Upoznajte Jasminu Brković: doulu, edukatoricu, Birth story listener® i buduću somatsku terapeutkinju

 

Jasmina Brković je doula i edukatorica, Birth story listener® i somatska terapeutkinja u edukaciji te Budi Dobro autorica. Vlasnica je obrta za edukaciju i savjetovanje Krilatica, kroz koji pomaže, educira i savjetuje žene kroz trudnoću i rano majčinstvo.

Prva se u Hrvatskoj usmjerila na rad s porođajnim iskustvom i želi u tome postati vrhunska. Njena generacijska priča, kao i osobno iskustvo s endometriozom te vlastito (post)porođajno iskustvo, pogurali su ju u ovom smjeru. Kroz svoj Instagram profil Tvoja priča s poroda informira i educira žene o ovim temama.

Naša urednica, Indira Juratek, porazgovarala je s Jasminom o njenom djelovanju, traumama pri porodu i oslobađanju od istih, kao i o idejama i vizijama koje su pred Jasminom. U nastavku pročitajte razgovor.

Jasmina Brković

Posljednjih 5 godina podržavaš žene u trudnoći i majčinstvu kroz edukaciju i savjetovanje, isprva kao doula i edukatorica, a zatim kao Birth story listener® i somatski terapeut u edukaciji. Možeš li naše čitateljice šire upoznati sa svojim radom.

Pomažem ženama da prebrode teška iskustva vezana uz trudnoću, porod, postpartum i da podrže sebe u majčinstvu.
Od 2017. imam svoj obrt za edukaciju i savjetovanje trudnica i majki. Radim individualno kroz Birth story sesije i online format, trening “Pomoć kod preplavljenosti”.

Prva sam se u Hrvatskoj usmjerila na rad s porođajnim iskustvom i želim u tome postati vrhunska. Originalno sam diplomirala književnost, a s godinama sam se preusmjerila na terapijske vještine. Certificirana sam EFT praktičarka, Birth story listener® i edukantica Somatic Experiencing® terapije, kombiniram razna znanja u jedinstveni pristup majkama koji je prije svega nježan i uvažavajući.

Ne “popravljam” žene s kojima radim niti mislim da im je to potrebno – dajem im prostor da integriraju promjene koje su se dogodile i alate da se nose s emocionalnim turbulencijama koje normalno dolaze u ovoj fazi života. Rezultat je više slobode i mira, a to za svakoga izgleda drugačije. Ponekad mi klijentice kažu da su se nakon našeg rada odlučile za drugu trudnoću, a drugi put da su pronašle više lakoće u majčinstvu.

Mogla bih reći da me u ovaj rad pogurnulo moje (post)porođajno iskustvo, ali istina je da cijeli život osjećam duboki poziv da se bavim ovim “ženskim”, a zapravo ljudskim temama. Obilježile su me neke generacijske priče, iskustvo mojih baka koje su obje imale rak dojke i moja osobna priča s endometriozom. Moja je misija podržavati žene da se više ne osjećaju ranjeno ni manjkavo.

Citat koji me promijenio kada sam ga prvi pročitala je od C. Northrup da svaka žena koja se iscijeli pomaže onima koje su bile prije nje i onima koje dolaze poslije nje. Radim ovo zbog sebe, svojih pretkinja, kćeri i svake žene koja želi moju pomoć.
Prvi mi je cilj bio “u redu, želim proći ovaj proces sa 100 žena”, a sada kad sam to ostvarila, sljedeći je 1000. To je moj doprinos.

Kroz svoj Instagram profil i Youtube kanal Tvoja priča s poroda daješ podršku ženama kako bi zacijelile nakon poroda i mirno plovile kroz majčinstvo. Otvaraš teme o kojima se nimalo ili vrlo malo priča. Kakva je povratna informacija? Koliko su ženama važne ove teme?

Osobno mi je važno progovarati o realnostima i finesama postpartuma i majčinstva za koje okolina koje kaže “hajde, bitno da ste živi i zdravi” nema sluha. Normalizira se ili šuti o porođajnim ozljedama, fizičkim i emocionalnim posljedicama poroda i preplavljenosti koju majke osjećaju. I same žene šute jer se osjećaju kao da se svi snalaze bolje od njih ili da su jedine koje imaju npr. intimne probleme nakon poroda.

