Astronauti 40 minuta bez signala: što se dogodilo iza Mjeseca i zašto je to važan trenutak

Astronauti NASA-ine misije Artemis II ostali su oko 40 minuta bez kontakta sa Zemljom tijekom prolaska iza Mjeseca. Do prekida dolazi jer Mjesec blokira signal između letjelice i Zemlje, što je očekivani dio svemirskih misija i važan test za buduća putovanja u duboki svemir.

Astronauti NASA-ine misije Artemis II tijekom leta oko Mjeseca ostali su oko 40 minuta bez kontakta sa Zemljom. Riječ je o očekivanom dijelu misije koji se događa kada letjelica prođe iza Mjeseca, gdje nema mogućnosti izravne komunikacije s kontrolom leta.

Letjelica Orion tada je ušla u područje u kojem Mjesec fizički blokira radio i laserske signale. Bez izravne linije između letjelice i Zemlje, komunikacija se prekida sve dok se posada ponovno ne pojavi s druge strane Mjeseca.

Taj prekid naziva se komunikacijski blackout i traje oko 40 minuta, ovisno o putanji i brzini letjelice. U tom razdoblju astronauti ne mogu slati ni primati poruke, a kontrola misije nema uvid u njihovo stanje u stvarnom vremenu.

Za vrijeme prolaska iza Mjeseca astronauti su promatrali i snimili neke od najspektakularnijih prizora u svemiru. Među njima se ističe trenutak kada Mjesec zaklanja Sunce i stvara efekt pomrčine gledane iz svemira, pri čemu ostaje vidljiva svjetlosna korona oko njegova ruba.

Zemlja se iz te perspektive vidi kao udaljena, svijetleća kugla, jasno odvojena od tamne pozadine svemira. Upravo taj prizor astronauti često opisuju kao jedan od najintenzivnijih trenutaka misije jer mijenja percepciju vlastitog planeta.

Znanstvenici ističu da ljudsko oko u takvim uvjetima može primijetiti nijanse koje kamere ne bilježe u potpunosti, posebno kada je riječ o prijelazima svjetla i dubini prostora.

Osim vizualnog iskustva, ovaj dio misije ima i važnu operativnu ulogu. Tijekom blackouta posada mora samostalno upravljati sustavima letjelice bez pomoći kontrole leta, uključujući navigaciju i donošenje odluka.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Sphere (@spherevegas)

Misija Artemis II: povratak čovjeka prema Mjesecu

Misija Artemis II prva je NASA-ina misija s posadom koja je nakon više od 50 godina ponovno poslala ljude u blizinu Mjeseca. Za razliku od Artemis I, koja je bila bespilotna, ova misija testira sve ključne sustave u stvarnim uvjetima.

Cilj nije slijetanje na Mjesec, nego let oko njega i siguran povratak na Zemlju. Time se provjerava spremnost za sljedeće faze programa koje uključuju i ponovno slijetanje na Mjesec.

Tko su astronauti na misiji Artemis II

Posadu misije Artemis II čine četiri astronauta, svaki s bogatim iskustvom u svemirskim letovima i operacijama.

Zapovjednik misije je Reid Wiseman, koji je već boravio na Međunarodnoj svemirskoj postaji i vodio kompleksne operacije u orbiti.

Pilot misije je Victor Glover, prvi Afroamerikanac koji je boravio na dugotrajnoj misiji na ISS-u, s iskustvom u upravljanju i sigurnosnim sustavima letjelice.

Specijalistica misije je Christina Koch, koja ovom misijom ulazi u povijest kao prva žena koja će putovati u duboki svemir, izvan niske Zemljine orbite. Koch je već poznata po svom rekordu najdužeg pojedinačnog boravka žene u svemiru, a Artemis II dodatno pomiče granice njezina profesionalnog puta.

Četvrti član posade je Jeremy Hansen iz Canadian Space Agency, prvi Kanađanin koji će sudjelovati u misiji prema Mjesecu. Njegovo sudjelovanje simbolizira i međunarodnu suradnju unutar Artemis programa.

