Međunarodni dan mira – „Bolji oporavak za pravedan i održiv svijet“

„Nikada ne možemo dobiti mir u vanjskom svijetu dok ne sklopimo mir sa sobom.“ – Dalaj Lama

Međunarodni dan mira obilježava se svake godine 21. rujna s ciljem jačanja ideala mira među pojedincima, organizacijama i nacija diljem svijeta. Da bi se mir mogao integrirati u svaki kutak što političkih što privatnih odnosa, mir prvo mora biti njegovan u sebi i sa sobom, a potom se tek može širiti dalje.

Riječ mir na hrvatskom znači odsustvo rata, sloga i tišina, što odstupa od istraživanja u kojem je procijenjeno da je manje od 8 % zabilježene povijesti bilo slobodno od sukoba. Ipak, koncept rata i agresije kakvog poznajemo i razumijemo ne bi mogao postojati bez da smo prvo konceptualizirali mir.

Tijekom stoljeća kulture i društva koristili su različite simbole za komuniciranje mira, sklada i pomirenja, a neka od njih su:

Maslinova grančica
Specifična je za mediteranski svijet, posebno usmjerena na grčko-rimsku kulturu. O njezinom pravom podrijetlu ne postoje konkretni dokazi, ali se nagađa da je povezana s grčkim običajem gdje molitelji drže maslinovu grančicu dok se približavaju osobi koja ima moć.

Golubica
Datira iz drevne Mezopotamije kada je golubica bila simbol božice rata, ljubavi i političke moći. Potom se u ranokršćanskoj povijesti golubica počela povezivati s mirom nakon što je u priči o Noinoj barci, golubica s maslinovim listom donijela vijest o kopnu kojem se približavaju.

Dugina zastava
Također se povezuje s pričom o Noinoj barci kada na kraju Velikog potopa Bog šalje dugu kao obećanje ljudima da više neće biti ovakvih nesreća. Dugina zastava simbol je kraja sukoba među ljudima i borbe u potrazi za vječnim mirom.

Orizuru
Orizuru ili papirnati ždral, najpoznatiji je origami u japanskom društvu koji se smatra simbolom sreće. Vjeruje se da njegova krila nose duše do raja, a prema staroj legendi Bogovi će ispuniti jednu želju svakome tko uspije napraviti 1000 papirnatih ždralova i pritom u njih vjeruje.

V znak s prstima
Izvorno je bio znak pobjede i slobode, a kasnije je postao simbol mira koji je počeo biti široko prihvaćen u američkom hipi pokretu.

Imela
Biljka poznata po svojim ljekovitim svojstvima, simbol mira, ljubavi i razumijevanja. Uobičajena tradicija je bila vješanje imele preko vrata kao vid zaštite.

Kiša
U havajskoj religiji kiša je bila jedan od atributa Lona, jednog od četiri glavna havajska božanstva koja su postojala prije stvaranja. Također je bila snažno povezana s mirom i plodnošću, kao i glazbom. U čast Lona održan je dugi festival Makahiki, koji je trajao od listopada pa sve do veljače te su u tom razdoblju rat i bilo koji oblik nepotrebnog rada bili zabranjeni.

Međunarodni dan mira  2021. – “Bolji oporavak za pravedan i održiv svijet”

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana mira je „Bolji oporavak za pravedan i održiv svijet“. Pandemija je najteže pogodila siromašne i marginalizirane skupine te ljude zahvaćene u ratnim sukobima koji su posebno ranjivi u smislu nedostatka pristupa zdravstvenoj zaštiti.

Nove okolnosti popratio je porast stigme, diskriminacije i mržnje, koji koštaju još više života umjesto da ih spašavaju: virus napada sve neovisno o tome odakle smo ili u što vjerujemo. Suočavajući se s ovim zajedničkim problemom, bitno je podsjetiti se da jedni drugima nismo neprijatelji već da bismo se mogli oporaviti od razaranja pandemije, moramo se pomiriti jedni s drugima. U skladu s time, Vijeće sigurnosti jednoglasno je donijelo rezoluciju u kojoj se od država članica traži da podrže “trajnu humanitarnu stanku” u lokalnim sukobima. Globalni prekid vatre mora se i dalje poštivati, kako bi se ljudima zarobljenim u sukobu osigurao pristup životno vrijednim cijepljenjima i tretmanima.

U posljednjih nekoliko godina, Danom mira stavlja se veliki naglasak i na klimatske promjene kao jednoj od najvećih prijetnji svjetskoj sigurnosti i stabilnosti. Promjene se događaju vrlo brzo, a brojne biljne i životinjske vrste ne mogu im se oduprijeti. Čovjekova sinergija s prirodom može rezultirati zelenijim i održivim globalnim gospodarstvom koje smanjuje štetne emisije i gradi veću otpornost klimatskim promjenama.

Foto: Unsplash, Pexels