Tako npr. štakor koristi brkove za snalaženje u prostoru, pas koristi njuh, a dupini i šišmiši biosonar ili eholokaciju kako bi percipirali prostor oko sebe, dok čovjek ima na raspolaganju propriocepciju, skupa s ostalim osjetilima (vid, sluh, njuh, okus i dodir). Propriocepcija je šesto osjetilo.
Proprioceptori su senzori smješteni u zglobovima, mišićima, tetivama i ligamentima koji šalju informacije središnjem živčanom sustavu (mozgu i kralježničkoj moždini), nakon čije obrade postajemo svjesni svog položaja u prostoru.
Što štakor ima više brkova, njegov središnji živčani sustav dobit će više informacija te će bolje reagirati na podražaje izvana. Isto je i za čovjeka - napeta mišićna vlakna i kruti zglobovi slat će mozgu lošiju sliku o tome što se zbiva s tijelom. Loša slika u mozgu znači često i nekvalitetan ili prespor odgovor od mozga.
Prvi praktični primjer koji mi pada na pamet je da osoba s dobrom propriocepcijom ima mnogo veće šanse da će tijelo kvalitetno odreagirati na sklizanje po ledu i da će se snaći prije nego padne na trticu ili kuk i ozljedi se.
Kako poboljšati propriocepciju? Bitno je da mišići budu funkcionalni (odgovarajuće duljine i snage) i zglobovi mobilni (odgovarajuće pokretljivosti). Kineziologija (znanost o pokretu) koristi propriocepcijske vježbe koje se svode na vježbanje ravnoteže.
Dakle - potrebno je imati duge mišiće, dobru pokretljivost zglobova i dobru ravnotežu - na koju vrstu fizičke aktivnosti te ovo podsjeća? Na yogu, dakako.
Sljedeći put kada se posklizneš na ledu i tijelo brzo odgovori na podražaj i snađe se prije nego padneš ili ako i padneš, ali na pametan način da se ne ozlijediš, nazdravi za svoje proprioceptore.
1 Comment
Upravo je to što obožavam.joga i zdravoi vitko tijelo.