Psiholog Nikola Greb: “Nismo bespomoćni pred problemima koji nas muče”

 

Mladi proaktivni psiholog Nikola Greb uvjeren je da nismo bespomoćni pred problemima koji muče suvremeno društvo, a danas u vremenima kakva još nismo doživjeli, gdje smo svi pred nekom novom situacijom, zatvoreni u svojim domovima i okupljeni inicijativom #ostanidoma, više nego ikad čini se važnim pronaći snagu ljudskih vrlina.

Ovih dana možemo čuti mnogo informacija, koje većim dijelom i nisu optimistične, zbog čega je primijetan porast osjećaja tjeskobe, depresije i beznađa. Nikola Greb nas podsjeća da se ne trebamo prepustiti beznađu, već da se trebamo okrenuti sebi i pronaći svoje vrline.

Vrline su ono po čemu procjenjujemo karakter pojedinca, a u konačnici, po tome koje se vrline njeguju i potiču u društvu možemo vidjeti i opću sliku društva.

Nikola Greb je nedavno u izdanju Nakladničke kuće Planetopija izdao svoju prvu knjigu Snaga ljudskih vrlina, što je bio povod da porazgovaramo s ovim zanimljivim psihologom te saznamo neke činjenice kao i praktične savjete koji nam mogu pomoći da probudimo ono najbolje u sebi.

1. Možeš li se kratko predstaviti kako bi te čitatelji bolje upoznali?

Nikola Greb, magistar psihologije, radim u Mireo d.d. kao savjetnik za prodaju i ljudske potencijale.

U slobodno vrijeme bavim se učenjem znanosti o podacima (engl. Data Science), pisanjem o temama iz primjenjive psihologije, proučavanjem ljudskih vrlina, tjelovježbom, meditacijom i u zadnje vrijeme rijetko, ali još uvijek ponekad, volontiranjem.

Volim razmišljati o smislu života, o tome kako bi svijet mogao i trebao funkcionirati, što bi bilo kad bi bilo. Volim i putovati i upoznavati nove ljude no osjećam da nekako s godinama sve manje i manje imam potrebu za učestalim putovanjima, a sve mi je veća želja dati neki značajniji doprinos neposrednoj okolini.

Jedan od načina na koji to pokušavam učiniti uz svakodnevni posao svakako je knjiga koju sam nedavno objavio u izdanju Planetopije.

2. Napisao si knjigu „Snaga ljudskih vrlina“. Budući da si još vrlo mlad, u godinama kada rijetki napišu knjigu, možeš li reći koji su bili motivi ili poticaji za pisanje knjige? Postoje li neki zanimljivi događaji koji su prethodili odluci da napišeš knjigu?

Negdje pri početku srednje škole počeo sam se zanimati za čitanje religijskih i filozofskih tekstova starih civilizacija te djela iz popularne psihologije. Prilikom čitanja znalo mi se dogoditi da sam do nekih ideja ili zaključaka iznesenih u knjizi prethodno došao vlastitim promišljanjem i tu mi se rodila ideja u stilu „pa mogao bih i ja jednog dana napisati nešto što će drugima pomoći.“

To je bila apstraktna misao negdje u kutku uma, a ne cilj na kojem sam radio. Vrijeme je teklo, život je išao svojim tokom i onda se desio ključan događaj.

2016. godine sam u sklopu App Start Contesta vodio tim od četvero ljudi u izradi mobilne aplikacije iz pozitivne psihologije. Tu sam prikupio velik broj citata i znanstvenih istraživanja na temu ljudskih vrlina. Također, prikupio sam i osmislio i stotinjak pitanja za samorazvoj, sve na engleskom.

Iako aplikacija nije zaživjela u stvarnom svijetu, bilo mi je žao od svega odustati pa sam nakon završetka natjecanja napisao prvu priču na engleskom jeziku. Ubrzo se ona potisnuta ideja o knjizi aktivirala i uslijedilo je pisanje još 23 priče na engleskom.

Neuspješan pokušaj objavljivanja knjige online na engleskom, pa prevođenje na hrvatski pa pisanje još polovice knjige na sugestiju izdavača i par poznatih imena…

Sve u svemu, oko tri godine rada različitim intenzitetom od početne ideje pa do konačnog oblika u kojem je Snaga ljudskih vrlina izdana.

3. Ljudske vrline i pozitivna psihologija su osnova knjige. Zašto si obrađivao baš ta područja?

Jedna od temeljnih ideja pozitivne psihologije je da se trebamo baviti onime u čemu imamo potencijal biti najbolji, plivati kao riba u vodi. Pozitivna psihologija se bavi i proučavanjem ljudskih vrlina te pozitivnih, ugodnih emocionalnih stanja.

U istraživanju navedenih područja koristi znanstveni pristup – trudi se postavljati hipoteze te ih potom dokazati ili oboriti na temelju stvarnosti, ponovljenim istraživanjima u različitim kulturama i na različitim skupinama ljudi. Sve navedeno me privuklo pozitivnoj psihologiji, a postojeća klasifikacija ljudskih snaga i vrlina poslužila je kao odličan okvir za pisanje knjige.

4. Kod knjige mi se svidjela vrlo jasna struktura. U uvodnom dijelu kroz četiri poglavlja pružaš neke povijesne i znanstvene osnove vezane za vrline i psihologiju općenito. U drugom dijelu se obrađuju vrline odnosno 24 snage karaktera. Koji su bili razlozi za takvu koncepciju?

Drugi dio knjige je nastao prvi, rekao sam si idem obraditi svaku od ljudskih vrlina tj. snaga karaktera, u posebnom poglavlju i dati vježbe za samorazvoj kako bih kod čitatelja potaknuo razvoj vrline koju obrađujem.

