Zašto stalno planiramo život i zašto nas to zapravo iscrpljuje

Zašto imamo potrebu planirati baš sve? Psihološki, planiranje nam daje osjećaj sigurnosti, predvidljivosti i kontrole nad neizvjesnošću svakodnevice. Problem nastaje kada organizacija prestane biti alat koji nam pomaže i postane izvor dodatnog mentalnog opterećenja, stresa i osjećaja da stalno za nečim kasnimo.

Iako planiranje može biti korisno kod većih projekata i važnih obaveza, pretjerana potreba za organiziranjem svakog detalja svakodnevice često nas više iscrpljuje nego rasterećuje. Potreba da unaprijed organiziramo svaki detalj često nije samo pitanje navike, nego i odgovor živčanog sustava na kronični stres. Dugoročno održiviji pristup nije savršeniji plan, nego jednostavniji sustavi i više povjerenja u vlastiti ritam.

Zašto imamo toliku žudnju za planiranjem svakodnevnog života (i zašto nas to ne spašava, nego dodatno umara)

Tema iz naslova mi je prvi put prošla kroz glavu kad sam postala mama i na sve strane se spominjala fraza da beba mora imati rutinu i da uvijek navečer treba ići spavati u isto vrijeme kao i buditi se ujutro. Iako sam čitajući po internetu nailazila na komentare kako to zaista nekima funkcionira, kod mene to nije funkcioniralo (kao i kod mnogih drugih beba) i palo mi je na pamet kako uopće netko može očekivati od tek rođene bebe nekakav vid organiziranog života i planiranog dnevnog rasporeda, nije li to malo previše?

Drugi put mi je ova tema iskočila kad je krenula dohrana. Preporuke su pljuštale na sve strane – od sjedalica, preko raznih aparata za posebnu pripremu, pribora za jelo pa sve do planova uvođenja namirnica koje su uključivale i popriličan broj onih koje su bile dosta neuobičajene u našim životima odnosno kuhinjama. Nerijetko bih u komentarima u grupama na društvenim mrežama čitala kako se mame jedna drugoj žale kako ne mogu pronaći tu neku egzotičnu namirnicu i pitaju za preporuku gdje se može nabaviti. Sjećam se da je jako bio izražen trend naglašavanja bitnosti avokada koji ja nikako nisam voljela niti sam shvaćala na koji način ga pravilno odabrati ni pripremati. Zapitala sam se koja je svrha takvog prezentiranja hrane maloj bebi – namirnica bez ikakvih dodirnih točaka s nekakvom realnošću obitelji? Odlučila sam ne baviti se nikakvim neuobičajenim namirnicama, uključujući i avokado!

Zašto planiranje stvara iluziju kontrole

Primijetila sam da se taj trend planiranja zadnjih godina uvukao u sve sfere života. Planira se kada će se odrađivati pojedini kućanski poslovi, planiraju se svakodnevni obroci. Planiranje daje toliko potreban osjećaj kontrole koja nam olakšava nositi se s raznim svakodnevnim izazovima i stresovima. Kad ispišemo svoj plan, bilo na papiru ili digitalno, kao da smo na taj način uklonili mentalni teret razmišljanja i kao da je rješavanje već krenulo. Međutim, ubrzo se krenu javljati problemi u provođenju planova i to iz vrlo jednostavnog razloga – život nije linearan, on je jako dinamičan.

Recimo da smo isplanirali i obavili kupovinu namirnica za predstojeći tjedan te da su za te namirnice isplanirani i obroci po danima. Što ako usred tjedna dobijemo virozu? Što ako iz bilo kojeg razloga pripremljenu hranu ne pojedemo u očekivanoj količini? Sustav i plan tada traže ponovno sjedanje, promišljanje i izmjenu – ali, jesmo li planirali vrijeme i za to? Budući da je kod ovakvih situacija vrlo lako ispasti iz kolosijeka, lako dolazi i do osjećaja krivnje i kaskanja za nekakvim idealom sebe i svoga života, a to je jako iscrpljujuće i potpuno nepotrebno.

Planiranje definitivno ima smisla kad su u pitanju veliki i kompleksni projekti koji imaju određen slijed i sastoje se od velikog broja manjih koraka, primjerice gradnja ili renovacija kuće ili stana, poslovni projekti, putovanja ili veći događaji. Ali, kad su u pitanju svakodnevne, uobičajene stvari koje su neminovne, neizbježne i očite, nije li bolja opcija umjesto da planiramo njihovo obavljanje da ih jednostavno – obavljamo?

Kako pojednostaviti svakodnevni život bez stalnog planiranja

I tu se neminovno postavlja važno pitanje – kako onda možemo olakšati svoju svakodnevicu ispunjenu brojnim zadacima i obavezama? Rješenje nije u boljem, savršenijem planiranju, niti u više planiranja, nego u razvijanju prisutnosti i povjerenja u vlastitu procjenu kroz mindfulness u svakodnevnom životu.

Ono što bi bilo bolje napraviti je što više optimizirati razne sfere svakodnevnog života i to po mogućnosti trajno. To znači temeljito proći kroz pojedine sustave i procese unutar njih, izbaciti sve što je višak, automatizirati ili ubrzati sve što možemo. Kad jednom to obavimo, planiranje zapravo postaje suvišno. Što to znači u praksi?

