parallax background

Svjetski dan hrane: Gladni smo, a bacamo

sudjelovanje
ZEN tarot – Sudjelovanje
listopad 16, 2021
jabuke u šlafroku
Jabuke u šlafroku – jednostavan i neodoljiv recept s kraljicom voća
listopad 17, 2021

 

“Glad je osjet u organizmu izazvan nedostatkom hrane, praćen osjećajem neugode, grčevima, mučninom, općom slabosti i psihičkim klonućem.“ Razumom je teško shvatiti bol navedenih osjećaja prožetih kroz želuce sve većeg broja ljudi oko nas, a procijenjeno je da se u Hrvatskoj na godišnjoj razini akumulira preko 500.000 tona biootpada, od kojeg je 380.000 tona hrana. Samo 11 % od ukupno proizvedenog bio-otpada prenosi se na kompostiranje ili anaerobnu fermentaciju.

Trenutna raspodjela hrane u svijetu pokazuje da s jedne strane imamo veći dio onih siromašnih koji nemaju dovoljno hrane za svaki dan, a s druge su oni koji imaju svega dovoljno odnosno previše. Bacanje hrane došlo je do te razine ravnodušnosti da na svakom uglu možemo pronaći polovični obrok odbačen od strane ne osviještenog pojedinca, a vrlo vjerojatno i najvećeg potrošača. Uskoumna i ne razvijena percepcija zamagljuje širi obzor u kojem je jasno da hrana nije olako odbaciv objekt, već ključ egzistencijalnog bogatstva. Paradoksalno tome je trenutačno stanje u kojem dominira prekomjerni konzumerizam i težnja materijalnom bogatstvu, dok se istinsko blago svakodnevno odlaže u otpad. Živimo u doba obilja, no nažalost, obilja koje je nejednako raspodijeljeno.

Glad je jedna od najvećih prepreka održivom razvoju, jer se iz te zamke vrlo teško izvući. Ljudi koji pate od gladi skloniji su bolestima, manje su produktivni i često im se ne daje prilika za rad koji će im pružiti financijsku stabilnost.

Dok jedni gladuju, drugi bacaju. Otpad i neadekvatno gospodarenje otpadom prevladavajući je problem današnjeg svijeta. Nepravilno odlaganje (ilegalna odlagališta, ispuštanje u okoliš itd.), količine i svojstva otpada uzrokuju emisije stakleničkih plinova koje utječu na promjenu klime, kvalitetu vode, zraka i tla. Također utječu na floru i faunu preko kojih se direktno zagađenje unosi u ljudski prehrambeni lanac.

svjetski dan hrane

Što se smatra otpadom od hrane

FUSIONS (Food Use for Social Innovation by Optimising Waste Prevention Strategies) je projekt koji za cilj ima integrirati učinkovitije korištenje resursa u Europi, fokusirajući se na značajno smanjenje bacanja hrane. Prema njihovoj definiciji, otpad je sva hrana koju više nije moguće koristiti u lancu ljudske prehrane, a postala je gubitak prouzročen djelovanjem potrošača.

Najčešći razlozi bacanja hrane:
1. Pretjerana kupovina ili proizvodnja hrane
2. Prekomjerno kuhanje
3. Ne konzumacija obroka člana/ova kućanstva
4. Istek roka trajanja

Potvrđeno je da je najčešći uzročnik bacanja hrane pogrešna procjena potrebne, a potom pripremljene količine hrane. Strah da hrane možda neće biti dovoljno poznat je kao takozvani sindrom “dobrog davatelja” (engl. good provider). Povezan je s prekomjernom kupovinom i pripremom hrane jer se vjeruje da tako osoba dobro brine o svojoj obitelji i gostima te zadovoljava sve njihove ukuse. No, krajnji ishod je takav da više od pola pripremljene hrane ostane netaknuto i nažalost završava u otpadu.

