Ghosting – kad ljubav(nik) ispari

jabukovača
Jabukovača – veličanstveno jesensko piće
rujan 24, 2020
tišina
ZEN tarot – Tišina
rujan 25, 2020

 

Za naprasan i, naizgled neobjašnjiv, prekid komunikacije i kontakta s drugom osobom u engleskom jeziku se, proteklih godina, u svakodnevnom govoru uvriježio izraz „ghosting“.Iako se primarno odnosi na ponašanje u ljubavnim vezama, opisuje i naglo povlačenje jedne strane iz prijateljskog, poslovnog ili poznaničkog odnosa.

„Caspering“, riječ izvedenica od imena duha Caspera, lika iz istoimene animirane serije emitirane u razdoblju 1945. i 1959., blaža je inačica ghostinga i opisuje prekid komunikacije kojem ipak prethodi razgovor u kojem drugoj strani obznanjujemo svoje namjere primjenom tzv. sendvič tehnike za davanje povratne informacije (“Stvarno si drag(a) i duhovit(a), ali jednostavno ne osjećam da je to ono pravo. Svejedno, bilo mi je lijepo provoditi vrijeme s tobom.”) i onda se trajno povučemo iz odnosa.

Prema istraživanju časopisa Elle iz 2014. godine, 14 % muškaraca i 27 % žena doživjelo je ghosting nasuprot 36 % muškaraca i 23 % žena koji nisu imali takvo iskustvo. Nadalje, 17 % muških i 24 % ženskih ispitanika je priznalo da su i sami nekome priuštili ghosting dok je 33 % muškaraca i 26 % žena bilo žrtvom i počiniteljem ghostinga.

ghosting

Linija manjeg otpora ima svoju cijenu

Razlozi ghostinga su različiti no u osnovi je potreba za izbjegavanjem sukoba, suočavanja i neugodnih razgovora. Ovakvo ponašanje se može činiti kao dobar izbor u situacijama kada nakon jednog ili nekoliko neobaveznih izlazaka s potencijalnim partnerom ipak odlučimo da ne želimo ući u vezu ili ostvariti dublju povezanost s tom osobom; kada se u prijateljskom odnosu duže vrijeme osjeća napetost i stoga postupno prorijedimo, a potom zauvijek prekinemo kontakt. Ili kada započnemo obavljati neki honorarni posao i ubrzo shvatimo da nam ne odgovara (preopterećenost, stresno okruženje, premala plaća…) pa jednostavno odlučimo ne pojaviti se na radnom mjestu sljedeći dan. U svakoj od navedenih okolnosti odlazak bez najave možda se čini kao odluka s manje neugodnim posljedicama, međutim, istraživanje Baxtera i sur. (1981.), još otprije tri desetljeća, pokazalo je da ovaj oblik izbjegavanja dugoročno znatno više košta počinitelja zbog toga što ga povrijeđena žrtva nerijetko počne uhoditi svejedno inzistirajući na suočavanju (što može dovesti do neugodnih scena ispred članova obitelji, prijatelja ili kolega na poslu) ili zbog dugotrajnog osjećaja krivnje koji ga obuzme unatoč tome što je žrtva prihvatila prekid odnosa i nije tražila dodatni kontakt. No, ipak ga prati spoznaja da se radilo o „kukavičkom potezu“.

Novije istraživanje grupe autora sa Sveučilišta Alabama također je potvrdilo da motivacija počinitelja ghostinga uglavnom počiva na njihovoj procjeni da se radi o najjednostavnijoj izlaznoj strategiji iz (ljubavne) veze koja od njih zahtijeva minimalan angažman (LeFebrve i sur., 2019.). Omogućava im uštedu vremena koje bi inače potrošili na održavanje susreta uživo, telefonskog razgovora ili pisanje tekstualnih poruka u kojima bi se opravdavali zašto ne žele dalje biti u odnosu. Nadalje, izbjegavaju neugodne emocije druge strane kad im priopće svoje namjere, ali i vlastite koje mogu biti potaknute njihovima. Uglavnom, prekid komunikacije im se čini kao najbolji potez.

Mogućnosti komunikacije i pronalaženja potencijalnih partnera u virtualnom svijetu (društvene mreže, dating aplikacije i web stranice…) dodatno olakšava odabir ghostinga kao izlazne strategije iz odnosa. Dovoljno je ne odgovoriti na sms poruku ili e-poštu da se prekine kontakt. Dio počinitelja smatra da jedan izlazak ili isključivo online druženje (koje još nije bilo popraćeno i susretom uživo) naprosto ne „zaslužuje“ dodatna pojašnjenja prekida komunikacije kad izgube zanimanje za drugu osobu.

