Listopadsko nebo 2026. donosi kišu meteora, Saturn u najboljem izdanju i puni Mjesec: Evo što ćemo moći vidjeti iz Hrvatske

Najvažniji astronomski događaji u listopadu 2026. vidljivi iz Hrvatske uključuju opoziciju Saturna 4. listopada, susrete Mjeseca s Marsom i Jupiterom 5. i 6. listopada, maksimum Drakonida 8. listopada, mladi Mjesec 10. listopada te maksimum Orionida u noći s 21. na 22. listopada. Puni Mjesec nastupa 26. listopada, a u noći s 27. na 28. listopada Mjesec prolazi područjem Plejada.

Dvije kiše meteora, Saturn i puni Mjesec: Što nam donosi listopadsko nebo

Listopad mijenja način na koji gledamo noćno nebo. Mrak dolazi sve ranije, ljetna zviježđa polako se povlače prema zapadu, a na istoku se pojavljuju ona koja ćemo gledati tijekom zime. Između njih ovog nas mjeseca čeka nekoliko prizora zbog kojih vrijedi izaći van i podići pogled: Saturn će biti najsjajniji u cijeloj godini, dvije meteorske kiše proći će našim nebom, Mars i Jupiter susrest će se s Mjesecom, a krajem mjeseca gotovo puni Mjesec proći će kroz Plejade.

Listopad nam daje i jednu od posljednjih prilika ove godine da nakon zalaska Sunca potražimo sjajno središte Mliječne staze. Najbolji uvjeti stižu upravo oko mladog Mjeseca 10. listopada, kada noćno nebo neće ometati njegova svjetlost.

4. listopada: Saturn u opoziciji

Prvi veliki astronomski događaj stiže već početkom mjeseca. Saturn će 4. listopada biti u opoziciji, položaju u kojem se Zemlja nalazi približno između Sunca i Saturna. To je razdoblje kada je planet najbliži Zemlji, najsjajniji na našem nebu i vidljiv praktički cijelu noć.

Za promatrače iz srednje Europe opozicija nastupa oko 14:29, no pravi prizor počinje nakon zalaska Sunca. Saturn izlazi na istoku, tijekom noći penje se visoko na južno nebo i ostaje vidljiv sve do jutra. Nije potrebno čekati samo jednu večer: odlični uvjeti za njegovo promatranje traju danima prije i poslije opozicije.

Golim okom izgledat će poput sjajne, mirne točke, ali ovo je jedan od onih trenutaka kada vrijedi posuditi teleskop. Već će manji teleskop odvojiti Saturnove prstenove od samog planeta. A prizor je ove godine nešto drukčiji od klasične slike Saturna na koju smo navikli. Nakon što smo 2025. njegove prstenove gledali gotovo potpuno postrance, njihov se nagib ponovno povećava pa se polako vraćaju u prepoznatljiviji oblik.

5. & 6. listopada: Mjesec putuje od Marsa do Jupitera

Tko nema problema s ranim ustajanjem, početkom listopada dobit će lijep mali planetarni slijed.

Ujutro 5. listopada opadajući Mjesečev srp naći će se vrlo blizu Marsa. Ispod njih vrijedi potražiti i otvoreni zvjezdani skup Jaslice, poznat i kao Beehive Cluster ili M44. Riječ je o skupu koji sadrži oko tisuću zvijezda i udaljen je približno 600 svjetlosnih godina. Pod dovoljno tamnim nebom može se naslutiti golim okom kao mutna mrlja, dok ga dvogled pretvara u mnogo bogatiji prizor.

Već sljedećeg jutra Mjesec nastavlja dalje prema Jupiteru. Iz Hrvatske će 6. listopada tanki Mjesečev srp i izrazito sjajni Jupiter biti lako uočljivi na jutarnjem nebu. Za orijentaciju će pomoći i Mars, koji ostaje iznad njih.

Jupiter je dovoljno sjajan da ga nije teško pronaći ni iz grada, a običan dvogled može pokazati njegove četiri najveće družice – Io, Europu, Ganimed i Kalisto.

8. & 9. listopada: Drakonidi pod gotovo potpuno tamnim nebom

Prva meteorska kiša mjeseca dolazi iz zviježđa Zmaja.

Drakonidi nisu među najaktivnijim meteorskim rojevima i u uobičajenim godinama možemo očekivati oko deset meteora na sat u idealnim uvjetima. No 2026. imaju jednu veliku prednost: njihov maksimum stiže neposredno prije mladog Mjeseca pa mjesečina gotovo uopće neće smetati promatranju.

Za razliku od Perzeida i mnogih drugih meteorskih kiša zbog kojih ostajemo budni do duboko u noć, Drakonidi su neobični jer ih je najbolje tražiti već tijekom večeri. Njihov radijant nalazi se visoko na sjevernom nebu, a iz srednje Europe vrijedi početi gledati nakon što se dobro smrači 8. listopada.

Nije potreban teleskop ni dvogled. Zapravo, oni samo smanjuju dio neba koji možemo obuhvatiti pogledom. Potrebno je pronaći što tamnije mjesto, dati očima dvadesetak minuta da se priviknu na mrak i gledati što veći dio neba. I imati malo strpljenja. Deset meteora na sat ne znači da će jedan uredno proletjeti svakih šest minuta.

10. listopada: mladi Mjesec i posljednji pogled prema srcu Mliječne staze

Mladi Mjesec nastupa 10. listopada u 17:50 prema našem vremenu. Nekoliko večeri oko tog datuma zato će ponuditi najtamnije nebo u mjesecu.

