Međunarodni je dan kave – donosimo nekoliko zanimljivosti o kavi koje možda niste znali

1. listopada 2015. godine prvi je puta u Milanu obilježen Međunarodni dan kave. U našoj kulturi kava je više od napitka, ona je sinonim za druženje koje toliko volimo uz ovaj omiljeni topli napitak.

Kava je biljka iz porodice Rubiaceae. Poznato je oko 60 vrsta biljaka iz roda Coffea, a samo ih je nekoliko kultivirano. Danas prevladavaju dvije vrste kultivirane kave, Coffea arabica i Coffea robusta, koje se komercijalno uzgajaju s time da većina svjetske proizvodnje otpada na arabicu dok se robusta manje uzgaja zbog gorko-kiselog okusa.

Diljem svijeta u jednoj godini popije se više od 500 milijardi šalica kave godišnje, no znate li kako je ova biljka uspjela osvojiti svijet?

Legenda o kavi

Postoje mnoge priče i mitovi o tome kako su ljudi otkrili dobrobiti kave, a jedna od najpoznatijih je ona o etiopijskom pastiru Kaldiju koji je jednoga dana primijetio kako mu se stado koza ponaša živahnije nego inače i to nakon što se najelo crvenih bobica. Pastir je i sam probao crvene bobice da vidi što to ima u njima da su koze dobile toliko energije i sam se uvjerio da je postao mnogo živahniji i energičniji.

Otkriće je podijelio sa svećenicima u samostanu, koji su ga odbili i bobice bacili u vatru. Međutim, sobom se proširio ugodan miris koji je osvojio svećenike te su ih počeli konzumirati u toplom napitku – kavi.

Porijeklo kave i njeno putovanje diljem svijeta

Ne može se sa sigurnošću tvrditi kada je kava otkrivena, ali zna se da potječe iz Abesinije, a ime je dobila ime po Etiopskoj pokrajini Kafa u čijem je gorju i otkrivena sama biljka kave.

Iz Etiopije kave putuje na Bliski istok, a grad Mocha u Jemenu je prvi koji je imao plantaže kave. Upravo od toga dolazi naziv za caffe mocca. Iz Jemena se uzgoj kave proširio na Egipat i Arabiju, dok u Europu kava dolazi s Osmanlijama.

Mletački liječnik Prospero Alpini čovjek je koji je kavu prvi put predstavio Europi. 1570. godine mletački trgovci su počeli uvoziti kavu u Veneciju zajedno s duhanom. Kava je ubrzo postala jako popularna te se otvaraju prve kavane – prvo u Veneciji, a zatim u Milanu, Genovi, Torinu itd. Oko 1760. godine samo je u Veneciji postojalo više od 200 kavana. U Zagrebu je prva kavana otvorena davne 1748. godine.

Francuski kralj Luj XIV. bio je veliki ljubitelj kave i zapravo je jedan od najzaslužnijhi zašto se ova biljka toliko proširila po svijetu. Naime, on je želio uzgajati kavu u Francuskoj. Biljka nije podnosila niske temperature i tako su nastali prvi staklenici na svijetu. Naime on je htio uzgajati prvo drvo kave, poznato kao plemenito drvo. Potražnja za kavom je bila toliko velika da količina proizvedene kave u staklenicima nije bila dovoljna te tako počinje uzgoj kave na francuskim posjedima na Karibima. Polovicom 18. stoljeća na otoku je raslo više od 15 milijuna grmova biljaka kave.

Na ovaj način kava je došla i u Latinsku Ameriku, a danas oko 22 posto ukupne količine kave dolazi iz Brazila.

Zanimljivo je da je Afrika posljednji kontinent u kojem se počela uzgajati kava i to tek krajem 19. stoljeća kada su u Keniji i Tanzaniji zasađene prve plantaže. Uzgoj se odatle proširio na zapadnu Afriku, Angolu i Madagaskar. Time je kava postala prva poljoprivredna kultura koja se uzgajala na cijelom svijetu.

Nekoliko zanimljivosti o kavi koje možda niste znali

– kava je voće

– tijekom godine na stablu kave u isto vrijeme uspijevaju cvjetovi i plodovi različitih faza zrelosti. U takvim okolnostima, pogotovo kada raste na različitim nadmorskim visinama, moguća je kontinuirana berba tijekom cijele godine.

– sadnicu je moguće uzgojiti i u tegli te imati zanimljivu ukrasnu biljku

– vodeće zemlje po proizvodnji kave su Brazil, Kolumbija, Etiopija, Uganda, Angola, Indija i Indonezija

– najpoznatiji francuski obožavatelji kave bili su Honore de Balzac i Voltaire za koji se govori da su pili 50-ak šalica kave dnevno

– prema statistikama Međunarodne organizacije za kavu, Finci piju najviše kave na svijetu: svake godine 12,5 kilograma po stanovniku. Slijede njihovi susjedi Šveđani s po 11 kg kave po stanovniku. Slijedeće tri nacije su također nordijske: Island, Norveška i Danska.

– Hrvati se nalaze na 20. mjestu po broju popijenih kilograma kave godišnje. Taj broj iznosi 6 kilograma kave godišnje na stanovnika ili pola kilograma mjesečno.

– kava poboljšava pamćenje

– istraživanja su pokazala da pijenje četiri ili više šalica kave dnevno smanjuje rizik od moždanog udara

– u drevnoj arapskoj kulturi postojao je samo jedan način da se žena legalno može razvesti i to ako njezin suprug ne pruža dovoljno kave.

Foto: Unsplash