Svjetski je dan glazbe – 10 blagodati koje nam daje muzika

Postoji li išta na ovome svijetu što nam toliko lako može promijeniti raspoloženje i učiniti nas sretnima, veselima, sjetnima, tužnima, uspavanima, zaljubljenima poput muzike? Vjerujem da je vaš odgovor – samo muzika. Baš se danas, na prvi dan ljeta obilježava i njen dan – Svjetski dan glazbe. 

1970-ih godina američki glazbenik Joel Cohen je predložio da se na prvi dan ljeta organiziraju koncerti i glazbena događanja koja će slaviti glazbu. Desetljeće nakon toga njegova ideja je zaživjela u Francuskoj pa se tako Svjetski dan glazbe obilježava od 1982. godine, kada je na današnji dan, 21. lipnja, održana prva manifestacija Fête de la Musique čija je ideja bila slaviti glazbu kroz davanje podrške glazbenicima, širenja svijesti o glazbi i njenim žanrovima, učiniti glazbu dostupnom svima i slično. Ova manifestacija se proširila izvan granica Francuske te se danas diljem svijeta obilježava i slavi.

Iako je danas njen dan, mi na Budi Dobro ne zaboravljamo svakodnevno glazbu uvrstiti na našu self-care listu. Znamo da zvuk i vibracija imaju sposobnost brzo mijenjati naše raspoloženje, utječući na nas na svim razinama. Slušanje glazbe je zaista lako dostupno instant rješenje za podizanje naše vibracije i mijenjanje emocionalnih stanja.

Već smo pisali o načinima na koje glazbu možemo koristiti u svakodnevnoj rutini za smanjenje stresa i stvaranje više radosti u životu, a danas saznajte nekoliko stvari koje možda ne znate o snazi koju glazba ima i uvjerite se zašto biste baš glazbu ovih dana trebali slušati više nego ikada. Sretan vam Svjetski dan glazbe!

Svjetski dan glazbe – 10 blagodati koje nam daje muzika

1. Muzika podiže raspoloženje, motivira, pomaže kod nesanice, smanjuje tjeskobu, anksioznost i depresiju. Ovisno o tome kako se osjećamo i želimo li taj osjećaj dodatno potaknuti ili ga možda utišati, razni glazbeni žanrovi, pjesme i melodije mogu nas na svojim valovima odvesti na ona mjesta gdje se naprosto osjećamo dobro.

2. Ako ste pod stresom, pokušavate meditirati, ali se ne možete fokusirati, ne brinite, mir možete dosegnuti i uz pomoć glazbe za opuštanje, glazbe za smirenje ili glazbe za meditaciju. Meditativna glazba otpušta anksioznost i pomaže u suočavanju sa stresom. Na raznim streaming platformama dostupno je more glazbe, a na vama je samo da izaberete onu koja vam najbolje u datom trenutku odgovara.

3. Znanstveno je dokazano da muzika utječe na otkucaje srca, disanje i puls, čime uzrokuje opuštanje i osjećaj ugode. Testiranje napravljeno na pacijentima pred operaciju pokazalo je da su oni koji su dobili glazbu kao terapiju doživjeli veće smanjenje osjećaja anksioznosti od onih koji su dobili lijekove. Dakle, sljedeći put kad ste pod stresom i obuzme vas osjećaj panike ili anksioznosti sjetite se da u udobnosti vlastitog doma imate rješenje. Sve što trebate je pustiti glazbu koju volite i prepustiti se njenoj iscjeljujućoj snazi.

4. Vesele i poletne riječi pjesama pomažu nam misliti pozitivno.  Samo se sjetite neke vama drage pjesme koju ne možete danima izbaciti iz glave. Većinu nas slušanje glazbe koju volimo prenosi u neke druge dimenzije – osjećamo se uzdignuto, jer naše tijelo doslovno doživljava fiziološku reakciju na glazbu.

5.  Glazba može probuditi određena sjećanja i brzinom zvuka prenijeti nas u neko lijepo i srcu drago iskustvo ili mjesto. Koliko li se samo toga dogodilo u životu svakoga od nas, a da za to vežemo neku pjesmu, koliko smo važnih momenata okrunili glazbenom podlogom, koliko smo lijepih trenutaka proveli na koncertima omiljenih glazbenika – na onom mjestu gdje smo svi jedno.

