Dobrobiti od vježbanja yoge možemo podijeliti na: fizičke, mentalne i emotivne.
Danas postoji široki spektar stilova yoge, tako da svatko može odabrati za sebe koji mu odgovara, ovisno o individualnim potrebama i željama. Generalno možemo reći da postoje yang (dinamične) i yin (pasivne, statične) vrste yoge. Ova podjela ima veze s podjelom tkiva od kojih je izgrađeno naše tijelo - dok su yang tkiva mekana, savitljiva i fludnija tkiva (mišići, fascija), yin tkiva su konkretnija, čvršća, tvrđa tkiva - kosti, ligamenti i zglobovi. Mišići kao yang tkiva sadrže oko 75 % tekućine (čak do 90 % pri ekstremnim fizičkim naporima). S druge strane, ligamenti, odnosno yin tkiva, imaju samo oko 7 %. Ovo je primarni razlog zašto ne možemo na isti način održavati zdravlje yin i yang tkiva. Zato je dobro kombinirati neki od yang stilova s yin yogom - kako bismo sva tkiva u tijelu vježbali na prikladan način.
Vježbanjem yang stilova yoge, poput Ashtange ili Vinyase jačamo tijelo, odnosno postajemo snažniji te povećavamo aerobni kapacitet, odnosno sposobnost uzimanja kisika u krv i njegovo iskorištavanje u mišićima. Vježbanjem yoge osobito se jačaju mišići centra, što pomaže pri ublažavanju ili potpunom uklanjanju boli u donjim leđima. Nije upitno da je za zdravu cirkulaciju, redovitu probavu zdravlje dišnog sustava, potrebno vježbati naše mišiće na aktivan način (Vinyasa flow i Ashtanga yoga). Kroz yang stilove yoge naši mišići postaju jači, gipkiji i funkcionalniji, omogućavajući nam lakše obavljanje svakodnevnih obveza.
No, za vrijeme vježbanja Yang stilova bitno je zaštititi zglobove koji spadaju pod yin tkiva. Zato je izuzetno bitno da tvoj učitelj yoge razumije anatomiju ljudskog tijela, kako bi te uputio na koji način da aktiviraš mišiće da ne bi došlo do ozljede zgloba.
Da bismo zaštitili zglobove prilikom vježbanja, moramo naučiti kako koristiti pojedine mišiće. Mišići su ti koji podnose teret kostiju - kada ih aktiviramo na pravilan način, oni drže kosti u tijelu čvršće skupa i na taj način smanjuju opterećenje u zglobovima.
Problemi sa zglobovima često se mogu vidjeti kod profesionalnih sportaša koji svoje tijelo izlažu ekstremnim fizičkim naporima. Zbog načina vježbanja koje je ekstremno fokusirano na mišiće (yang tkiva), sportaši često imaju problema sa zglobovima - yin tkivima – koljenima, kukovima, ramenima i kralježnicom.
Ukoliko ne radimo vježbe za održavanje ili poboljšavanje mobilnosti zglobova, s godinama dolazi do smanjenja opsega pokreta. Glavni razlog je smanjenje elastičnosti i viskoznosti sinovijalne tekućine. Sinovijalna tekućina nastaje u zglobnoj čahuri i gustoće je bjelanjka jajeta. Ona oplakuje zglob s unutarnje strane, podmazuje zglobne površine što rezultira amortizacijom šokova i zaštitom zgloba. Također, sinovijalna tekućina hrani zglobnu hrskavicu i ublažava sile tlaka u hrskavici nastale opterećenjem, tjelesnom težinom i pokretanjem zgloba.
Da bi održali vitalnost zglobova, vježbamo yin yogu koja je komplementarna yang stilovima. U yin yogi se položaji zadržavaju dulje vrijeme (od 1 minute nadalje), a cilj je na vrlo, vrlo nježan način doprijeti do zglobova kroz različite položaje, u potpunosti opuštajući mišiće.
Takav način vježbanja pomaže u sprečavanju krutosti i imobilnosti zglobova te kompenzira degenerativne promjene u zglobovima.
Smanjena pokretljivost zglobova smanjuje protočnost.Dugoročno smanjena protočnost u zglobovima ometa transport hranjivih tvari te utječe na zdravlje cijelog koštanog sustava, ali i ostalih organa – drugim riječima smanjuje se prirodno zacjeljivanje tijela.
