Smokva – carica Mediterana i toplih, sočnih ljetnih dana

 

Već i sam naziv smokve, Ficus carica L., govori nam da je ovo voće vladarica Mediterana i toplih, sočnih ljetnih dana. Kraljevskom voću pristaje i to da bude među najzdravijim voćem na svijetu. Carici pristaje i to da bude mistična, lijepa, zagonetna, privlačna.

Smokva se u mitologiji, ali i povijesnim spisima, često spominje. Od davnina je simbol mira, blagostanja, plodnosti i života. U dolini rijeke Jordan pronađeni su fosili smokve stari oko 9.400 godina. Zahvaljujući pronađenim reljefima s prikazom berbe smokve starih oko 4.000 godina prije Krista, znamo da su u ovom sočnom plodu uživali još davni Sumerani, ali i Egipćani, Grci, Rimljani.

Govori se da je Platon obožavao suhe smokve, a u antičkoj Grčkoj njeni plodovi smatrani su toliko vrijednima da su prvenstveno služili za prehranu filozofa i mudraca. Smokva je bila i Kleopatrino omiljeno voće. Svi znamo priču o Adamu i Evi i tome kako su smokvinim listom prekrili svoje intimne dijelove tijela, a poznat je i mit o tome kako je vučica dojila Romula i Rema, osnivače Rima, u sjeni smokvina drveta. Budistima je smokva sveto stablo jer je Buddha upravo pod smokvom (vrste Ficus religiosa) u mjestu Buddah Gaya, Indija, doživio prosvjetljenje. I u Kur’anu se smokva spominje na nekoliko mjesta kao voće pristiglo iz raja.

Smokva – od cvijeta do ploda

Smokva je biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae). Danas je poznato gotovo 900 vrsta smokve. Plodovi smokve dolaze od žute, žutozelene do modroljubičaste boje, ovisno o vrsti. Sam plod smokve je zapravo cvat, skupina cvjetova, a same smokve cvjetaju iznutra. Upravo zbog toga se smokva oprašuje na vrlo poseban, simbiotski način, pomoću ose Blastophaga psenes.

Smokva se ne može oploditi bez tih osa, a ose ne mogu živjeti bez smokvi jer tamo odlažu svoje ličinke. Proces teče ovako: pri dnu ploda smokve možemo vidjeti malu rupicu kroz koju ulazi ženka ose te na male cvjetove unutra ploda odlaže jaja. Kad jednom uđe osa ne može izaći iz smokve te tamo ostaje i pomoću jakih enzima smokve njeno tijelo se razlaže i ne morate se brinuti da ćete pojesti osu. Ženka oplođuje cvijet jer je na sebi donijela polen od muških cvjetova. Iz ženskih cvjetova u obliku larve prvo će se izleći mužjaci, koji će oploditi nove ženke i probušiti rupu za izlaz iz ploda. Mlade ženke sakupljaju polen i izlaze iz rupice koju su mužjaci načinili i traže nove plodove i vrše oprašivanje kao majke osice.

Plodovi smokve su, ovisno o vrsti, žute, žutozelene ili modroljubičaste boje, kruškoliki i mesnati. Budući da nastaju od mnoštva cvjetova koji čine cvat, ono što mi jedemo nije jedan plod, već grupa plodova. Svaki cvijet proizvodi jedan plod s tvrdom ljuskom koji se zove sjemenjak, a baš to daje smokvi hrskavost koju poznajemo kad ju zagrizemo.

Nutritivna vrijednost smokve i ljekovita svojstva

I svježa i suha smokva obiluju brojnim fitonutrijentima, antioksidansima i vitaminima. Svježe smokve obiluju antioksidansima poput karotena, tanina, luteina i klorogenske kiseline, sadrže i značajne količina vitamina skupine B kao što su niacin, piridoksin, pantoten i folna kiselina. Ovi vitamini sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća.

Studija iz 2015. godine, koja je ispitivala utjecaj dugotrajne konzumacije svježeg voća, zaključila je da smokva posjeduje mnoga svojstva poput: antioksidativnog, antimikrobnog, protuupalnog, hipoglikemičnog, hepatoprotektivnog, antifungalnog i antikancerogenog.

Svježe smokve sadrže visoke količine antioksidativnih vitamina kao što su vitamini A, E i K, koji nas štite od slobodnih radikala i oksidativnog stresa. Istraživanja pokazuju da klorogenska kiselina uravnotežuje razinu šećera u krvi. Smokve su bogate vlaknima, pomažu u mršavljenju i održavanju željene težine. U smokvama su pronađeni i benzaldehid i kumarini – spojevi s antikarcinogenim djelovanjem.

Suhe smokve se smatraju super hranom jer su visoko koncentriran izvor minerala, vitamina i antioksidanata. Obiluju kalcijem, cinkom, kalijem, selenom, željezom i bakrom.

Lišće smokve odavno se primjenjuje pri liječenju bronhitisa, bradavice, ciroze jetre, visokog tlaka i kožnih problema. Lišće se može prokuhati u vodi i piti kao čaj.

Smokva – neodoljivi ljetni recepti sa smokvama

Smokvu je lako zamisliti kao glavnu protagonisticu vrelih ljetnih dana i caricu pladnjeva. Osim što ju se može pojesti direktno ubranu s drveta ili posluženu pri sobnoj temperaturi, izvrsna je u kolačima, ali i slanim jelima poput salata ili pečenja. Izvrsno se slaže sa sirevima i orašastima plodovima.

Priča se da ju postoji čarolija kojom žene mogu zavesti muškarce koristeći smokvu. Ne mogu vam dati uputu jer još nisam naišla na nju, ali svakako znam da vrijedi ona stara da ljubav ide kroz želudac. Na Budi Dobro smo već nekoliko puta podijelili izvrsne recepte sa smokvama, a možete ih pronaći u nastavku i uživati u njenom omamljujućem okusu. Možda je umijeće kuhanja upravo ta magija o kojoj se priča!

RECEPTI SA SMOKVAMA:

Osvježavajuća ljetna salata od rikole sa smokvama i kupinama

Crumble torta sa smokvama

Ljetni porridge s borovnicama i svježim smokvama

Prhki kolačići sa smokvama

Tart s kremom od badema i smokava prava je ljetna poslastica

 

 

Indira Juratek

Foto: Unsplash, Pexels

Osnivačica i izvršna urednica holističkog & well-being portala Budi Dobro. Kolumnistica, Theta Healing terapeutkinja, majstorica i učiteljica reikija, vlasnica brenda kristalnog nakita Zoe.

POST COMMENT

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.