Upoznajte meta model: Radimo li svi ove greške?
Meta model obuhvaća nekoliko stavki našeg života koje nas uče kako izravno percipirati svoj život i svijet oko nas, na način da živimo svjesno. NLP tvrdi da ljudi djeluju i osjećaju se na temelju svoje percepcije svijeta i onoga kako se osjećaju o tom svijetu koji subjektivno doživljavaju.
Model je osmišljen od strane tvoraca NLP-a, Johna Grindera i Richarda Bandlera, koji su objasnili kako ljudi stvaraju pogrešne mentalne karte stvarnosti, ne uspijevajući testirati svoje lingvističke/kognitivne modele u odnosu na iskustvo svojih osjetila.
Meta model
Prva stavka je generalizacija. Ona obuhvaća sve ono što govorimo instantno, ne razmišljajući da to zapravo nije tako u stvarnosti. Primjerice kada kažemo: „Svi su muškarci isti.“ Zapravo se ne misli na sve muškarce, ali ta fraza nam se toliko urezala da je izgovaramo nonšalantno. Stoga univerzalne generalizacije najčešće počinju sa: „svi, nikada, svaki, nitko…“ Još jedan primjer jest: „Zašto me nitko ne sluša?“ U generalizaciju spadaju i modalni operatori koji započinju sa: „Ne treba, ne smije, moram, trebam…“ Na primjer kada kažemo: „Moram se brinuti za nju, ona je moja odgovornost.“ Zašto moram? Jer se to očekuje od mene?
Druga stavka je brisanje. Meta model također objašnjava i ideja da je naš govorni jezik prijevod mentalnog stanja u kojem postoji nesvjesni proces brisanja (ono što ne želimo izgovoriti, a pomislili smo, jednostavno izostavimo). Na primjer: „Odbio me je.“ Izostavljaju se mnoge informacije poput, tko je odbio, zašto i kako.
Treća stavka obuhvaća distorziju. Jedna od odrednica ove stavke jest čitanje misli u kojem tvrdimo da znamo nečije unutarnje stanje. Primjerice: „Ne sviđam se određenoj osobi.“ Kako to možemo sa sigurnošću reći? Još jedna od odrednica je vrijednosni sud. Primjerice: „On je loš zaposlenik.“ Loš kome ili prema kome? Je li lošiji od ovog ili bolji od onog? Jesmo li adekvatna osoba da bismo dali takav sud? Također, ova se stavka bavi i složenom ekvivalencijom u kojoj se dva iskustva tumače kao sinonimi. Na primjer: „Ona uvijek viče na mene, to je sigurno zato što joj se ne sviđam.“
Četvrta stavka je uzrok posljedica. Na primjer, nakon više od godinu dana i dalje slušamo vijesti o Koronavirusu. Osobi to može zasmetati pa će reći: „Ljuti me ova vijest.“ Pretpostavka je da je osoba ljuta. Zbog čega? Zbog vijesti. Da nije bilo te vijesti, osoba se ne bi ljutila? Na koji način vijesti uopće uzrokuju ljutnju u njoj?
Meta model u neurolingvističom programiranju je mnogo složeniji od navedenoga. Dali smo vam mali osvrt na još jedan model koji se čini tako logičnim u našim životima i svi se možemo poistovjetiti s njim. Ukoliko smo vas zainteresirali, puno dublja značenja i objašnjenja možete pronaći u raznim literaturama na internetu.
Meta model uzimamo zdravo za gotovo, a zapravo nas uči svjesnijem životu.
Možda te zanimaju slične teme:
Upoznajte NLP: psihologiju uspjeha i ostvarenja potencijala
Rafael Jaić
– imam 23 godine i student sam Komunikologije, medija i novinarstva. S obzirom na to da sam istinski ljubitelj pozitivne psihologije i osobnog razvoja, završio sam tečajeve Life Coacha i NLP-a. Samim time stekao sam mnoga teorijska znanja, ali i praktična rješenja za razne izazove u životu koja sam spreman podijeliti sa svim čitateljima portala Budi dobro.
Foto: Unsplash
POST COMMENT