S obzirom da je današnji stil života dominantno yang, odnosno dinamičan, prepun obaveza i planova, umirujuća yin praksa podržava ravnotežu pojedinca. Osim što podržava zdravlje zglobova, sat yin yoge je odlično vrijeme za duboku introspekciju - umirujemo svoje misli i otpuštamo sve nepotrebne emocije poput tuge, ljutnje, panike, strahova i bijesa.
To nas dovodi do mentalnih i emotivnih dobrobiti yoge. Svaki put kada dođeš vježbati, to je vrijeme koje stvarno posvećuješ sebi i imaš se priliku odmaknuti od izazova svakodnevnice, poput obveza na poslu, kredita i slično.
Vježbanjem yoge, u kojoj je velika pažnja na disanju, vraćamo se sami sebi, vraćamo svoju pažnju prema unutra i na taj način potičemo prirodnu sposobnost tijela za samoiscjeljenje. Svjesnim i potpunim disanjem smirujemo svoje tijelo i živčani sustav na dubokoj razini, stvarajući nove zalihe energije koja može nesmetano teći u one dijelove tijela gdje je u tom trenutku najpotrebnija. Dubokim disanjem aktiviramo parasimpatikus, dio autonomnog živčanog sustava koji djeluje umirujuće i opuštajuće na organizam te potiče obnavljanje organizma, o čemu ću pisati podrobnije u jednom od sljedećih članaka.
Osim toga, razvijamo stav blagosti i prihvaćanja sebe onakvima kakvi jesmo – učimo gledati sebe blagim očima i pružiti si podršku i ljubav, umjesto samokritike i osuđivanja. Pozornost na unutra, na naše misli i emocije uči nas kako otpustiti ono nepotrebno, kako izbjeći patnju.
Umjesto da naš um bude naš neprijatelj, u kojem je tijek misli konstantno područje borbe, um postaje naš podržavajući saveznik. Razvoj uma koji je prijateljski i gleda očima ljubavi na svijet oko sebe, ali i na nas same, dugotrajan je proces i svakako jedan od najizazovnijih, ali i najljepših aspekata naše prakse.
Pri vježbanju bilo koje vrste yoge podržavamo fluidnost i mobilnost našeg tijela te prirodan proces samoiscjeljenja tijela kroz bolju protočnost i transport hranjivih tvari. Svoj najveći potencijal možemo ostvariti kada je vježbanje pravilno izbalansirano na način da koristimo, jačamo i istežemo sve mišiće u tijelu te održavamo ili poboljšavamo opseg pokreta u zglobovima.
Današnje znanstvene studije potvrđuju ono što drevni yogiji znaju odavno – studija koju je provelo Britansko psihološko društvo (British Psychological Society) dokazala je da se koncentriranjem na disanje i tijelo prilikom vježbanja yoge smiruje um i oslobađa um od tereta brige. Pomažući umanjiti ili potpuno ukloniti stres i nervozu, osoba koja vježba yogu postiže bolje psihološko zdravlje.
Osim toga, razvijamo stav blagosti i prihvaćanja sebe onakvima kakvi jesmo – učimo gledati sebe blagim očima i pružiti si podršku i ljubav, umjesto samokritike i osuđivanja. Pozornost na unutra, na naše misli i emocije uči nas kako otpustiti ono nepotrebno, kako izbjeći patnju.
Također, yoga pomaže pri boljem fokusiranju i koncentraciji – kada se koncentrirate na dah i tijelo tijekom vježbanja, otklonit ćete kaos misli u glavi i um će postati čišći i fokusiraniji.
Yoga je holistička disciplina - to znači da je naše fizičko stanje ovisno o našem mentalnom ili emotivnom stanju te da sve utječe jedno na drugo i isprepliće se – svaki dio tijela, svaka emocija ili misao ima određen utjecaj na naše biće u cjelini, a za sveukupno zdravlje pojedinca važna je ravnoteža i zdravlje svake komponente.
Ovaj članak inspiriran je knjigom Sarah Powers – "Insight yoga" (Shambhala, London 2008.). Hvala Ingi Mihoci, dr.med., na uloženom trudu i sugestijama za poboljšanje ovog teksta.
Foto: Unsplash