Umjesto detaljnih planova, kreirajte sustave koji vam olakšavaju svakodnevicu

Umjesto da na tjednoj bazi sjedamo i planiramo kupovinu namirnica te obroka po danima, a onda posljedično taj plan fokusirano i provodimo, ne bi li bilo bolje da se fokusiramo na kreiranje kvalitetnog sustava s omiljenim namirnicama te da poradimo na vještini pripremanja određenog broja brzih, omiljenih jela, koja znamo skuhati „zatvorenih očiju“?

Ako dobro sredimo sustav jednom i trajno, kupovanje namirnica i svakodnevno kuhanje traže od nas puno manji utrošak vremena, energije, a i novca – jer točno znamo što nam nedostaje pa onda točno to i kupimo, nema pogrešnih kupnji. Isti minimalistički pristup možemo primijeniti i u organizaciji svog ormara ili proizvoda za njegu kože.

Rutina nije uvijek učinkovitost: kada obavljanje zadataka postaje automatizam bez stvarne potrebe

Primijetila sam i trend da se na kraju svakog dana u domaćinstvima obavezno pale perilice za rublje i suđe, čak i ako nisu pune jer je to dio svakodnevne rutine. Smatram da to ne mora nužno biti tako.

Umjesto da planiramo kada ćemo paliti perilicu za rublje, upalimo je onda kad se skupi dovoljno rublja za napuniti je u cijelosti. Paljenje polupraznih perilica često više služi osjećaju „obavljenog zadatka“ nego stvarnoj potrebi.

Održavanje doma ne mora biti projekt: manje planiranja, više jednostavnih navika

Također je aktualan trend stavljanja pojedinih kućanskih obaveza u neke planove i vremenske okvire, npr. nedjelja je za čišćenje kupaonice, ponedjeljak za brisanje prašine. Optimalnija opcija bila bi staviti fokus na održavanje čistoće u hodu, odraditi neki poslić kad se za to pruži prilika usput, a na svakodnevnoj razini se truditi da stvaramo što manje razloga za čišćenje u samom startu – npr. da nemamo mnogobrojne sitnice koje su direktno izložene prašini koju onda stalno moramo i brisati.

Također, opterećujući sebe i svoje vrijeme na ovakav (nepotreban) način, unaprijed sebe označavamo nedostupnima za neke druge aktivnosti koje bi zapravo bile bolje i korisnije za nas.

Digitalni nered kao skriveni oblik mentalnog opterećenja

Želeći biti bolje organizirani i produktivni, često zatrpamo vlastiti digitalni prostor aplikacijama koje bi nam trebale pomoći da olakšamo svoju svakodnevicu, a zapravo je samo dodatno zakompliciramo. Svaka nova aplikacija ima svoja nova pravila i funkcionalnosti na koje se trebamo naviknuti i uklopiti ih u već postojeći digitalni prostor. Podaci se često počinju gomilati i duplicirati, čime cijela ideja počinje gubiti smisao, a naša svakodnevica nije optimiziranija.

Taj digitalni nered nije samo mentalno opterećenje, nego i stvarni, sve veći izvor otpada. Svi ti podaci negdje postoje – pohranjeni na mobitelima (koji nas počnu obavještavati da su puni i ne mogu dalje funkcionirati pa ili moramo krenuti u projekt brisanja podataka ili kupiti novi, moćniji mobitel) ili na serverima (koji zahtijevaju ogromne količine energije za održavanje i rad). Možda rješenje nije u još jednom alatu, nego u svjesnom reduciranju digitalnog viška i povratku na tek nekoliko jednostavnih i funkcionalnih rješenja na koja se doista možemo osloniti.

Život nije popis zadataka koji treba savršeno odraditi

Poanta života nije da jednog dana zadovoljno pogledamo uredno isplanirane tablice, obavljene i prekrižene zadatke te savršeno realizirane planove, nego da taj život doista i proživimo, ostavljajući dovoljno prostora za spontanost, pogreške, improvizaciju i snalaženje putem.

Jer upravo se u tom prostoru osjećaju najiskreniji i najljepši osjećaji te se najviše bruse naše najbolje vještine, a u to je ono što na koncu postaje i stvarni dio našeg identiteta, nešto čega se s ponosom prisjećamo na kraju svog života.

Manje kontrole, više povjerenja u vlastiti ritam

Iako planiranje raznih sfera svakodnevnog života stvara osjećaj kontrole i olakšanja, u praksi nas često dodatno opterećuje jer život nije linearan i rijetko prati zadane planove.

Umjesto da stalno planiramo, dugoročno održivije rješenje bilo bi pojednostavniti i optimizirati navedene pojedine životne sfere. Na taj način svakodnevne zadatke možemo obavljati u hodu, s manje razmišljanja, a s više automatizma i sigurnosti u vlastitu procjenu i vještine. Jer tek kada smanjimo potrebu za kontrolom, otvaramo prostor za spontanost, brušenje vlastitih vještina i ono stvarno proživljavanje života.

 

Što je to koncept kapsule i zašto je njeno kreiranje fantastično rješenje za tvoj ormar, ali i tvoju kuhinju?

11 namirnica koje su savršeni kandidati za tvoju kuhinjsku kapsulu

 

Foto: Magnific