Dobra knjiga: 7 novih knjiga koje nećete moći ispustiti ove veljače

 

Bio je dovoljan samo treptaj oka da prvi mjesec nove godine prođe i već smo se našli u zanimljivoj veljači. S obzirom na nove naslove u našim knjižarama, sigurni smo da uzbuđenja među koricama knjiga neće nedostajati.  

Ovo su neki od najboljih novih naslova koje ovoga mjeseca možete nabaviti u hrvatskim knjižarama i čitati u veljači.

7 NOVIH KNJIGA KOJE NEĆETE MOĆI ISPUSTITI OVE VELJAČE

Vjetrogonja Babukić i njegovo doba, Miljenko Jergović

Glavni lik filma Terminal zarobljen je na aerodromu dugih devet mjeseci, a junak novog romana Miljenka Jergovića putuje avionima diljem globusa nevjerojatnih trideset godina. Njegovo je ime Babukić i u svijet se otisnuo početkom našega posljednjega rata, bježeći od Zagreba, posla u JNA i trudne ljubavnice preko ljubljanskog Brnika dalje, daleko nekamo. Već na prvom letu prema Frankfurtu stekao je talent da usvoji novi jezik čim ga čuje i da mu svi – od carinika i stjuardesa do slučajnih suputnika – neizmjerno vjeruju.

Babukićeve avanture prispodobive su jedino Švejkovima ili Don Quijoteovima. Obišavši svijet nebrojeno puta, a nikada ne izvirivši iz aerodroma ili zrakoplova, on pažljivo sluša fantastične i nevjerojatne priče ljudi svih rasa i vjera koje susreće – od dagestanske vještice, preko švedskog antropologa Olssona, sve do Dinka Mikuličića, sina najpoznatijega Udbina ubojice, s kojim će na beogradskom aerodromu dočekati kraj svijeta.

Vjetrogonja Babukić i njegovo doba suvremeni je pikarski roman u kojem se ogledaju naši strahovi, bojazni, opsjednutost seksom, tračem, ićem i pićem… Miljenko Jergović napisao je djelo u kojem se eros i thanatos, moguće i nemoguće dodiruju i spajaju kao u Rabelaisovim, Swiftovim ili Hellerovim knjigama, a njegov vjetrogonja Babukić, istovremeno brižan i tašt, strašljiv i hrabar, istinski je junak našega doba.

Te divne životinje – Nove spoznaje o fascinantnim bićima s kojima dijelimo planet, Ingrid Newkirk i Gene Stone

Osnivačica i predsjednica PETA-e Ingrid Newkirk i autor Gene Stone u ovoj knjizi istražuju čudesan svijet životinja i savjetuju kako da se s više nježnosti i dobrote odnosimo prema fascinantnim bićima s kojima dijelimo planet.

Posljednjih desetljeća sve više istraživanja pokazuje tko su zapravo životinje – inteligentna, svjesna i empatična bića sposobna za izražavanje emocija, razvijanje komunikacijskih mreža i još mnogo toga. Guske koje se zaljubljuju i ostaju vjerne partneru cijeli život, ribe koje „pjevaju“ pod vodom, ili slonovi koji upozoravaju druga krda na opasnost u blizini, svi oni zaslužuju naše duboko poštovanje.

Newkirk i Stone nude nam i detaljan vodič kroz nove načine koji ljudima omogućuju da izbjegnu iskorištavanje i zlostavljanje životinja te nam pokazuju kako u svakodnevnom životu možemo spriječiti nepotrebnu okrutnost prema njima. Knjiga Te divne životinje pokazat će vam zašto životinje zaslužuju našu ljubav i poštovanje te što sve možete učiniti da im to i pokažete.

Ingrid Newkirk osnivačica je i predsjednica PETA-e (People for the Ethical Treatment of Animals – Ljudi za etičko postupanje prema životinjama), najveće organizacije za prava životinja u svijetu. Pokretu za zaštitu životinja pridružila se 70-ih godina 20. stoljeća i od tada se neumorno bori protiv iskorištavanja životinja, zagovara promjene zakona u korist njihove dobrobiti te promovira veganstvo. Održala je niz govora o pravima životinja diljem svijeta, od Kanadskog parlamenta do ulica New Delhija, gdje je i odrasla. Autorica je nekoliko knjiga prevedenih na više jezika.

Gene Stone je autor i koautor više od 45 knjiga, uključujući Forks Over Knives (Bolje vilicom nego nožem) i How Not to Die (Kako ne umrijeti). Upoznao je milijune čitatelja s važnim idejama o načininima života, rada i napretka.

