72-satni osnovni tečaj osnovni je oblik obrazovanja u permakulturi. Na 72-satnom tečaju permakulture predaju se osnove permakulture, a može ga voditi (predavati) samo diplomirani dizajner permakulture.
MJESTO ODRŽAVANJA: Letovanić
VRIJEME ODRŽAVANJA: 12.09.-31.10..2020., subotama od 10 - 19 h
VODITELJICA TEČAJA: Karmela Kiš, diplomirana predavačica i dizajnerica Permakulture s dugogodišnjim iskustvom
PRIJAVE I PITANJA: 098/ 421 492 ili kiskarmela@gmail.com
Već 20-ak godina nitko ne zna što je permakultura, čak ni njezin utemeljitelj Bill Mollison. Mnogi o njoj pričaju, ali zapravo nitko ne zna. Na tečaju vas temeljito upoznajemo s osnovama permakulture, a što će ona postati u vašim životima - ostaje na vama. Za permakulturu se najčešće kaže da je svjesno oblikovanje (dizajn) i održavanje poljoprivredno produktivnih ekosustava koje odlikuje bioraznolikost, stabilnost i žilavost prirodnih ekosustava. Permakultura je harmonična integracija ljudi i krajolika, koji na održivi način osigurava hranu, energiju, sklonište i ostale materijalne i nematerijalne potrebe.
Na tečaju se uči o vještini čitanja krajolika, stavljanje sebe, svoje nastambe u krajolik, uzgajanju vlastite hrane bez kemijskih sredstava, obradi tla bez nepotrebnog svakogodišnjeg okretanja zemlje, spremanju namirnica za zimnicu, čuvanju sjemena, načinu života koji oponaša bogatstva prirode koja je stalno prisutno, održivosti postojanja na ovoj planeti, smanjenju trošenjenja resursa, korištenju postojećih energija mjesta gdje se živimo. Vrt je u srcu permakulture.
Raspored i trajanje predavanja po temama nije strogo formalno određeno. Predavanja traju okvirno 45 – 60 minuta s 5-minutnim pauzama, uz jednu veću pauzu tijekom dana (za obrok). Tečaj je u pravilu teorijski, a kad prilike dopuštaju voditelj tečaja može uključiti i praktičnu nastavu (obično rad u vrtu, zemljani radovi, prepoznavanje resursa u krajoliku i sl.).
Potkraj tečaja, kad su obrađene sve ključne teme, polaznici formiraju grupe i dobivaju zadatak sastavljanja oglednog permakulturnog dizajna krajolika po njihovom izboru. Obično se dizajnira krajolik ili imanje na kojem se tečaj održava, a često i imanja nekih od polaznika. Permakulturno dizajniranje krajolika obavlja se uz konzultacije s voditeljem tečaja.
Posljednjeg dana tečaja grupe polaznika prikazuju ogledne dizajne voditeljima i ostalim polaznicima. Uspješan ogledni dizajn, koji zadovoljava osnovna permakulturna načela uvjet je za dobivanje certifikata o dovršenom tečaju. Polaznici 72-satnog tečaja u pravilu dobivaju certifikat o uspješno dovršenom tečaju.
Uspješnost se najčešće mjeri po prisutnosti na predavanjima (najmanje 90 %), zalaganju i uspješnom sastavljanju oglednog permakulturnog dizajna. 72-satni tečaj permakulture osnovni je način predavanja znanja u permakulturnoj zajednici. Sadržaj tečaja je standardiziran. Oko 70 % tema jednako je svugdje u svijetu, a 30 % rezervirano je za specifičnosti kontinenta, društva, klime, krajolika u kojem se predaje.
Certifikat ima međunarodni značaj i jednako vrijedi svugdje u permakulturnim zajednicama u Svijetu.
