Međunarodni dan joge: Povijest joge od Veda do Patanjalija

 

Kad čujemo riječ joga, prva asocijacija nam je vjerojatno fizička aktivnost, fleksibilnost ili možda – disanje. Međutim, joga je puno više od fizičke aktivnosti, ima bogatu, nekoliko tisuća godina staru povijest i filozofiju koja je usko povezana s povijesti Indije i filozofijama indijskih religija. 

Danas, na Međunarodni dan joge, provest ćemo vas kroz kratku povijest joge od Veda do Patanjalija.

Ne možemo početi priču o povijesti joge, a da ne spomenemo Vede – najstarije tekstove Indije, a tako i uporište mnogim Indijskim religijama, filozofijama i duhovnim učenjima. Napisane su na arhaičnom obliku Sanskrita i zapravo su ritualni tekstovi koji su se, i prije nego su zapisani, prenosili usmenim putem. Neki izvori kažu da su Vede postojale od kad je svijeta.

Prvi tekstovi u kojima se spominje joga bile su Upanishade, koje se smatraju kasnim Vedskim tekstovima u kojima se jasno vidi odmak od ritualne prirode Veda. Postoji 108 Upanishada, od kojih je deset najpoznatijih i smatra ih Ranim Upanishadama. Za jogu su najzanimljivije Shvetashvatara i Maitri Upanishade, jer se u njima prvi puta spominje joga, te Katha Upanishada, u kojoj nalazimo prvu definiciju joge:

„Potpuna kontrola svih osjetila je Joga, kažu oni (mislioci).”

Upanishade se bave samospoznajom i oslobođenjem, što je također cilj i joge, tako da možemo reći da su Upanishade postavile temelje jogijskoj filozofiji.

Samospoznaja se postiže kad pojedinac shvati da već u sebi nosi sve ono što želi postati, samo to treba spoznati.

Epski period povijesti Indije dobio je ime po velikim epovima – Mahabharata i Ramayana, jedna od svima najpoznatijih jogijskih knjiga, Bhagavad Gita, zapravo je dio epa Mahabharate.

Bhagavad Gita je 700 stihova dug dijalog između princa Arjune i lorda Krishne. Prema Bhagavad Giti, Krishna se inkarnira u novu fizičku formu u svakoj situaciji kad je potrebno povratiti Dharmu (moralna, društvena i religijska načela) u svijetu ili kad zbog ljudske zablude postoji prijetnja kozmičkom balansu. Bhagavad Gita priča je o borbi dobra i zla te o povratku pravde. Kroz poglavlja Krishna objašnjava teme oslobođenja kroz djelovanje, ali i predanost. Bhagavad Gita je inspirirala mnoge učitelje te se na njoj temelje mnogi jogijski pravci.

Još jedan važan tekst rane povijesti joge su Patanjalijeve Yoga Sutre. Sutre su prvi potpuni tekst koji govori o jogi, što ih čini jednima od najvažnijih jogijskih tekstova. U njima je predstavio osam udova joge kojima se postiže dobrobit i pročišćenje tijela, uma i duha.

1. Yama – moralna disciplina

• Ahimsa – nenasilje
• Satyam – istinitost
• Asteya – suzdržavanje od krađe
• Bramacharya – krepkost
• Aparigraha – negramzivost

2. Niyama – samodisciplina

• Shaucha – čistoća
• Santosha – zadovoljstvo
• Tapas – strogost
• Swadhyaya – proučavanje Sebstva
• Ishwarapranidhana – predanost Božanskom.

3. Asana – sjedalo, mjesto za meditaciju

4. Pranayama – kontrolirani dah

5. Pratayahara – povlačenje pažnje unutra

6. Dharana – koncentracija

7. Dhayana – meditacija

8. Samadhi – oslobođenje

Još jedan zanimljiv koncept koji je Patanjali predstavio u Sutrama su kleshe i gune. Kleshe su prepreke na koje nailazimo prilikom prakticiranja joge: neznanje, ego, vezanost, odbojnost i pretjerano vezanje uz život. Gune su kvalitete prisutne u svim živim bićima i stvarima, a to su: čistoća, djelovanje i inercija.

Postoji još mnogo knjiga o jogi koje su jednako važne i teško da ćemo ih ikada proučiti baš sve, ali za svakog tko tek kreće na put učenja o jogi, poznavanje ovih navedenih sasvim je dobar početak.

 

Možda vas zanimaju i ove teme:

Kako odabrati stil joge za sebe? 

Svjetski dan joge – različitim stilovima do ravnoteže i radosti 

Vrste joge

Više o temama joge & tjelovježbe pronađite u našoj rubrici SKLADNO TIJELO. 

Više tekstova naše autorice Marije Bagarić možete pročitati ovdje. 

 

 

Marija Bagarić

– Farmaceutkinja i Yogini; Da bismo bili zdravi potrebni su zdravi odnosi između svih živih bića na planeti, a prvi korak prema tome je ljubav i poštovanje prema prirodi i svemu što nam ona pruža.

 

Foto: Pexels