ghosting

Kad duša boli…

S obzirom da je ghosting ništa drugo doli nenajavljeno trajno ignoriranje, žrtva se najčešće osjeća napušteno, iskorišteno i izdano. Sve joj to ukazuje da ju druga strana ne poštuje i da joj nije stalo što narušava njeno samopouzdanje. U početku, dok žrtva još ne zna da je napuštena prolazi iznimno neugodno razdoblje iščekivanja i propitkivanja uslijed manjka, odnosno izostanka informacija i reakcija druge strane. Iako onaj koji izabire ghosting kao način prekida kontakta misli da je to primjerenije i manje neugodno nego konkretno i otvoreno dati na znanje osobi da se ipak ne vidi u vezi s njim/njom ili da ne želi dalje održavati prijateljski/poslovni odnos, svejedno se radi o pasivno-agresivnom ponašanju koje ima svoje posljedice. Počinitelj može odlučiti iščeznuti naprasno ili postupno. U drugom slučaju žrtva će s vremenom uočiti da uvijek ona prva inicira komunikaciju, samo povremeno dobiva odgovore na svoje upite i oni su uglavnom vrlo šturi dok jednog dana reakcija i potpuno ne izostane.

ghosting

Svako odbijanje i prekid odnosa koje nismo željeli ili očekivali bolno je iskustvo koje zahtijeva vrijeme da zacijeli. U tom procesu korisno je:

Priznati i prihvatiti osjećaje koje pobuđuje ghosting – skupina talijanskih neuroznanstvenika potvrdila je nalaze nekoliko prethodnih istraživanja koji upućuju da osjećaj tjelesne boli i one prouzročene zbog odbijanja od strane druge osobe, aktiviraju iste regije mozga (Novembre i sur., 2014.). Tako nas tuga, odbačenost, razočarenje, ljutnja ili frustracija zbog napuštanja mogu subjektivno jednako boljeti kao posjekotina ili opeklina na koži.

Razgovarati o proživljenom iskustvu s osobom od povjerenja – dijeljenje misli i osjećaja s bliskom osobom pomoći će u „prorađivanju“ situacije i da je sagledamo iz različitih perspektiva (ne samo one „najcrnje“).

Brinuti se o sebi – cijelo vrijeme dok se nosimo s neugodnim osjećajima koje je ghosting prouzročio dobro je dodatno voditi računa o svojim osnovnim potrebama (količina sna, prehrana); svakako si priuštiti nešto što nas opušta i veseli kako bismo smanjili razinu stresa.

Prihvatiti i otpustiti – kad početna navala emocija splasne, prihvatite situaciju kakva jest – druga osoba je prekinula kontakt i to je jedina istina. Što bi bilo kad bi bilo, da je bilo, što smo možda mogli ili nismo smjeli pa bi možda ispalo drugačije… ne razbijajte glavu s razlozima prekida (koje druga osoba nije željela podijeliti s vama) niti s načinom na koji je odlučila okončati odnos. Stvarnost je da osoba, svojom voljom, više nije u našem životu i ne možemo utjecati na njeno ponašanje, te je vrijeme da je i mi (ot)pustimo i krenemo dalje. Kako ističe Byron Katie, autorica metode osobnog razvoja Rad (The Work) – stvarnost je ljubazna, samo nam misli, odnosno priče koje o njoj sami stvaramo nanose emocionalnu bol. Boriti se protiv stvarnosti unaprijed je izgubljena bitka. Uvijek, bez iznimke.

ghosting

Odgovornost kao lijek za anksioznost

Da bi počinitelji odlučili izbaciti ghosting iz svog repertoara ponašanja, za početak, trebaju osvijestiti da mu pribjegavaju u situacijama kad se žele „riješiti“ nekog odnosa. Uglavnom se radi o osobama koje i u drugim situacijama, a ne samo partnerskim odnosima, izbjegavaju otvorene rasprave i razjašnjavanja. Uvijek kad bi moglo postati neugodno daju petama vjetra kako bi izbjegli anksioznost koju osjećaju u takvim okolnostima ili misle da nema svrhe komunicirati jer njihove vještine uvjeravanja ili pregovaranja nisu razvijene i svejedno će izvući deblji kraj. No, ono o čemu nedovoljno razmišljaju je da biti svoj nema cijenu i da imamo pravo birati tko nam se sviđa i s kim želimo provoditi svoje vrijeme. Otvoreno i dobronamjerno reći nekome da nije naša srodna duša je možda neugodno u danom trenutku, no znajući da smo postupili iskreno i pošteno omogućava nam da odnos zaključimo na zdrav način. Preuzimanje odgovornosti za svoje izbore i postupanje u skladu s njima dugoročno nas osnažuje i oslobađa.

Ponekad, ipak, otići bez pozdrava

Postoje okolnosti u kojima ghosting postaje poželjno pa i nužno ponašanje. Partnerska veza u kojoj smo izloženi zlostavljanju ili odnosi u kojima drugi redovito narušavaju naše osobne granice i nakon što smo jasno u više navrata na to ukazali. Također, kada smo suočeni s osobama koje se učestalo služe lažima i manipulacijom kako bi ostvarili svoje interese i to, uglavnom, nauštrb naših (narcisi, sociopati i ostali tzv. energetski vampiri), imamo puno pravo jednostrano i nenajavljeno prekinuti međusobnu interakciju.

 

Tihana Malenica Bilandžija

– psihologinja, coach i trenerica u području osobnog i organizacijskog razvoja

 

 

Foto: Unsplash, Pexels

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.