parallax background

Dobra knjiga: Epidemija pametnih telefona – prijetnja zdravlju, obrazovanju i društvu

destrukcija
ZEN tarot – Destrukcija
kolovoz 3, 2022
ZEN tarot – Moć sadašnjeg trenutka
kolovoz 4, 2022

 

Je li digitalizirani svijet obećana zemlja? Čine li digitalni mediji naš život kvalitetnijim i lakšim? Na prvi pogled, odgovori na ova pitanja se čine potvrdnima. Globalna klima je definitivno naklonjena digitalizaciji svih sfera života, no rijetki postavljaju pitanje na temelju kojih činjenica smo gotovo bez ikakve zadrške prigrlili navedeni smjer razvoja i jesmo li osim koristi ispitali i potencijalne rizike.

Prateći provedena znanstvena istraživanja i objavljene znanstvene radove koji se bave tom temom njemački psihijatar, psiholog i neuroznanstvenik Manfred Spitzer uočio je da njihovi rezultati ukazuju na ozbiljne negativne utjecaje korištenje digitalnih medija u svrhu obrazovanja, zabave i/ili socijalne interakcije po naše tjelesno i psihičko zdravlje, ali i funkcioniranje društva u cjelini. Nakon bestselera „Digitalna demencija – Kako mi i naša djeca silazimo s uma“ (Naklada Ljevak, 2018.) i „Usamljenost“ (Naklada Ljevak, 2019.) objavljuje knjigu „Epidemija pametnih telefona – Prijetnja zdravlju, obrazovanju i društvu“ (Naklada Ljevak, 2021.) u kojoj, kao i u prethodne dvije, jednostavnim predstavljanjem znanstveno utemeljenih činjenica potvrđuje svoje pretpostavke o ozbiljnim nuspojavama i rizicima pretjerane upotrebe pametnih telefona.

epidemija pametnih telefona

Epidemija pametnih telefona – prijetnja zdravlju, obrazovanju i društvu, Manfred Spitzer

Ruke digitalnog lobija sezale su daleko i duboko, a prsti na tim rukama podijelili su mnogo novca voljnim šarlatanima. I tako su se lažna izvješća širila i još uvijek se šire, a problemi se ne spominju, nego se guraju pod tepih. Čak se i studije koje pokazuju negativne učinke tumače na način da su ti učinci „neznatni“.

Neki od utvrđenih rizika i nuspojava korištenja pametnih telefona su: pretilost i poremećaj držanja tijela, dijabetes, kratkovidnost, nesanica, poremećaji pažnje, demencija, depresija i suicidalnost, ovisnosti (alkohol, droge, ali i o samim pametnim telefonima i internetu), smanjena sposobnost odlučivanja, manjak empatije, usamljenost i veća sklonost rizičnom ponašanju (nesreće, spolno prenosive bolesti). Pojavile su se nove vrste strahova i fobija: FOMO (Fear of Missing Out – strah od propuštanja) i nomofobija (Nomore phone phobia – strah od gubitka mobilnog telefona ili internetske veze). Spitzer smatra da su otkriveni rizici i više nego dovoljni da se ozbiljno preispita intenzivno i kontinuirano forsiranje digitalizacije u svim područjima života, a pogotovo u obrazovanju gdje su primarni korisnici digitalne tehnologije djeca.

Otkad je televizije znamo da odrasli manje govore (broj riječi mjerljivo opada), manje pažnje posvećuju svojoj djeci i kvaliteta ophođenja s djecom pada dok je televizor upaljen. Pojava pametnih telefona samo je pogoršala tu situaciju jer ih stalno posvuda nosimo sa sobom i odvlače nas od naših zadataka i od naših bližnjih, čak i kada ih ne koristimo. Samo doza čini otrov! Ako se ta dobro poznata fraza odnosi i na učinke ekrana na razvoj djece, onda svojim pametnim telefonima „predoziravamo“ djecu u potpuno jezivom i neodgovornom opsegu. Ako se s djecom premalo razgovara, ako su zapostavljena ili ako nemaju prilike igrati se s drugom djecom, neće razviti svoje potencijale.

epidemija pametnih telefona

Upravo je razvoj djece i mladih posebno ugrožen raširenom i pretjeranom primjenom pametnih telefona i društvenih mreža. Prema istraživanjima provedenima u različitim državama svijeta mladi na pametnom telefonu dnevno provedu od 45 minuta do pet i pol sati. Osim vremena, rizici proizlaze i iz najrazličitijih sadržaja koji su preko interneta i društvenih mreža dostupni djeci i mladima, ali i odraslima. Autor skreće pažnju na radikalizaciju sadržaja kao poslovne strategije velikih internetskih tvrtki poput Googlea, Youtubea ili Facebooka u svrhu što dužeg zadržavanja pažnje korisnika čime se povećava njihova zarada od oglašavanja. Naša pažnja, odnosno vrijeme je postalo roba kojom se trguje, a način na koji se to radi potencira ekstremizaciju stavova pojedinaca i grupa što za posljedicu ima smanjenu demokratičnost i veću polarizaciju društva.

Krajem 2009. godine, tražilice Google i Yahoo počele su „personalizirati“ rezultate pretraživanja za korisnike, posljedice čega su tek odnedavno očite. Jer u početku se činilo potpuno bezopasnim: pri svakom pretraživanju zabilježi se ono što tražimo pa kod kasnijih pretraživanja tražilica „pronađe“ samo ono što nas zanima. Taj se fenomen naziva filter–mjehurić i već se puno o njemu raspravljalo. Dakle, ako Google, Facebook ili Yahoo misle da nas određene činjenice ne zanimaju, onda nam one neće biti prikazane.

Može se reći da je M. Spitzer napisao još jednu vrlo aktualnu i društveno angažiranu knjigu kroz koju kao psihijatar, psiholog i neuroznanstvenik progovara o opasnostima kojima izlažemo sebe i svoju djecu pretjeranom upotrebom pametnih telefona i društvenih mreža s ciljem da osvijestimo prednosti i nedostatke takvog „digitalnog“ stila života i da ga kritički preispitujemo te kontinuirano prilagođavamo u smjeru koji će doprinositi našoj dobrobiti, a ne je ugrožavati.

 

Naš intervju s Manfredom Spitzerom možete pročitati ovdje. 

Ostale prijedloge knjiga koje valja pročitati potražite u rubrici DOBRA KNJIGA.

Tražite li inspiraciju za ljetnu knjigu možda u našem prijedlogu 10 najboljih knjiga koje čitamo ovog ljeta pronađete onu pravu za sebe.

 

Tihana Malenica Bilandžija

– psihologinja, sistemska konstelatorica, coach i trenerica u području osobnog i organizacijskog razvoja; autorica stranice Inspiracija.net

 

Foto: Pexels, PR

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.