
Samopercepcija oboljelih od raka dojke
Žene s dijagnozom raka dojke suočene su s tjelesnim, psihosocijalnim i duhovnim promjenama uz osjećaj stigme, marginalizacije i obespravljenosti. Provedena su mnoga istraživanja o posttraumatskom stanju kod žena operiranih zbog raka dojke, a najviše se analizirala emocionalna prilagodba i percepcija vlastite tjelesne privlačnosti.
U ovim iznenadnim promjenama pokazalo se da je ključna psihološka dobrobit oboljele čiji je indikator individualni psihološki prosperitet. Ono podrazumijeva samoprihvaćanje, osobni rast, ovladavanje okolinom, shvaćanje smisla života te pozitivne odnose s drugima kao odraz efikasnog funkcioniranja.
Gubitak ili promjena grudi predstavlja prijetnju ženskoj percepciji sebe i ženskog identiteta, a posebno seksualnosti i majčinstva. Pokazalo se da je promjena percepcije intenzivnija kod maligno oboljelih žena podloženih radikalnoj operaciji tzv. mastektomiji (potpuno odstranjivanje dojke) u odnosu na žene koje su prošle poštednu operaciju tzv. lumpektomiju što je i očekivano, budući da se ženske grudi sve više povezuju s doživljajem ženskog identiteta i privlačnog ženstvenog izgleda.
U stadiju nakon operacije veliku ulogu igra opća slika sebe prije same dijagnoze i tretmana. To ukazuje na činjenicu da iskrena ljubav i samopoštovanje koje gajimo prema sebi u djetinjstvu, dok još nemamo razvijen analitički um, treba nastaviti njegovati i u adolescentskoj dobi, jer je pozitivna samopercepcija jednako krucijalna i u vrijeme teških razdoblja.
Neka istraživanja pokazala su da postoji i pozitivan efekt bolesti u smislu osobnog i posttraumatskog rasta. Pozitivno orijentirana svijest usko je vezana s psihološkom dobrobiti koju osoba pronađe u vlastitoj situaciji – usvajanjem adaptivne percepcije bolesti stvara se prostor za uočavanje prilika, učenje i pronalazak svrhe kojim se transcendira svijest na više razine te ublažavaju simptomi bolesti.
Nažalost, pozitivno usmjerenu svijest nije svima jednako lako infiltrirati u novu percepciju. Korelacijski odnos dijagnoze i stresa zbog fizičkih i mentalnih promjena kod mnogih stvara veliki jaz između individue i njezinog vlastitog bića.
Podrška obitelji, prijatelja, medicinskog osoblja i drugih žena oboljelih od raka dojke u ovakvim situacijama je neisključiva. U Hrvatskoj postoji Udruga „SVE za NJU“ koja je osnovala Centar za psihološku pomoć ženama oboljelima od raka gdje se želi pomoći oboljelim, članovima njihovih obitelji i bliskim osobama. No, bez kognitivne integracije često dolazi samo do kratkoročnog olakšanja bez trajne promjene.
KOMUNIKACIJA
Pacijentice opterećene novom stvarnošću, osjećaj srama i beznađa povlače u sebe. Komunikacija često postaje reducirana kako bi se od proživljavanja nelagodnih emocija poštedjeli bližnji te se formira uvjerenje da se intenzivni naboj koji bi komunikacija mogla izazvati ne može podnijeti. Time emocije postaju potisnute, pohranjuju se u tijelo, kipe i čine ga kontrahiranim što otežava samo zdravstveno stanje.
Suočavanje i prihvaćanje emocija podrazumijeva njihovo osjećanje, a potom izražavanje. Najčešće i najdjelotvornije kanaliziranje emocija je komunikacija. Izražavanje dubokih osjećaja može se usporediti sa snažnijim trzajem žice na gitari – zvuk je glasniji i vibracija traje duže, odnosno glasom dolazi do oslobađanja prirodnog toka vibracije u tijelu što omogućuje rezoniranje s vlastitim bićem.
Komunikacija je kreativan izraz svega što jesmo, a dok god je kreativnost prisutna stvara se nešto što do tada nije postojalo. Govor je zvukovna kreacija čistog duha, uski, ali prohodni prolaz k transcendentalnim područjima i vlastitoj višoj svijesti.
“Tri stvari se ne mogu dugo skrivati: Sunce, Mjesec i istina.” – Buda
ART TERAPIJA
Unazad nekoliko desetljeća zdravstveni djelatnici kontinuirano istražuju nove kreativne pristupe u pružanju psihološke pomoći osobama oboljelih od raka. Tako se Art/Umjetnička terapija ispostavila kao jedan od alata koji je pomogao mnogim ženama u suočavanju s bolesti i pronalaskom prolaza između prošlosti i budućnosti u čijem vrtlogu se um krene utapati.
Art terapija oblik je psihoterapije koji se koristi za izvlačenje emocionalne traume iz oboljelih tako što im nudi priliku za izražavanje vlastitog iskustva i dubokih emocija koje je teško verbalizirati. Ova vrsta kreacije samoinicijativno stvara prostor za nadu i otkrivanje da život može biti ispunjen unatoč dijagnozi.
Provedena istraživanja definirala su sljedeće dobrobiti art terapije:
– smanjuje posttraumatske simptome nakon oboljenja kao što su anksioznost i depresija
– veća efikasnost u komunikaciji i održavanju bliskih odnosa
– povećanje samopoštovanja i ojačavanja vlastitog identiteta
– bolja percepcija vlastitog tijela
– smanjenje stresa
– nadilaženje osjećaja bespomoćnosti, beznađa te stjecanje osjećaja kontrole nad umom
– objekt art terapije omogućuje da nesvjesno postane svjesno paralelno aktivirajući samosvijest
– pokret tijela oslobađaju se potisnute emocije
– kreativno izražavanje daje somatskim simptomima formu i boju umjesto isključivo fizičkih i psiholoških simptoma
– pacijent se može vizualno referirati na vlastite promjene emocija i misli koje je izrazio kroz simbole, figure, forme, linije i boje tijekom određenog vremena
– nudi prostor za kreiranja osjećaja sigurnosti i slobode.
“Sve je istine lako shvatiti jednom kada ih otkrijemo; stvar je samo u tome da ih trebamo otkriti.” – Galileo Galilei
Komuniciranje osjećaja može biti vrlo teško ,jer je katkad suspregnuto plaštom karaktera koji se koristi kao obrambeni mehanizam kroz razvojne stadije života. Iz tog razloga je važno pronaći druge medije uz pomoć kojih može doći do emocionalnog oslobođenja, odnosno pretvorbi nesvjesnog u svjesno što će uvelike olakšati i poboljšati proces ozdravljenja.
Dajana Kocijan
– Crtanjem, pisanjem i čitanjem umirujem kišu misli te istražujem i širim vidike o nepoznatom. Vjerujem u vezu uma i tijela uz pomoć koje lakše kristaliziram spoznaju da nalet snage mogu uhvatiti u tragovima vlastitih slabosti. Ruke su moj najveći lijek, a ono čemu težim može se svesti na tri imperativa: voli, ljubi i čuvaj.
Foto: Unsplash, Pexels
IZVORI:
– Milutinović, L., Braš, M. i Đorđević, V. (2017) Art Therapy as Supportive-Expressive Therapy in Breast Cancer Treatment. Socijalna psihijatrija, 45(4)
– Tucak Junaković, I. (2018) Zadovoljstvo životom, tjelesnim izgledom i samopercepcija seksualne privlačnosti u žena operiranih zbog raka dojke. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 54 (2)
POST COMMENT