Što zapravo znači živjeti dobro? Znanstvenici predlažu iznenađujuće jednostavan odgovor

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour sugerira da bi jedno jednostavno pitanje, „Koliko je vaš život dobar u cjelini?“, moglo biti jedan od najboljih načina za mjerenje dobrobiti ljudi diljem svijeta. Umjesto složenih upitnika koji procjenjuju sreću, zdravlje, odnose i druge aspekte života, istraživači smatraju da upravo naša vlastita procjena životne cjeline može dati najjasniju sliku kvalitete života.

Zašto je dobrobit tako teško izmjeriti?

Dobrobit je jedna od onih riječi koje posljednjih godina susrećemo posvuda. Govori se o mentalnoj dobrobiti, emocionalnoj dobrobiti, financijskoj dobrobiti, dobrobiti na radnom mjestu. Iako se čini da svi intuitivno razumijemo što znači živjeti dobro, znanstvenici se već desetljećima suočavaju s istim izazovom: kako nešto toliko složeno uopće izmjeriti?

U pokušaju da pronađu odgovor nastali su brojni modeli koji uključuju zdravlje, prihode, kvalitetu odnosa, osjećaj svrhe, emocionalnu stabilnost i druge pokazatelje. Svaki od njih otkriva dio priče, ali rijetko uspijeva obuhvatiti cjelinu. Upravo zato novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour privlači toliko pozornosti. Skupina vodećih istraživača dobrobiti predlaže da bismo možda trebali prestati tražiti sve složenije metode i vratiti se jednom jednostavnom pitanju: Koliko je vaš život dobar u cjelini?

Jedno pitanje koje obuhvaća cjelinu

Na prvi pogled takav pristup djeluje gotovo previše jednostavno. Kako jedno pitanje može obuhvatiti sve ono što čini ljudsko iskustvo? Ljubav, zdravlje, obitelj, posao, gubitke, nade, svakodnevne radosti i izazove. No autori istraživanja upravo u tome vide njegovu najveću vrijednost.

Kada procjenjujemo vlastiti život kao cjelinu, ne razmišljamo samo o jednom području. U odgovor spontano uključujemo sve ono što smatramo važnim. Odvagujemo iskustva, vrijednosti, odnose i osjećaj smisla te stvaramo osobnu procjenu koja je često dublja od bilo kojeg pojedinačnog pokazatelja.

Na kojoj ste prečki svog života?

Ideja da jedno pitanje može otkriti mnogo o kvaliteti života nije nova. Na sličnom principu već se godinama temelji i Svjetsko izvješće o sreći (World Happiness Report), jedno od najpoznatijih globalnih istraživanja dobrobiti.

U njemu se koristi takozvana Cantrilova ljestvica. Sudionici zamišljaju ljestve s deset prečki. Nula (0) predstavlja najgori mogući život za njih osobno, dok deset (10) predstavlja najbolji mogući život koji mogu zamisliti.

Na temelju odgovora prikupljenih u više od 140 zemalja nastaje godišnje izvješće koje uspoređuje kvalitetu života među državama svijeta. Upravo zato je zanimljivo da novo istraživanje ne predlaže nešto radikalno drugačije, već dodatno potvrđuje vrijednost procjene života kao cjeline.

Kada pokušamo odrediti na kojoj se prečki nalazimo, rijetko razmišljamo samo o jednom području života. U procjenu spontano uključujemo odnose, zdravlje, osjećaj sigurnosti, mogućnosti koje imamo, iskustva koja smo proživjeli i način na koji doživljavamo vlastitu budućnost. Jedan broj tako postaje sažetak mnogo složenije životne priče.

Dobar život nije isto što i sretan život

Ova ideja otvara i zanimljivo pitanje o samoj prirodi dobrobiti. Je li dobrobit isto što i sreća?

Posljednjih desetljeća velik dio popularne psihologije stvarao je dojam da je sretan život krajnji cilj kojem trebamo težiti. No sve više istraživanja pokazuje da ljudi razlikuju trenutne emocije od opće procjene vlastitog života. Moguće je imati težak tjedan, prolaziti kroz stresno razdoblje ili se suočavati s neizvjesnošću, a istovremeno osjećati da živimo dobar i smislen život. Jednako tako moguće je doživjeti ugodne trenutke i kratkotrajne nalete sreće, a duboko u sebi osjećati da nešto važno nedostaje.

