Zašto je disanju potrebno pridati mnogo više pažnje?

 

Disanje, naizgled tako banalan fenomen ljudskog tijela, odvija se neprestano dok god je ljudsko tijelo na životu. Ipak, iza tako nečeg banalnog skriva se nešto mnogo dublje, tajanstvenije i moćnije. Disanje je gotovo jedina funkcija autonomnog živčanog sustava koja se istovremeno odvija automatski i koju je moguće kontrolirati što otvara vrata k nebrojnim benefitima za tjelesno, psihičko, emocionalno, mentalno i duhovno zdravlje čovjeka.

Kvaliteta disanja i način na koji dišemo u direktnoj je vezi s kvalitetom života te bi se moglo reći da je disanje ključ cjelokupne dobrobiti ljudskog bića. Naime, misli i osjećaji koje doživljavamo, ponašanja, navike i izbori koje činimo, snažno su povezani s načinom disanja.

Plitko, ubrzano i kratko disanje nepravilnog ritma aktivirat će rad živčanog sustava koji tijelo dovodi u stanje pobuđenosti i mobilizira ga na akciju, obranu, napad, bijeg, što doživljavamo kroz osjećaje straha, anksioznosti, nelagode, nemira i tok negativnih misli. Naprotiv, duboko, usporeno i ritmično disanje aktivirat će dio živčanog sustava koji tijelo dovodi u stanje opuštenosti i odmora i stvara osjećaj ugode, smirenosti, otvorenosti k svijetu i iskustvima i povezanosti sa samima sobom, ljudima i svijetom.

Tužna je činjenica da većina odraslih ljudi svakodnevno živi upravo dišući na nezdrav i disfunkcionalan način, plitko, ubrzano i isprekidano, a da toga gotovo uopće nije svjesna, a još manje utjecaja koji takav način disanja ima na kvalitetu života. Nezdrave navike disanja počinju se formirati već u razdoblju djetinjstva. Naime, prilikom stresnih ili traumatskih događaja, potiskivanja emocija i autentičnih ekspresija, tijelo ulazi u kontrakciju i stanje napetosti te se tako i mišići koji su uključeni u rad respiratornog sustava, a od kojih su najvažniji dijafragma i mišići abdomena, zgrče te u najvećem broju slučajeva takva napetost i zgrčenost ostaje upisana u tijelu. Kronično stanje napetosti i nekorištenje mišića uključenih u disanje oslabljuje mišiće i njihovu fleksibilnost i dovodi do uobičajenog nezdravog načina disanja koje se često očituje kroz pogrbljena i ukočena ramena i napetost u trbuhu. Tako odrasli čovjek korača životom uskraćujući tijelo i duh za neizrecive blagodati koje zdravo, duboko, usporeno i ritmično disanje donosi.

Disanje je jedno od najmoćnijih resursa koje je dostupno svakom čovjeku, koje je potpuno besplatno i samoodrživo i koje je istovremeno, nažalost, prilično zanemareno u našem zapadnom modelu zdravlja i dobrobiti. Zdrave navike disanja kao i mnogobrojne specifične prakse disanja imaju bogati iscjeljujući potencijal za ljudsko tijelo, psihu i dušu. Dah je svojevrsni vid lijeka koji je darovan svakome čovjeku i svatko može upotrijebiti taj ogroman izvor moći koji protječe našim tijelima.

Učini nešto dobro za sebe i posveti svoje vrijeme i pažnju dahu. Zdrave navike disanja nije moguće formirati preko noći jer nezdrave navike disanja jednako tako nisu nastale u kratkom periodu. Osvještavanje i osnaživanje mišića koji su uključeni u disanje te povećavanje kapaciteta rada respiratornog sustava postepen je proces do kojeg se dolazi vježbom i ponavljanjem te je to ujedno i najljepši dar koji si možeš pokloniti.

Možda vas zanimaju i ove vezane teme:

Magija dubokog disanja 

5 načina disanja za osobni razvoj 

3 jednostavne vježbe disanja za smirenje 

5 načina kako disanjem postići mindfulness trudnoću 

Jednostavna vježba disanja za smirivanje uma i tijela 

Kako disati – za bolje zdravlje, veću vitalnost i smireni um

Dah u jogi – povratak u prisutnost 

Vježbama disanja protiv ljetne vrućine

Dah – nova znanost o izgubljenom umijeću disanja

Izdah kao najvažnija tehnika današnjice 

 

 

Iva Bubalo

– u svom radu s velikom strašću integriram znanja iz područja psihologije i duhovnosti s ciljem poticanja ljudi na povezivanje i življenje u skladu s unutarnjom harmonijom i radošću koju svatko u sebi nosi. Iscjeljujuće izvore pronalazim u prirodi, dahu, kundalini jogi i snovima, a psihoterapijski pristup koji je okosnica u mom radu je model Unutarnjih obiteljskih sustava („Internal Family System“) s naglaskom na tjelesno orijentirani pristup. Osobni i kolektivni proces transformacije smatram neodvojivim te s takvim pogledom na svijet koračam kroz život.

 

Foto: Pexels

U svom radu s velikom strašću integriram znanja iz područja psihologije i duhovnosti s ciljem poticanja ljudi na povezivanje i življenje u skladu s unutarnjom harmonijom i radošću koju svatko u sebi nosi. Iscjeljujuće izvore pronalazim u plesu, prirodi, dahu, jogi i snovima, a psihoterapijski pristup koji je okosnica u mom radu je holistički terapijski model Unutarnjih obiteljskih sustava (IFS- Internal Family System) koji u svom pristupu integrira um, tijelo i dušu. Posjetite moj web garden-within.com

POST COMMENT

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)