To je ujedno jedna od posljednjih dobrih prilika ove godine da nakon sumraka vidimo svijetlo središnje područje Mliječne staze. U listopadu je ono već nisko nad jugozapadnim horizontom i razdoblje njegova promatranja sve je kraće. Za dobar pogled trebat će otići što dalje od gradskih svjetala, pronaći mjesto s otvorenim pogledom prema jugozapadu i izaći čim se potpuno smrači.

Mliječna staza koju vidimo nije zaseban objekt na nebu. Gledamo vlastitu galaksiju iznutra. Sunčev sustav nalazi se u jednom od njezinih spiralnih krakova, a svijetli pojas koji prelazi nebom nastaje jer gledamo kroz područja u kojima se u našem vidnom polju nalazi golema količina zvijezda.

U smjeru njezina središta nalazi se i Sagittarius A*, supermasivna crna rupa mase oko četiri milijuna Sunaca.

21. & 22. listopada: Orionidi donose komadiće Halleyeva kometa

Druga meteorska kiša mjeseca ima puno poznatije podrijetlo. Orionidi nastaju kada Zemlja prolazi kroz trag prašine i sitnih čestica koje je za sobom ostavio Halleyev komet. Kada te čestice velikom brzinom ulete u Zemljinu atmosferu, zagrijavaju okolni zrak i stvaraju svjetlosne tragove koje vidimo kao meteore.

NASA Orionide ubraja među najljepše meteorske kiše godine. Poznati su po iznimnoj brzini – u atmosferu ulaze brzinom od oko 66 kilometara u sekundi – pa iza sebe mogu ostaviti sjajne tragove koji se na nebu zadržavaju nekoliko sekundi. U dobrim uvjetima možemo očekivati oko 10 do 20 meteora na sat. Maksimum 2026. očekuje se u noći s 21. na 22. listopada.

Na prvi pogled uvjeti nisu idealni jer će Mjesec biti snažno osvijetljen. No za europske promatrače postoji dobar razlog za naviti alarm: Mjesec će se tijekom noći spustiti ispod horizonta pa se prije zore otvara tamniji prozor za promatranje Orionida.

Najbolje vrijeme zato neće biti odmah nakon večere, nego u posljednjim satima noći. I nemojte gledati samo prema Orionu. Iako meteori prividno izviru iz tog zviježđa, mogu se pojaviti bilo gdje na nebu.

26. listopada: puni Mjesec Lovca

Puni Mjesec nastupa 26. listopada oko 5:11 ujutro prema hrvatskom vremenu.

Tradicionalno se naziva Mjesecom Lovca (Hunter’s Moon), nazivom povezanim sa sezonskim ciklusima sjeverne hemisfere i razdobljem nakon žetve kada se nekoć pripremala hrana za zimu.

Za promatranje iz Hrvatske posebno će biti lijepa večer 25. listopada, kada će Mjesec već izgledati gotovo potpuno pun, kao i večer 26. listopada.

Kao i uvijek kod punog Mjeseca, najdojmljiviji prizor ne mora biti kada je visoko na nebu. Potražite ga dok izlazi iznad istočnog horizonta. Tada zbog prolaska njegove svjetlosti kroz deblji sloj atmosfere može poprimiti žute, narančaste ili crvenkaste tonove, dok ga Mjesečeva iluzija čini prividno mnogo većim uz horizont.

I jedna napomena: listopadski puni Mjesec ove godine dolazi nekoliko dana prije lunarnog perigeja 28. listopada, kada će Mjesec biti udaljen oko 364.400 kilometara od Zemlje. Zato će izgledati nešto veći nego prosječno, premda razlika golim okom nije dramatična.

Noć 27. na 28. listopada: Mjesec prolazi kroz Plejade

Za kraj mjeseca stiže jedan posebno lijep prizor.

Plejade ili Vlašići, poznate i kao Sedam sestara, jedan su od najprepoznatljivijih otvorenih zvjezdanih skupova na našem nebu. Nalaze se oko 440 svjetlosnih godina od Zemlje, a njihovih nekoliko najsjajnijih plavkastih zvijezda lako se vidi golim okom.

Krajem listopada Mjesec će proći kroz područje Plejada i iz nekih dijelova svijeta zakloniti pojedine njihove zvijezde – događaj koji astronomi nazivaju lunarnom okultacijom.

Za europske promatrače susret se odvija tijekom noći 27. na 28. listopada, a približno vrijeme najbližeg prolaska u srednjoj Europi bit će duboko nakon ponoći. Točna okultacija pojedinih zvijezda ovisi o lokaciji promatrača jer Mjesec nije iz svih dijelova Zemlje projiciran na potpuno isto mjesto među zvijezdama.

Dvogled će ovdje biti odličan izbor. Jedini problem bit će sam Mjesec: samo dan nakon punog Mjeseca bit će vrlo sjajan pa će njegov odsjaj nadjačati slabije zvijezde Plejada, ali one najsjajnije ipak vrijedi potražiti.

Za ponijeti sa sobom

Drakonidi i Orionidi na našem nebu izgledaju slično: kratka svjetlosna crta pojavi se iz tame i nestane gotovo prije nego što smo je stigli pokazati osobi pokraj sebe. Ali iza njih stoje dvije različite priče.

Drakonidi su povezani s kometom 21P/Giacobini–Zinner. Orionidi pripadaju mnogo slavnijem nebeskom putniku – Halleyevu kometu. Zemlja svake godine prolazi kroz materijal koji su kometi ostavili duž svojih putanja, a sićušne čestice koje su možda stoljećima putovale Sunčevim sustavom završavaju svoj put bljeskom u našoj atmosferi.
Iako Halleyev komet nećemo ponovno vidjeti sve do 2061., njegove tragove, možemo vidjeti već ovoga listopada.

 

Foto: Pexels