6. Kad slušamo muziku naš mozak otpušta hormone sreće i povezanosti: dopamin i oksitocin. Dopamin je neurotransmiter kojeg često nazivaju nagradnom supstancom, jer u nama budi dobre osjećaje i emocionalnu sreću. Oslobađa se i prilikom seksa ili kad jedemo hranu koja nas veseli. S druge strane, u jednoj istraživačkoj studiji sudionici su bili zamoljeni pjevati 30 minuta, što je rezultiralo povećanjem razine oksitocina – hormona povezanog sa stvaranjem povezanosti, koji se u najvećim količinama oslobađa prilikom orgazma i nakon poroda.

7. Glazba zaista liječi i na fizičkom nivou. Fabien Maman, glazbenik i akupunkturist, Tama-Do Academy, je svojim istraživanjem ustanovio da ljudske krvne stanice reagiraju na zvuk mijenjanjem boje i oblika. Njegova istraživanja pokazuju da se oštećene stanice mogu iscijeliti i harmonizirati zvukoterapijom.

8. Pjevanjem se smanjuje hormon stresa kortizol. Dok pjevamo duboko dišemo, što pojačava protok krvi u organizmu pa se pojačava i djelovanje endorfina. Dok pjevamo duboko dišemo, što pojačava protok krvi u organizmu pa se pojačava i djelovanje endorfina. Na Sveučilištu u Goeteburgu su bili ustanovili kako se ljudima koji pjevaju u grupi sinkroniziraju otkucaji srca i proizvodi oksitocin (“hormon ljubavi”) i dopamin. Voditelj istraživanja Bjorn Vickhoff je pojasnio: “Pjevanje je oblik kontroliranog disanja, jer udišete prije fraza glazbene izvedbe, a između istih izdišete. To daje vrlo sličan učinak poput disanja za vrijeme joge. Pomaže da se opustite, a postoje naznake i da poboljšava rad srca.”

9. Muzika pomaže da se osjećamo vitalnije, snažnije, jače, energičnije. Razmislite samo o vježbanju. Ide li lakše i motiviranije uz glazbu?  Učinite glazbu dijelom svakodnevne rutine vježbanja. Jutarnja šetnja ili trčanje, joga ili istezanje mogu postati lakše i ugodnije ako to činite uz glazbu. Postoje i druge, možda na prvu pomalo iznenađujuće stvari, na koje vrlo pozitivno utječu glazbe poput našeg imuniteta. Iako su istraživanja na ovom polju relativno nova, već ima dokaza da se nakon redovitog slušanja glazbe povećavaju razine IgA (antitijela u našem imunološkom sustavu). Sve više razloga da za glazbu obavezno odvojite dio svog dana!

10. Postoji mnogo načina slušanja glazbe. Može to biti pozadinska kulisa dok je naša pozornost posvećena nečemu ili nekom drugom ili se možemo aktivno uključiti u proces slušanja. Aktivno slušanje glazbe zahvaća više područja ljudskog mozga i dublje rezonira u stanicama našeg tijela. To ga čini snažnijim procesom transformacije naših misli i emocija. Počnite uklanjanjem smetnji i odabirom sporije glazbe. Zatim zatvorite oči, usporite disanje i fokusirajte se na nešto što možete pratiti u glazbi – poput teksta, melodije ili određenog instrumenta.

Sve što smo naveli zaista je dobar plan da glazba dobije još važnije mjesto u vašim životima, zar ne? Koji god bili razlozi za slušanje glazbe, budite dobro uz melodije koje volite.

Ako želite pročitati naše glazbene intervjue skoknite ovdje, dok mi izdvajamo:

Mary May: Pjevam o mogućnosti pronalaska ljepote u svijetu dualnosti, pravde i nepravde, mira i nasilja, ljubavi i iskonskog straha

Nina Romić – Želim da mi muzika bude most do svijeta u kojem ne postoji vrijeme

Damir Martinović Mrle je predstavio Priče o niŠČemu, a to je bio povod da razgovaramo o svaŠČemu

Frontman Jonathan banda Zoran Badurina: Moj je život jezero kreativnosti 

Gina: Hrabrost da budem ranjiva moja je najveća snaga 

Porto Morto: Glazba je nešto između slobodnog i radnog vremena, manifestiranje nečega čega nema 

Je Veux: Najkreativnije stvari rađaju se iz ranjivosti 

Indira Juratek 

Foto: Unsplash, Pexels, Freepik