Ova posada predstavlja spoj iskustva, različitih perspektiva i nove generacije astronauta koji sudjeluju u povratku čovjeka prema Mjesecu.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli NASA (@nasa)

Oboren rekord: najudaljeniji let ljudi od Zemlje

Tijekom ove misije astronauti su se udaljili dalje od Zemlje nego bilo koja ljudska posada do sada. Time se nadmašuje rekord postavljen tijekom misije Apollo 13.

Ova udaljenost pokazuje da sustavi podrške i tehnologija mogu funkcionirati i izvan granica koje su do sada bile testirane, što je ključan korak prema misijama na Mars.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Christina Hammock Koch (@astro_christina)

Artemis i Apollo: što je danas drugačije

Iako se Artemis program često uspoređuje s Apollo misijama, razlike su značajne. Apollo je bio usmjeren na brzo slijetanje na Mjesec, dok je Artemis dugoročni program koji ima za cilj održivu prisutnost čovjeka u svemiru.

Današnje misije uključuju naprednije tehnologije, veću sigurnost i fokus na dugoročna istraživanja, uključujući mogućnost boravka ljudi na Mjesecu kroz duže razdoblje.

Zašto je ovaj let važan za buduće misije

Artemis II predstavlja ključni test za sve što dolazi nakon njega. Svaki segment misije, uključujući i prekid komunikacije, simulira uvjete u kojima će se odvijati buduće misije u dubokom svemiru.

Na većim udaljenostima komunikacija sa Zemljom neće biti trenutačna pa će astronauti morati djelovati samostalno. Upravo zato su ovakvi trenuci važni za razvoj autonomije posade.

Što ovaj trenutak znači za čovječanstvo

Ova misija označava povratak čovječanstva prema istraživanju dubljeg svemira nakon desetljeća fokusiranosti na orbitu Zemlje. Program Artemis otvara mogućnost trajnih baza na Mjesecu i novih znanstvenih otkrića, ali i postavlja temelje za buduće misije prema Marsu. Istovremeno, prizor Zemlje iz velike udaljenosti podsjeća koliko je naš planet malen i jedinstven u odnosu na prostor koji ga okružuje.

Kada se letjelica ponovno pojavi s vidljive strane Mjeseca, signal se automatski uspostavlja i komunikacija se nastavlja. Kontrola misije tada dobiva sve podatke o letu, a astronauti prenose snimke i dojmove iz razdoblja potpune tišine.

Ovih 40 minuta bez signala tako nisu samo tehnički detalj, nego jedan od ključnih trenutaka misije koji pokazuje kako će izgledati budućnost ljudskog istraživanja svemira.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli NASA Solar System Exploration (@nasasolarsystem)

Povratak na Zemlju

Nakon prolaska oko Mjeseca i završetka ključnih testova u dubokom svemiru, posadu očekuje faza pripreme za povratak. U danima koji slijede provodit će se dodatne provjere sustava, analiza prikupljenih podataka i manji znanstveni eksperimenti, sve kako bi se osiguralo da je letjelica spremna za najzahtjevniji dio misije.

Završni izazov dolazi pri ulasku u Zemljinu atmosferu, kada kapsula postiže brzinu od gotovo 40.000 kilometara na sat. Trenje s atmosferom stvara ekstremne temperature, zbog čega je toplinski štit jedan od ključnih elemenata sigurnosti. Upravo u toj fazi testira se njegova izdržljivost, kao i sposobnost sustava da stabilizira letjelicu tijekom naglog usporavanja.

Nakon prolaska kroz atmosferu slijedi otvaranje padobrana i kontrolirano spuštanje u Tihi ocean, čime se misija privodi kraju. Taj završni manevar potvrđuje spremnost kapsule Orion za buduće misije s posadom i predstavlja posljednji korak u povratku ljudi prema redovitom istraživanju dubokog svemira.

 

Sve što znamo o 3I/ATLAS-u: interstelarnom „kometu“ koji juri kroz Sunčev sustav

 

Foto: NASA