Djevojka s Leicom, Helena Janeczek

Gerda Taro bila je njemačko-židovska ratna reporterka, aktivistkinja, antifašistkinja,

umjetnica i inovatorica koja je, sa svojim partnerom, Mađarem Andréom Friedmannom, činila drugu polovicu slavnog Roberta Cape, jednog od najslavnijih ratnih i političkih fotoreportera dvadesetoga stoljeća. Poginula je na ratnom zadatku za vrijeme Španjolskog građanskog rata i na taj tragični način postala prva fotoreporterka ubijena na bojnom polju. Prvi je kolovoza 1937. godine. Gerda Taro napunila bi taj dan dvadeset sedam godina. Umjesto toga, održan je njen sprovod. Tužnu procesiju predvodi Friedmann, koji će sam nastaviti raditi kao Robert Capa, muškarac koji je Taro naučio koristiti se Leicom. Zajedno su bilježili zločine fašista u Španjolskom građanskom ratu. Tu su i ostali koji su obilježili njen prerano okončani život; Ruth Cerf, njena stara prijateljica iz Leipziga, s kojom je pobjegla u Pariz; bivši ljubavnik Willy Chardack, Georg Kuritzkes, još jedna nekadašnja ljubav i ključna figura u Međunarodnim brigadama. Svaki od njih poznavao je drugačiju Gerdu, onu koja se ponekad radikalno razlikovala od herojske antifašističke figure koju tog vrućeg kolovoškog dana oplakuje mnoštvo.

Helena Janeczek kreativno i suptilno osvjetljava nasljeđe Gerde Pohorylle, profesionalno zvane Gerda Taro, u ovom izmaštanom prikazu njenog života. Gerda Taro u središtu je kaleidoskopskog romana, ali još jedan od njegovih glavnih likova je i sama era, tridesete godine prošlog stoljeća, s ekonomskom depresijom, porastom nacizma, neprijateljstvom prema izbjeglicama u Francuskoj, ideološkim ratovima stoljeća, kulturnim previranjima i usponom fotografije kao vrhunske umjetničke forme.

„Obožavatelji povijesne fikcije u čijem se središtu nalaze snažni, progresivni ženski likovi bit će oduševljeni.“

– Publishers Weekly

I djeca njihova za njima, Nicolas Mathieu

To je neka druga Francuska. Zaboravljena dolina na istoku, napuštene tvornice i ugašene visoke peći, mutno jezero i žega usijanog poslijepodnevna. Kolovoz je 1992., Anthony ima četrnaest godina i sa svojim rođakom, iz čiste dosade, odluči ukrasti kanu i provjeriti što se događa na nudističkoj plaži na suprotnoj obali. Na kraju tog kratkog putovanja čekaju ga prva ljubav i prvo ljeto odraslosti. Nakon tih zaveslaja započinje i zauvijek se oblikuje drama njegova života.

U romanu za koji mu je dodijeljena prestižna Nagrada Goncourt, Nicolas Mathieu drzak je i briljantan dok ocrtava doba adolescencije, oštar i suptilan dok prati životno i političko stasavanje generacije koja pokušava pronaći vlastiti put u svijetu što ga je dobila u nasljeđe.

Četiri ljeta i četiri prijelomna trenutka u životima njegovih junaka, svaki sa svojom bukom i bijesom, glazbom i nadanjima – za Mathieua su dovoljni da stvori jedan od najvibrantnijih književnih svemira u koje smo imali prilike zaviriti. Od “Smells Like Teen Spirit” do Svjetskog prvenstva 1998. i utakmice između francuske i hrvatske nogometne reprezentacije – pred nama se nižu ljubavi i strasti, strahovi i čežnje, životi koji se žive daleko od francuskog i europskog sna.

I djeca njihova za njima Nicolasa Mathieua govori o ljudima uhvaćenim u zaleđe globalizacije, o obiteljima sleđenima između nostalgije i propadanja, o pojedincima razapetim između pristojnosti i bijesa. Životnost i senzualnost, empatija i pripovjedna snaga ovoga romana ostavit će vas bez daha.

Smaragdna šuma želja, Zorana Žiivć i Petra Šušnjar

Ova će te knjiga odvesti u jednu sasvim posebnu šumu – smaragdnu šumu želja.
Zaželi bilo što!
Sve je moguće, male ili velike, obične ili sasvim posebne želje – sve ih ponesi na to divno i čarobno mjesto!

Ova bajkovita meditacija povest će dijete na snovito, ali uzbudljivo putovanje u neobičnu, prelijepu šumu u kojoj će upoznati nove prijatelje i otkriti da je baš sve moguće. U priču će nas uvesti ljubazni jednorozi, a zatim se u čarobnoj šumi pojavljuju uobičajene životinje, koje će dijete gledati novim očima – ptice, medvjed, lav – svi oni imaju posebnu i važnu ulogu.

