Vukovi se hrane pažnjom: Kako usmjeravanje pažnje oblikuje naš um i život

Netko od učitelja s kojima sam radio je parafrazirao zen majstora Thich Nhat Hanha i rekao kako je možda najveći nedostatak zapadne psihologije to što se previše bavi ljudskim problemima, a premalo pozitivnim i korisnim karakteristikama koje su već prisutne kod pojedinca.

Misao vodilja iza toga je ta da hranimo ono na što stavljamo pažnju, da raste ono čemu pridajemo pozornost. Tu ideju podržava i poznata indijanska priča o borbi dobrog i lošeg vuka u svima nama. Kad na kraju priče unuk upita djeda koji će od ta dva vuka pobijediti, djedov poznati odgovor je, naravno: “U borbi pobjeđuje onaj vuk kojeg hraniš.”

Bitno je razumjeti da u priči vukovi simboliziraju naše različite dijelove, a hrana kojom hranimo te vukove je naša pažnja.

Zašto naš um prirodno traži negativno

U zahtjevnim situacijama naša pažnja prirodno ide isključivo na iskustvo koje je tada najintenzivnije. Često se radi o nečem neugodnom, pogrešnom, manjkavom – bilo kod nas samih ili u okolini. To nije slučajno, jer smo uvjetovani da pazimo na opasnosti i osiguramo mogućnost za zdrav razvoj. Međutim, kada se nalazimo u neutralnim/sigurnim okolnostima, a naši “skeneri” svejedno prepoznaju opasnost, tada ta zaštita našem živčanom sustavu postaje teret.

Poznati primjer Ajahn Brahma, jednog od najutjecajnijih budističkih redovnika na zapadu, o dvije pogrešno postavljene cigle u zidu možete provjeriti u kratkoj animaciji u nastavku.

Zato je jedan od ciljeva meditacijske prakse senzibilizirati se na ono što je već dobro u nama ili izvan nas. Ne kako bismo hodali svijetom s ružičastim naočalama i potisnuli ono s čim se ne želimo suočiti, nego kako bismo naučili sagledati širu, kompletnu sliku sa svim njenim elementima. Tako smo u mogućnosti stvoriti adekvatnije i točnije zaključke o sebi i svijetu.

Uloga percepcije i moć pozitivnog pogleda

Pozitivne karakteristike nisu uvijek glasne.

Što mislite što bi se dogodilo kad bismo učili ili naučili primijetiti manje vidljive, a svejedno prisutne dobre karakteristike u nama?

Što bi se dogodilo kad bismo ih naučili primijetiti u drugome? Pogotovo, na primjer, tijekom konflikta.

Možemo ići i korak dalje: što bi se dogodilo kad bismo ufinili tu svoju pažnju pa primijetili dobre i pozitivne stvari koje se događaju u društvu?

Stvari i mogućnosti koje se nipošto ne podrazumijevaju i koje se nisu podrazumijevale veći dio naše povijesti?

Vjerojatno bi naša reakcija na svakodnevni život bila malo drukčija. Možda bi se s takvim pogledom lakše budio osjećaj zahvalnosti. Možda bismo bili mekši, suosjećajniji, ljubazniji i strpljiviji u odnosu prema svemu što se događa oko nas.

Što bi to govorilo o nama kao ljudima?

Zdrava stanja uma kao temelj ispunjenog života

Ovdje možemo uočiti dvije važne stvari: a) mjesto na koje odlučimo usmjeriti pažnju i b) koliko je ta pažnja osjetljiva na pojave koje su prisutne, a nisu najupečatljivije u datom trenutku – obje snažno utječu na naše trenutno stanje uma. A zdravo stanje uma (primjerice spomenuta zahvalnost, suosjećanje, darežljivost itd.) je preduvjet koji često osigurava radostan i ispunjen život, više nego željene izvanjske okolnosti.

Vjerujem da ova izjava može zvučati radikalno, ali upravo zato neka ovaj tekst posluži kao poziv da provjerimo to u vlastitoj svakodnevici.

Za ponijeti sa sobom

Vješta meditacijska praksa može biti nježan i postepen put prema zdravim stanjima uma i radosnijem životu. Rad s pažnjom – produbljivanje senzibiliteta te razvijanje sposobnosti da biramo kamo ćemo usmjeriti svoju pažnju – čini jedan od ključnih elemenata tog puta. Na taj način, hranimo dobre vukove u nama.

Također, važno je znati da je usmjeravanje pažnje vještina, a svaka vještina se može učiti. Nove navike je moguće razviti, a metode su jasne i prilagođavaju se situaciji u kojoj se nalazimo.
Za daljnja pitanja vezana uz meditacijsku praksu ili savjetovanje možete me naći na mindfulness-podrska.com

Činiti ili ne činiti: kako meditacija mijenja našu svakodnevnicu?

Prepoznavanje: prvi korak ka slobodi

Foto: Freepik, Pexels