Povratna informacija je prepoznavanje i olakšanje. Javljaju mi se žene s riječima zahvale, a u svakodnevnim razgovorima čujem: “eh, da je barem toga bilo u moje vrijeme” ili “da sam te barem prije našla”. Ali nikad nije kasno.

Razveseli me i kad mi jave ginekologinje ili primalje i otvorena sam za te suradnje. To su teme koje se tiču svih, kako podići svijest i kvalitetu života, da se ni porod ni majčinstvo ne svedu na preživljavanje i izdržavanje.

Kakvo je tvoje iskustvo? Svaka žena ima svoju priču s poroda, ali koliko njih ima priču koju bismo mogle nazvati traumatičnim iskustvom?

Porod smatram predivnim i živopisnim iskustvom, ali iz njega ne možemo izuzeti sirovost i nepredvidljivost što nas neminovno plaši. Iako je danas medicinski aspekt poroda preizražen, to je i dalje obred prijelaza u majčinstvo koji često bude vrlo intenzivan.

Moje osobno iskustvo su dva vrlo različita poroda od kojih je prvi bio klasičan bolnički, a drugi kućni. I premda sam prvi doživjela traumatično, a drugi ne, oba su me, da se kolokvijalno izrazim, “izula iz cipela”.

Žena je u porodu jako otvorena na svim razinama i kad nije pod utjecajem lijekova može dosegnuti izmijenjena stanja svijesti. Moždani valovi se usporavaju i na površinu često isplivaju neke davno zakopane stvari. Tako da porod ima nevjerojatan potencijal da bude transformativan, ali i – preplavljujući.

Prije no što kažem nešto o podacima, želim destigmatizirati riječ “trauma”, da je to presuda, nešto što se događa nekome drugome ili da je to posljedica naše slabosti. Doživjeti traumu znači biti čovjek. U životu ćemo doživjeti povrede, ali uz pravu podršku ćemo i zacijeliti. Istraživanja kažu da od 25 do čak 45 % žena svoj porod doživi traumatično, a 1.5 do 9 % razvit će posttraumatski poremećaj. To su naravno strani podaci.

Prošle sam godine sudjelovala u edukaciji o trauma-informiranom načinu rada koju je održala jedna britanska organizacije. Gotovo pola sudionika bili su djelatnici u tamošnjem zdravstvenom sustavu. Dakle medicinski djelatnici – primalje, patronažne sestre, ginekolozi itd. koji uče i diskutiraju o tome kako zaštititi i pacijente i sebe od preplavljujućih iskustava. U Hrvatskoj to još nije tema, a uvjeti su loši ne samo za žene koje rađaju, nego često i one koji rade u sustavu. Kad medicinsko osoblje doživi burnout i zamor suosjećanja, onda više ne mogu pružiti adekvatnu skrb trudnici – i pritom ne mislim preživljavanje i “sve po pravilima struke”, nego topao, ljudski pristup. Dok god to ne budemo smatrali jednako važnim aspektom skrbi, situacija se neće popraviti.

Traumatična iskustva nisu rezervirana samo za Balkan. Radim i s klijenticama iz inozemstva koje rađaju u znatno boljim uvjetima, a opet se dogodi nešto neočekivano što ih preplavi. Život se uvijek događa, ali neki ključni faktori prevencije su priprema i podrška.

Kako izgleda Birth story sesija?

Birth story je vođena sesija kroz priču s poroda koja pomaže ženama pronaći jasnoću, mir i prihvaćanje.

Porod prođe, ali emocionalni naboj vezan uz porod (ili bilo koji događaj iz trudnoće ili babinja koji je za nas bio “previše”) često ostane s nama. Nije uvijek tako, ali većinom mi se javljaju žene koje su ponovno trudne ili planiraju sljedeću trudnoću jer tada shvate da nisu preboljele prvi porod. Inače se dugo oklijevaju javiti jer se boje s čime će se susresti i hoće li to biti previše teško za njih.

