Dua Lipa je otvorila knjižnicu zabranjenih knjiga. Ideja iza nje važnija je od same knjižnice
Dua Lipa je otvorila Manifesto Library, prvu fizičku knjižnicu svojeg Service95 Book Cluba, u poznatoj knjižari Livraria Lello u portugalskom Portu. U njoj se nalazi 100 zabranjenih i cenzuriranih knjiga, a cilj projekta je potaknuti razgovor o slobodi čitanja, različitim perspektivama i snazi književnosti.
Knjige su oduvijek mijenjale svijet. Ponekad su mijenjale način na koji razmišljamo o sebi, ponekad su propitivale društvena pravila, a ponekad su bile toliko snažne da su ih pojedini režimi pokušavali ušutkati zabranama, cenzurom ili uklanjanjem s polica knjižnica i škola.
Upravo je tim knjigama posvećen novi projekt glazbenice Due Lipe. U povijesnoj knjižari Livraria Lello u portugalskom Portu otvorila je Manifesto Library – prvu fizičku knjižnicu svojeg Service95 Book Cluba. Umjesto da bude tek još jedna zbirka knjiga poznate osobe, zamišljena je kao mjesto koje potiče razgovor o slobodi mišljenja, različitim perspektivama i važnosti čitanja u vremenu kada su informacije dostupnije nego ikada, ali pažnja sve kraća.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Manifesto Library nije zamišljena kao obična knjižnica
Manifesto Library otvorena je 27. lipnja u sklopu jedne od najpoznatijih knjižara na svijetu, Livraria Lello, koja već više od 120 godina privlači ljubitelje književnosti iz cijelog svijeta. Novi prostor smješten je u kulturnom auditoriju koji je projektirao portugalski arhitekt Álvaro Siza, dobitnik Pritzkerove nagrade.
Ondje se nalazi stalna zbirka od stotinu zabranjenih, cenzuriranih ili osporavanih knjiga iz različitih razdoblja i dijelova svijeta. Knjige nisu složene prema abecedi ili žanru, nego prema idejama koje istražuju. Cijela zbirka organizirana je oko četiri velike teme – moći, kontrole, glasa i sjećanja – kako bi posjetitelje potaknula na razmišljanje o tome zašto su određene knjige nekada bile smatrane prijetnjom.
Cilj nije samo čuvati knjige. Manifesto Library zamišljena je kao živo mjesto susreta, čitanja i razgovora u kojem će se održavati rasprave, književni programi i susreti s autorima.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Zašto baš zabranjene knjige?
Povijest književnosti prepuna je djela koja su u jednom trenutku bila zabranjena jer su otvarala teme koje su društvu bile neugodne ili su dovodila u pitanje autoritete. Mnoge od tih knjiga danas se smatraju klasicima svjetske književnosti.
Na policama Manifesto Library nalaze se djela autorica i autora poput Margaret Atwood, Salmana Rushdieja i Olge Tokarczuk, čije su knjige u različitim državama bile osporavane ili cenzurirane zbog političkih, društvenih ili kulturnih razloga.
Govoreći o projektu, Dua Lipa istaknula je kako je čitanje jedan od najvažnijih načina na koji razvijamo sposobnost razumijevanja drugih ljudi i različitih iskustava. U svijetu u kojem se informacije često svode na kratke objave i naslove, knjige nas uče nečemu sasvim suprotnom – da zastanemo, promislimo i dopustimo da nas nečija priča promijeni.
Kako je sama rekla: “Ponekad je najsubverzivnija stvar koju možete učiniti pročitati knjigu i zatim razgovarati o njoj.”
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Od čitateljskog kluba do kulturnog prostora
Service95 mnogi su u početku doživjeli kao još jedan celebrity newsletter. Međutim, tijekom posljednjih nekoliko godina prerastao je u mnogo više od toga.
Projekt danas okuplja preporuke knjiga, intervjue s piscima, eseje, podcast i čitateljski klub koji redovito predstavlja autore iz različitih kultura i dijelova svijeta. Otvaranjem Manifesto Library cijela je priča dobila i svoj fizički dom – mjesto na kojem čitanje izlazi iz digitalnog prostora i ponovno postaje zajedničko iskustvo.
U vremenu u kojem se sve češće govori o padu interesa za čitanje, ovakav projekt podsjeća da knjige još uvijek mogu biti prostor susreta, razmjene ideja i otvorenog dijaloga.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Knjižnica koja slavi slobodu čitanja
Manifesto Library nije nastala kako bi govorila ljudima što trebaju misliti. Upravo suprotno. Njezina je ideja podsjetiti da svatko ima pravo sam donijeti sud o knjizi, bez obzira na to je li ona nekada bila osporavana, zabranjena ili izazivala kontroverze.
Zato je ovaj projekt mnogo više od nove turističke atrakcije u Portu. On je podsjetnik da književnost nije samo zbirka priča nego prostor u kojem učimo postavljati pitanja, preispitivati vlastite stavove i razumjeti iskustva koja nisu naša, a tamo gdje postoji sloboda čitanja, postoji i prostor za slobodu mišljenja.
Foto: Instagram @dualipa
INDIRA JURATEK
Urednica i osnivačica holističkog i well-being portala Budi Dobro, ekologinja, Holistic Healerica koja u svom terapeutskom radu kombinira više tehnika, vlasnica brenda kristalnog nakita Zoe. Kao urednica portala kojem je dobrobit čovjeka u središtu, kroz svoju zajednicu svakodnevno nastojim utkati ideju da mi jesmo nositelji promjene, a da ta promjena kreće od nas samih.
Povezane priče
Trendovi za 2025. godinu: Osvjetljenje
Ne samo funkcionalnost, već i vizualni izgled i održivost… Tako bi
„Još jednom“ uživamo u glazbi koju stvara Boris Štok
Od danas na svim streaming platformama možete poslušati „3“, tre
Dobra knjiga: 5 novih knjiga koje nećete moći ispustiti ovog rujna
Znanstveno je dokazano da čitanje smanjuje tjeskobu, anksioznost i st
Dobra knjiga: 4 knjige koje će unaprijediti vaš odnos prema novcu
U nastavku donosimo četiri knjige koje nude korisne savjete kako mudr
Kako izraditi osobnu knjigu zahvalnosti za 2026. godinu
Knjiga zahvalnosti može biti moćan alat za jačanje pozitivnog razmi
Dobra knjiga: Metoda Wim Hof – Aktiviraj svoj puni potencijal
Kako bi pomogao ljudima preobraziti način na koji živimo podsjećaju
POST COMMENT