Knjiga je osmišljena tako da opusti dijete, pomogne mu da se lakše nosi s brigama, strahovima i tugom, i ispuni mu srce pozitivnim mislima, dobrim željama za sebe i druge. Slikovnicu djeca mogu čitati i sama, ali poželjno je da im netko čita knjigu kako bi dijete slušajući tekst moglo samo vizualizirati slike, potpuno se opustiti i mentalno se preseliti u emotivni svijet te probuditi u sebi radost i optimizam.

Preporučena dob je od 4 godine naviše.

Petra Šuštar je slovenska autorica koja radi kao učiteljica u osnovnoj školi. Dosad je napisala tri meditativne slikovnice za djecu.

Zorana Živić je likovna umjetnica, učiteljica i ilustratorica knjiga za djecu. U svojim ilustracijama voli kreirati neobičan svijet koji potiče dječju maštu, pitanja, opažanje detalja i budi emocije.

Mljekar, Anna Burns

Mljekar je priča o nelagodi i tjeskobi kroz koje prolazi djevojka koju seksualno uznemirava stariji, društveno utjecajan muškarac poznat pod nadimkom „Mljekar“.

U neimenovanom gradu neimenovane zemlje neimenovana protagonistica hoda ulicom čitajući knjige. I tako svakog dana, bila kiša ili sunce, pucnjava ili bombardiranje, bili nemiri ili neredi, gradom prolazi udubljena u svijet devetnaestog stoljeća jer s knjigama dvadesetog, zbog averzije prema stoljeću samom, ne želi imati posla. U romanu se konkretni prostorni i vremenski okviri ne spominju, ali pažljivim čitanjem između redaka postaje jasno da se radnja odvija 1970-ih godina u gradu nalik Belfastu za vrijeme Sjevernoirskog sukoba. Kad osamnaestogodišnju čitateljicu spazi četrdesetjednogodišnji oženjeni politički disident i nedvosmisleno izloži svoje namjere, osamnaestogodišnjakinja vrlo brzo iskusi razornu moć trača i strvinarski neumoljivu svijest kolektiva, koji s oduševljenjem napuhuje natruhe nepostojeće priče. Klaustrofobična zajednica toliko uvjerljivo gradi svoj narativ da je čak i majci teško povjerovati u nedužnost kćeri.

Nagrada Man Booker 2018., Nagrada National Book Critics Circle Award 2018. i Nagrada International Dublin Literary Award 2020.

Sladoledar, Katri Lipson

Strah i želja stapaju se u maštovitom svijetu ovog romana u kojem slučajnost nikada nije samo slučajna, a preklapajući identiteti i nekonvencionalna romansa nude istinu u ponešto razigranom obliku.

Sladoledar je zaigrana i šarmantna priča koja se uglavnom odvija u Čehoslovačkoj 1940-ih i 1950-ih, ali se proteže i do naših dana. Dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata filmska ekipa snima film. Redatelj želi raditi bez scenarija, a film se snima kronološkim redom, tako da glumci ne mogu ni naslutiti sudbinu svojega lika. Glumci istodobno izmišljaju i žive život svojih likova – ali može li život tih izmišljenih likova postati stvarniji i od same stvarnosti? U čemu je, uostalom, razlika između stvarnih i izmišljenih odnosno fikcionalnih iskustava?

Događaji su usredotočeni na muškarca i ženu s lažnim osobnim dokumentima. Iako se ne poznaju, njih se dvoje pristaju vjenčati i pronaći neko sigurno utočište na selu. Strah i želja, slabost i snaga u njihovoj priči idu ruku pod ruku. Kada glumci počnu shvaćati improvizirani život likova koje glume, ti glavni junaci počnu živjeti svoj život. Tomáš i Esther Vorszda počinju zajednički život uz pomoć udovice, gospođe Němcove. No, u priču ulaze i drugi zanimljivi likovi; Jan Vorszda, njegova supruga, Šveđanka Kerstin i njihova kći Gunilla, koja iz Švedske putuje u očev rodni grad te tamo pronalazi svežanj misterioznih pisama.

Kako se zamagljuju granice između fikcije i stvarnosti, Tajna policija postaje uvjerena kako je režiser u posjedu informacije koja bi mogla ugroziti nacionalnu sigurnost… Usred svih tih isprepletenih priča stoji grad Olomouc: sve one iz njega izviru i njemu se vraćaju. U ovom romanu život se doživljava kao zbirka detalja i priča, a povijest vodi fascinantan dijalog sa sadašnjošću. Prava na ovaj upečatljiv roman prodana su do sada u čak 15 zemalja, a Naklada Ljevak predstavlja vam ga u prijevodu Borisa Vidovića.

 

Ostale prijedloge knjiga koje valja pročitati potraži u rubrici DOBRA KNJIGA.

 

Foto: Pexels, PR