Upravo je ta razlika posebno zanimljiva iz perspektive tema kojima se godinama bavimo na Budi Dobro. Tekstovi o mindfulnessu, sporijem življenju, povezanosti s prirodom ili Jungovom razumijevanju osobnog razvoja ne govore o tome kako biti sretan svakog trenutka. Govore o tome kako izgraditi život koji ima unutarnju koherentnost, osjećaj smisla i povezanosti. Govore o kvaliteti odnosa koje njegujemo, o sposobnosti da budemo prisutni u vlastitom iskustvu i o hrabrosti da živimo u skladu sa svojim vrijednostima.

Zanimljivo je da se upravo ti elementi iznova pojavljuju i u istraživanjima dobrobiti. Ljudi koji svoj život procjenjuju kvalitetnim rijetko kao glavni razlog navode produktivnost, status ili količinu obavljenih zadataka. Mnogo češće spominju osjećaj pripadnosti, bliske odnose, povezanost s prirodom, iskustvo osobnog rasta i osjećaj da njihov život ima određeni smisao. To ne znači da su njihovi životi bez problema. Naprotiv. Razlika je u tome što izazovi nisu jedina stvar kroz koju promatraju vlastito iskustvo.

Sličan zaključak donijelo je i poznato harvardsko istraživanje koje je više od osamdeset godina pratilo živote stotina ljudi. Istraživači su kroz desetljeća došli do zaključka da sreću i zdravlje ne određuju prvenstveno uspjeh, bogatstvo ili društveni status, nego kvaliteta naših odnosa. Ako još niste pročitali taj tekst, svakako preporučujemo članak “Slagalica života: Što nas doista čini sretnima prema najdužem harvardskom istraživanju”.

Što zapravo mjerimo kada procjenjujemo vlastiti život?

Zato ovo pitanje nije zanimljivo samo istraživačima koji pokušavaju pronaći bolji način mjerenja dobrobiti. Ono nas poziva da na trenutak izađemo iz ritma svakodnevice i pogledamo vlastiti život iz šire perspektive. Ne kroz popis obveza koje još čekaju, ne kroz jedan težak tjedan ili jednu uspješnu godinu, nego kroz cjelinu iskustava, odnosa, vrijednosti i izbora koji su nas doveli do mjesta na kojem se danas nalazimo.

U tome se krije i zanimljiv paradoks. Jedno jedino pitanje pokušava sažeti nešto što je istovremeno složeno, promjenjivo i duboko osobno. Nijedan broj ne može ispričati cijelu priču o nečijem životu. Loš period može privremeno zamagliti pogled na sve ono što je dobro, baš kao što nas trenuci oduševljenja ponekad navedu da previdimo područja koja traže pažnju i promjenu.

Ipak, vrijednost ovakvog pitanja nije u savršenoj preciznosti. Vrijednost je u tome što nas podsjeća da dobrobit nije odvojena od života koji živimo, nego njegov sastavni dio. Ona se ne nalazi u jednom osjećaju, jednom postignuću ili jednom cilju koji tek trebamo dosegnuti. Gradi se kroz način na koji provodimo dane, kroz odnose koje njegujemo, kroz osjećaj smisla koji pronalazimo u onome što radimo i kroz sposobnost da vlastiti život prepoznamo kao nešto više od zbroja pojedinačnih okolnosti.

Za ponijeti sa sobom

Kada bismo danas sebi postavili pitanje koliko je naš život dobar u cjelini, odgovor bi vjerojatno bio mnogo više od broja. Bio bi priča o tome što nam je važno, što cijenimo, što smo naučili i kakav odnos gradimo prema vlastitom životu. Upravo se u toj priči često krije najtočnija slika naše dobrobiti, jer ono što nazivamo dobrim životom najčešće nije odredište kojem težimo, nego način na koji svakoga dana učimo biti dobro.

Slagalica života: Što nas doista čini sretnima prema najdužem harvardskom istraživanju

Četiri faze života prema Carlu Jungu: zašto se nakon 40. godine mijenjaju naši prioriteti

Foto: Pexels