Nakon upoznavanja i uvoda u strukturu tečaja, neke od tema koje slijede jesu: Etika permakuture, 5 osnovnih pravila, Strategije učenja i metode dizajniranja, Osnovna načela, Ekologija, Održiva permakultura, Zone i sektori, Uzorci, Čitanje krajolika, Ključne točke i linije, Održivi sustavi, Duboka ekologija, Emergija (Embodied Energy), Tlo, Biljke i Biljni sustavi, Mikroklime, Gilde, Vjetrobrani, Voda (Viktor Schauberger), Voda u krajoliku, Otpadne vode i zbrinjavanje, Akvakulture, Životinje, Otpad i zbrinjavanje, Recikliranje, Tehnike kompostiranja, Načela organiziranja, Konsenzus, Bioregije, Urbana permakultura, Zelena gradnja, Šumski vrtovi i farme, Ekonomija u permakulturi...
Diplomirana predavačica i dizajnerica permakulture
+ s međunarodnom licencom za organiziranje, vođenje i održavanje osnovnih 72-satnih tečajeva permakulture, dodjeljivanje certifikata
+ s međunarodnom licencom za permakulturno dizajniranje obitavališta, imanja, kuća i okućnica, vrtova i zemljišta za ostale namjene.
1999. godine otišla sam iz Zagreba, kraj jednog tisućljeća bio je kraj načina života na koji sam živjela. Prvi put sam čula za permakulturu te iste godine, kad je Ivan Ladislav Galeta održao kratko uvodno predavanje na starom gradskom trgu u Motovunu. Tada smo (Miroslav i ja) živjeli u Motovunu, u Istri, okruženi zemljom za koju nam je nekoliko godina kasnije Harald Wedig (tadašnji predsjednik Instituta permakulture Njemačke), rekao da je, zapravo, mrtva. Čak i danas, kad se s motovunskog brda promatra zelena dolina Mirne, teško će se vidjeti baš to, a je. Naše imanje postalo je permakulturni poligon. Vrt je rastao, a cijelo imanje dizajnirano je kroz godine po načelima preuzetim iz permakulture i/ili prirode. Devet godina kasnije, na prvoj konvergenciji u Hrvatskoj izložili smo svoja iskustva te stekli diplome dizajnera permakulture. Oboje smo nekad davno diplomirali na Sveučilištu u Zagrebu, no otkrili smo da je naš pravi poziv bavljenje zemljom kroz permakulturu.
Nakon deset godina života u Istri, odlučili smo poslušati zov bogate slavonske zemlje i steći nova iskustva, a ona su se nizala i obogaćivala naš život i znanje. Nešto kasnije to će dobiti novi snažan zamah kroz održavanje tečajeva permakulture, radionica, i dizajniranje imanja za druge. Permakultura je ustvari cjeloživotno školovanje, a ujedno i konstantna unutarnja promjena bazirana na promatranju prirode, radu u prirodi, uzgajanju hrane i društvenim kontaktima.
Permakultura je put u skladu s prirodom, a u prirodi se ponekad događaju oluje i tornada. U Motovunu je 2005. godine održana 7. Svjetska konvergencija permakulture koja nas je poput tornada uvukla duboko u svijet permakulture. Na tom najvećem i najvažnijem permakulturnom događaju upoznali smo Billa Mollisona i Davida Holmgrena, ali i mnoge druge poznate i manje poznate osobe iz svijeta permakulture.
Od 2011. godine do danas održali smo preko dvadeset 72-satnih tečajeva permakulture. Intenzivan ritam tečajeva popunjavali smo radionicama o organskom vrtlarstvu, pripremanju zimnice i prepoznavanju samoniklog bilja. Održali smo više javnih predavanja o permakulturi, a 2013. godine osnovali smo nevladinu, neprofitnu udrugu “Perma Hrvatska” koja promovira permakulturu.
Prije pet godina napisali smo knjigu “Permakultura” u izdanju Planetopije.
2016. godine je Miroslav preminuo te ja nastavljam putem kojim sada idem sama.