Ovo zadnje mi je nekako bilo najvažnije i prvi dio knjige u početku uopće nisam htio napisati iako sam o njemu razmišljao. Ipak nakon sugestije nekoliko izdavača i ljudi čije mišljenje cijenim promijenio sam stav i zbog toga mi je sada jako drago.

Želio sam imati što jasniju strukturu i konkretne naputke za djelovanje uz malo, ali snažno emocionalno nabijenog teksta kako bi čitatelj što lakše prešao s riječi na djela i barem dio pročitanog primijenio u svakodnevnom životu.

5. Također je vrlo interesantno da se svaka pojedina vrlina obrađuje na isti način. Započinje pričom koja obrađuje temu, zatim slijede citati, iza toga zanimljiva činjenica te na kraju praktični „Razmisli i djeluj“ zadaci za primjenu u životu. Na koji način su koncipirani ti zadaci? Kakve si povratne informacije dobivao od ljudi koji su zaista i djelovali prema tim zadacima?

Zadaci u pravilu idu od lakših prema težima, tako da prvi uglavnom uključuje neko kratko promišljanje ili mali zadatak dok onaj zadnji, ako se odradi do kraja, ima moć znatno promijeniti čitateljev život na bolje.

Povratne informacije su za sada vrlo pozitivne međutim još mi se nije javila niti jedna osoba koja je odradila sve zadatke. Volio bih kada bi se tako nešto dogodilo. Nadam se da ih je netko već i napravio, samo bez mojeg znanja.

6. Knjigu je izdala Nakladnička kuća Planetopija. Kako je došlo do suradnje?

Prva knjiga koju sam u životu kupio bila je Tao svaki dan u izdanju Planetopije, mislim da sam imao 17 godina. Planetopija mi je zbog toga i još nekih drugih lijepih asocijacija odmah pala na pamet kao idealan izdavač. Poslao sam rukopis i reagirali su prilično brzo te su bili najkonkretniji od izdavača s kojima sam bio u komunikaciji – jasno su mi rekli što trebam doraditi kako bi mi ponudili ugovor. Nakon dorade i pisanja prvog dijela knjige potpisali smo ugovor i krenuli u proces izdavanja knjige.

7. Imaš li neku drugu temu koja te zaokuplja? Planiraš li neku novu knjigu?

Neovisno o pojavi korona virusa, ljuti me situacija u državi. Mladi i sposobni ljudi odlaze iz zemlje, a gotovo nitko ne čini ništa konkretno da se to spriječi. Iako su konačno donesene neke mjere, mislim da se one trebaju dodatno pojačati.

Znam da to ne donosi glasove umirovljenika te raznih „uhljeba“ koji su veće skupine aktivnih glasača od mladih – oni su za politiku uglavnom nezainteresirani. Ipak, ako želimo imati državu za 50 godina nema nam druge nego zaustaviti egzodus. Nije riječ o situaciji kao u Jugoslaviji kada bi glava obitelji išla na rad u inozemstvo. Nije riječ niti o ratovima u prošlosti kada je uz vojnike ginuo i velik broj civila. Odlaze samci, parovi i obitelji. A imamo svoju državu, sami sebi krojimo sudbinu.

Uz današnju prosječnu plaću dvoje ljudi između 20 i 40 godina teško može kupiti nekretninu i osnovati obitelj. Nije nemoguće, no nije ni lako, a kada se na to dodaju blage ili nepostojeće kazne za korumpirane političare, nefunkcioniranje sustava i općenita klima beznađa nije ni čudo da dobar dio ljudi bježi glavom bez obzira.

Sukladno tome, polagano pišem i roman na temu kako uspjeti u Hrvatskoj. Nadam se da ću napisati kvalitetan rukopis kao što je to bio slučaj sa Snagom ljudskih vrlina te naći izdavača. Iako mi nije bilo u fokusu do prije nekoliko tjedana, počeo sam ponovo raditi na toj knjizi potaknut dodatno teškom situacijom za našu zemlju.

8. Ako ćemo biti aktualni, jesi li primijetio da su u ovoj trenutnoj situaciji s koronavirusom i nedavnom potresu u Zagrebu isplivale na površinu neke vrline u našem društvu koje se ranije nisu mogle uočiti?

Jesam, i tome se uistinu divim. Altruizam, hrabrost, nada, zahvalnost, ljubav, entuzijazam, poniznost i svrha – veliko hvala svima koji ih svojim djelovanjem šire. Naročito bih naglasio altruizam u kombinaciji s hrabrošću kojeg u medijima ima znatno manje nego manekenki, celebrity-a, luksuza i bizarnosti.

Svaka čast zdravstvenom osoblju, vozačima, radnicima u dućanima, volonterima, svima koji savjesno rade svoj posao i onima koji stoički podnose nastalu situaciju držeći se mjera socijalnog distanciranja. Pišite o njima, oni su naši heroji. I nemojte prestati kada ova kriza prođe.

9. Često se ovih dana čuju izjave poput: budite dobro. Što za tebe znači biti dobro?

Za početak, svima kojima je teško preporučio bih ovaj članak.

Za mene biti dobro znači da si u redu sam sa sobom. Miran i zahvalan, lagano radiš na nečemu što te ispunjava. A kada si dugo dobro, onda kad-tad dolaze plodovi rada i one faze u kojima si odlično. I ovoj krizi će doći kraj, a dok traje, želim svim čitateljima da budu dobro!

 

Ivan Juratek

Foto: Planetopija