: Šume koje se mijenjaju, Krhka ljepota, Izvori energije, Planet koji se zagrijava i Urbana ekspanzija.
Ovaj video jasno prikazuje kako senaš predivni planet mijenja direktno zbog utjecaja ljudi i klimatskih promjena koje su civilizacijski uzrokovane.
Indira Juratek
Foto: Unsplash, Pexels
POST COMMENT