Uvažavam da su žene koje mi dolaze u startu uznemirene, jer znaju kojom će se temom baviti, tako da se potrudim stvoriti siguran prostor za nju. Idemo polako, poštujući njezine granice i tempo.

Recimo da taj naboj usporedim s požarom i da tu vatru želimo ugasiti. Kada vatrogasci gase požar, prvo se pobrinu za sigurnost i onda polako osvajaju teren, gaseći vatru s udaljenosti s raznih strana. Slično je i u radu s bolnim iskustvima: nećemo uskočiti u vatru bez zaštite! Zapravo, neće uopće biti uskakanja u vatru. Prvo ćemo pronaći čvrsto tlo u ovdje i sada, jer koliko god teško bilo onda, bolni događaj je u prošlosti. Onda ćemo pronaći način da bez “sagorijevanja” ugasimo taj požar = otpustimo naboj vezan uz prošli događaj.

Jedna mi je klijentica rekla: “Pa nisam nijednom zaplakala, a do sad nisam mogla pričati o porodu bez suza!”. Suze su dobrodošle kad je to potrebno, ali važno je da otpuštanje teškog iskustva bude nježno, a ne još jedan preplavljujući događaj.
Sesija traje 60 do 90 minuta, radim online i uživo u Zagrebu. Ponekad je dovoljan jedan susret, drugi put je to tek uvod u zajednički rad, a iskustva su jako pozitivna, često transformativna.

Što bi poručila svakoj novoj mami?

Sve što radim je usmjereno prema (novim) mamama pa mi je teško to sažeti u jednu poruku, ali ću pokušati.

Majčinstvo je suočavanje sa svojom snagom i ranjivosti. Mislim da nema žene koja nije pokleknula kad je prvi put osjetila nemoć da zaštiti svoju djecu od boli, a da istovremeno nije uložila nadljudski napor da svejedno pokuša – i otkrila da je samo čovjek.

Ne radi se o tvojoj djeci, radi se o tebi. Posvećena mama će započeti fokusirana na svoju djecu, a ako pomno prati taj put, on će je vratiti natrag njoj. Najveći izazov koji imamo s djecom je što se ona ne uklapaju u naše predodžbe ili što od njih očekujemo da budu ono što mi sami nismo. Zato je bitnije da nježno (pre)odgojimo sebe, jer će nam djeca uvijek biti ogledalo za to gdje su naše najveće povrede, ali i potencijal.

Što bi voljela prenijeti čitateljicama Budi Dobro kroz svoje tekstove koje ćeš pisati?

Moje su teme one ženstvenosti i majčinstva, a o njima progovaram kroz izazove i povrede koje nam se događaju u toj sferi. Ljudi izbjegavaju “teške” teme, ali govoriti o traumi znači govoriti o životnoj energiji i radosti koja je zatočena ispod oklopa nekog bolnog iskustva.

Kada se sprijateljimo sa svojim unutrašnjim životom, dobivamo natrag dio sebe i svoje slobode. Voljela bih prenijeti dozu inspiracije i transformacije u tom smjeru kroz ono što pišem.

I za kraj, što za tebe znači biti dobro?

Kada čujem to pitanje, zatvorim oči i duboko udahnem. Sada mogu osjetiti da sam ovdje, da stojim čvrsto na zemlji i mogu osjetiti svoj centar. Dugo mi je trebalo i uvijek se ispočetka ponavlja taj čin – kroz dah, pisanje, pokret, ples… ali za mene biti dobro znači vraćati se kući, sebi.

 

S Jasminom se možete povezati i preko:

IG @tvojapricasporoda

Pomoć kod preplavljenosti

Birth story

 

Izdvajamo nekoliko Jasminih autorskih članaka:

Mama ne može – (Preplavljenost – drugo ime majčinstva) 

Biti majka je manje postojanje koliko neprekidno postajanje 

Krug života: U životu žene sve se vrti i teče 

Porod kao obred prijelaza u majčinstvo 

 

 

Foto: Jela Ravnjak

 

Indira Juratek

Osnivačica i izvršna urednica holističkog & well-being portala Budi Dobro. Kolumnistica, theta healing terapeutkinja, majstorica i učiteljica reikija, vlasica brenda kristalnog nakita Zoe.

POST COMMENT

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.