Upravljanje otpadom stoga ovisi o pojedincu te njegovim svakodnevnim, manje ili više, ekološki prihvatljivim odlukama. Preventivne mjere za uspješno gospodarenje otpadom treba provoditi u bilo koje vrijeme i na svakom mjestu.

svjetski dan hrane

Hijerarhija upravljanja otpadom od hrane

● Prevencija
Izbjegavanje stvaranja viška hrane u proizvodnji i potrošnji hrane te sprječavanje rasipanja hrane u cijelom opskrbnom lancu hrane kroz obrazovanje

● Ponovna upotreba
Ponovna upotreba hrane za prehranu ljudi putem mreže preraspodjele i banke hrane

● Recikliranje
Recikliranje otpada hrane u stočnu hranu ili kompost.

svjetski dan hrane

Što možemo učiniti

1. Pripremite popis obroka tijekom tjedna i kupite samo one namirnice koje vam nedostaju.

2. Potražite alternativu za pripremu hrane na drugačiji način od onog što je planirano, ali jednako bogato – na primjer, s voćem koje je malo omekšalo možete napraviti ukusne sokove, smoothieje, kompote i džemove, a s povrćem juhe, variva i temeljce.

3. Zamrznite ostatak pripremljene hrane i podgrijte za sljedeći obrok.

4. Poslužite manju količinu na tanjuru, bez pretrpavanja – bolje dograbiti hranu, nego prepuniti tanjur pa baciti ne pojedeno.

5. Postoje namirnice poput piletine, koje se nakon kuhanja mogu ponovno upotrijebiti za pripremu variva ili juha, a isto vrijedi i za umake ili ostatke variva (mogu se upotrijebiti kao prilog jelu s tjesteninom).

6. Kupujte svakih nekoliko dana, jer se svježi proizvodi, poput mesa i ribe, ne smiju držati u hladnjaku dulje od dva dana.

svjetski dan hrane

7. Ako ste u mogućnosti, koristite aparat za kuhanje na pari (aparat za kuhanje na pari ubija bakterije i druge klice iz hrane).

8. Poput čokolade i jogurta, neki vakuumirani proizvodi mogu dugo trajati bez obzira ako je prošao preporučeni rok upotrebe – postoji razlika između “datuma isteka” i “preferencijalne potrošnje prije”, a sami datumi nisu uvijek apsolutno točni pokazatelji valjanosti (više se vodite po osjećaju okusa i mirisa za definiranje da li je nešto još jestivo).

9. Za hranu koja nije u optimalnom stanju, pišemo par ideja:

– Ostaci riže mogu se uz malo biljnog mlijeka i prirodnih zaslađivača iskoristiti kao alternativa toploj kaši za doručak ili desert
– Starije voće i povrće možete dehidrirati – u ovoj verziji služe kao ukusan i hranjiv međuobrok
– Mnoge toga poput povrća i kruha može se zamrznuti jer često bacamo hranu samo zato što je blago oksidirana ili stvrdnuta, a što se smrzavanjem sprječava (kruh odmrznite u pećnici poklopljen folijom 10 minuta na 100-150 stupnjeva)

10. Višak hrane od ručka, konzumirati sljedećim obrokom ili sljedeći dan, ne vodeći se strogo filozofijom raznolikosti svih obroka jer je puno bolja opcija jesti dva do tri dana isto, nego baciti ostatak koji se taj dan nije pojeo

Sve su to mali koraci koji će napraviti velike promjene kroz duži period. Mašta je ključna i bitno je da barem u jednom trenutku krenemo osvještavati globalni problem nejednake raspodjele resursa. Život nije ravna crta, nikad ne znamo što će se ispisati unutar naših korica i hoće li nas nužda primorati da u sljedećem poglavlju moramo posegnuti za onim komadićem s poda koji smo u prethodnom poglavlju tako olako shvaćali.

 

Dajana Kocijan

– Crtanjem, pisanjem i čitanjem umirujem kišu misli te istražujem i širim vidike o nepoznatom. Vjerujem u vezu uma i tijela uz pomoć koje lakše kristaliziram spoznaju da nalet snage mogu uhvatiti u tragovima vlastitih slabosti. Ruke su moj najveći lijek, a ono čemu težim može se svesti na tri imperativa: voli, ljubi i čuvaj.

 

Foto: Unsplash, Pexels

 

IZVORI:
– Fuk, B. (2020) Biootpad u vrijeme krize. Zagreb: Državni inspektorat Republike Hrvatske, SIGURNOST 62 (3) 303 – 307
– Ilakovac, B., Iličković, M. i Voća, N. (2018) Pokretači nastanka otpada od hrane u hrvatskim kućanstvima. Journal of Central European Agriculture, 19 (3)
– http://www.idop.hr/hr/projekti-i-edukacija/projekti/projekt-socisdg/cilj-odrzivog-razvoja-2-svijet-bez-gladi/

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.