Gledano astrološki, ovo je doba kad se dižu Plejade. Po nekima ovo je bilo doba početka keltske godine, odnosno 1. studenog, jednako kao što je to bilo i za Babilonce, a i za vještice danas. Samhain se još naziva i: Samhuin, Samain, Saman, Oidhehe Shamhna, Hallowe'en, Halloween, Hallows, Hallowtide, Svetkovina sjena, Treća žetva, Geimredh, Dan mrtvih (Feile na Marbh), Dan Svih Svetih, Noć duhova, Santos.
Simboli ove noći su crna mačka, svjetiljka napravljena od bundeve s ljudskim licem, duhovi, vrane i jutarnji mjesec. Božica sada ima oblik starice i predstavljena je svim božicama sličnog lika: Hekata, Morrigan, Lilit, Kali, Perzefona, Baba Jaga, Izida i Cailleach Beara koja se rađa ove noći. Bog je predstavljen u obliku: Ozirisa, Rogatog Boga, Lovea Hemea, Cemunnosa, Anubisa, Odina, mrtvih bogova ili onih tek na usponu.
U ritualima se za prizivanje vizija duhova mrtvih koriste: kopat, sandalovina, mastiks, pelin. Pale se svijeće raznih boja: crne za Rogatog Boga i staru godinu, narančaste, svih jesenjih boja i bijele svijeće za Božicu i novu godinu. Koristi se metla kojom se pomeću negativnosti iz stare godine. Za proricanje se koriste tarot karte, rune, zrcala i slično.
Biljke vezane uz ovo doba godine su bundeva, jabuka, žitarice, šipak, pelin, žir, hrastovo lišće, korjenastog povrće, ružmarin. kamenje je opsidijan, karnelijan, oniks, kvarc boje dima, crni jantar, heliotrop. Oltar se ukrašava jesenjim lišćem i cvijećem, šipkom, jabukama, bundevama, kukuruznim klipovima i stapkama žita, lutkama od kukuruza, orasima, sjemenjem, kestenom i slikama predaka. Od hrane jedu se paprenjaci, prženi lješnjaci i kruh od lješnjaka ili oraha, sva hrana u kojoj ima jabuka ili bundeva, meso, osobito slanina, krafne, kokice i hrana crvene boje jer su je naši preci smatrali posvećenom mrtvima. Piju se medovina, jabukovača, kuhano pivo i kuhano vino.