Optimizam: Osam vježbi kojima ćete povećati životno zadovoljstvo

Objektivno gledajući, svijet kakav danas poznajemo postao je izazovan za sve nas. U moru plasiranja negativnih vijesti, življenja života kojim nismo zadovoljni, nedostatku motivacije i zdravstvenih tegoba, svatko od nas trebao bi pronaći tehnike kojima će uspjeti održati svoj optimizam.

Iako zasigurno postoji mnogo definicija optimizma, možemo se složiti da optimistični ljudi imaju pozitivnu perspektivu promatranja života u sadašnjosti. Također, nose određenu snagu i motivaciju kojima znaju prebroditi izazovna vremena te u svakom vlastitom padu vide potencijal za rast. Osim što ćemo se njegovanjem optimizma osjećati bolje, on definitivno utječe i na naše psihičko zdravlje, kako tvrdi istraživačica i profesorica Laura Kubzansky.

Pretpostavka je da se mnogi od nas cijeloga života svrstavaju u pesimiste koji teže gledanju na svijet iz negativne perspektive. Ni od koga se ne očekuje da preko noći postane optimist, no postoji nešto što se zove realni optimizam. On nas uči da ne gledamo niti s pozitivne strane niti s negativne, već da na situacije gledamo iz šire perspektive. Praktikanti ove teorije će zapisati dobre i loše strane određenih stvari te će uvidjeti ono što je realno za očekivati. Shvatit će da mogu učiniti neke stvari kako bi se situacija odvila što boljom te će se usredotočiti na svoje prednosti koje će im pomoći da idu naprijed.

Prije prakticiranja vježbi koje ćemo navesti u nastavku, bitno je napomenuti da morate održati fleksibilnost i očekivati promjenu u svom životu. Ona može biti izazovna, ali i dobra za vas. Ne posustajte ukoliko naiđete na prepreke jer kao i za mnoge stvari u životu, njegovanje psihičkog zdravlja u kontekstu optimizma je proces.

Također, prije čitanja samih vježbi, pozivamo vas da riješite test od deset pitanja i saznate koliko ste optimistični. Naravno, ovaj tekst ne mora pokazati vaše stvarno stanje, ali je odličan za osvještavanje.

Optimizam: Osam vježbi kojima ćete povećati životno zadovoljstvo

Vježba 1. Navečer sjednite sami sa sobom i sumirajte dan. Usredotočite se na ono dobro te zapišite tri stvari koje su bile pozitivne za vas. One ne moraju biti velike, primjerice, da ste unaprijeđeni na poslu (iako mogu), već mogu biti i sitnice poput toga da ste sreli osobu koja vam je uputila koju lijepu riječ ili da ste kupili novu knjigu koja vas je zainitrigirala.

Vježba 2. Vizualizirajte. Zamislite sebe u najpozitivnijem svijetu kako radite ono što želite i volite. Osjetite emociju te vizualizacije i uživajte u tim trenucima.

Vježba 3. Prakticirajte zahvalnost. Ujutro ili navečer, kada imate vremena za sebe, zapišite minimalno tri stvari na kojima ste zahvalni. Osvješćujući da imamo obilje u životu čini nas sretnijima, a osobno vjerujem kako prakticiranje zahvalnosti donosi još više obilja u naš život.

Vježba 4. Koristite afirmacije. U trenucima kada se ne osjećate dobro, pogledajte se u ogledalo i izgovarajte si ono što morate čuti. Osnažujte se.

Vježba 5. Zapišite negativne stvari (koje takvima smatrate) koje su vam se dogodile određenog dana i pokušajte objektivno sagledati ono što može dobro izići iz toga te ih također zapišite. Ovima osvještavate da u svakom kontrastu možemo vidjeti dobre stvari. U najmanjem slučaju, iz njih možete izvući pouku.

Vježba 6. Kao što je rečeno u uvodu, vijesti koje danas primamo od strane medija, uglavnom su negativne ili senzacionalističke jer publika očigledno to traži, čita i klika. Pokušajte smanjiti dnevnu konzumaciju informacija raznih portala ili dnevnika ili ih uklonite potpuno. To vrijeme možete iskoristiti za sebe, baveći se hobijima koji vas upotpunjuju. Možete započeti gledati humorističnu seriju. Svi smo svjesni toga koliko smijeh pozitivno utječe na nas.

Vježba 7. Prakticirajte svjesnost u sadašnjem trenutku. Sve što radite, radite svjesno. Primjerice, ukoliko perete suđe ručno, osjetite posuđe pod rukama, osjetite mlaz vode kako pada, spužvu, pjenu koja se stvara. Osim vizualnog, osluškujte i zvuk koji se stvara. Budite prisutni. Na taj ćete način biti usredotočeni na sadašnji trenutak i nećete razmišljati o svemu što vam stvara stres, a osvijestite li, mnogi od nas imaju buku u glavi svakodnevno gdje najčešće razmišljamo o brigama i izazovima. Ukoliko u tom trenutku svjesnosti misao pobjegne, to je u redu. Ponovno se vratite u trenutak i nastavite sa svojom radnjom.

Vježba 8. Mnogi teoretičari, ali i praktičari kažu kako je svatko od nas onakav kakvi su pet osoba s kojima se najviše družimo. Upravo zato sljedeća bi vam vježba mogla pomoći u podizanju optimizma u životu. Prvo što morate napraviti jest da na papir napišete deset osoba s kojima najviše provodite vrijeme. Drugi korak je da ih ocijenite od 1 do 10 po njihovoj optimističnosti. Oni bliže jedinici su više pesimisti, dok su oni bliže desetki optimisti. Na ovaj ćete način saznati koje vam osobe iz vašeg okruženja mogu pomoći da održite pozitivnost. To ne znači da su pesimistični prijatelji manje vrijedni, već da smo svi različiti i da je to sasvim u redu. Treća stvar koju možete napraviti jest da svoje vrijeme koristite više kako biste proveli s onima koji su optimističniji. Ponavljam, to ne znači da ćete pesimiste izbaciti iz svog života, ali slušajući sat vremena osobu koja se žali na svoj život i slušajući osobu koja govori o uspjesima, motivaciji i ispunjenom životu, nije isto, a sve to utječe i na vaše emocionalno stanje.

Ne morate raditi sve vježbe. Isprobajte ih i prakticirajte onu/one koje vam djeluju. Shvaćali sebe optimistom ili pesimistom vraćajte se citatu Charlesa Swindolla: „Život je 10 % onoga što ti se stvarno događa i 90 % onoga kako reagiraš na to.“

Rafael Jaić

– student sam Komunikologije, medija i novinarstva. S obzirom na to da sam istinski ljubitelj pozitivne psihologije i osobnog razvoja, završio sam tečajeve Life Coacha i NLP-a. Samim time stekao sam mnoga teorijska znanja, ali i praktična rješenja za razne izazove u životu koja sam spreman podijeliti sa svim čitateljima portala Budi dobro.

Foto: Pexels, Unsplash

1. [1] Kubzansky LD, et al. (2001). Is the glass half empty or half full? A prospective study of optimism and coronary heart disease in the normative aging study. Psychosomatic Medicine, 63(6): 910–916