Jadranka Boban Pejić: Svakodnevnim odabirima glasamo za to kakav svijet želimo u budućnosti

 

Jadranka Boban Pejić i njen suprug Zlatko, pioniri su zdravih stilova življenja, promicanja organskog uzgoja i ekološkog pristupa životu u svakodnevnici.

Osnivačica je Ustanove Makronova u Zagrebu, autorica programa Škole prirodne kuhinje i koncepta Cjelovito zdravlje žene, direktorica poduzeća Biovega te sretna majka Davida i Dore Korine te baka malom Valu.

Više od dvadeset pet godina vodi različite programe edukacije te je autorica brojnih članaka i stalna suradnica nekoliko domaćih časopisa, televizijskih priloga i emisija. Svoj put u svijet prirodne prehrane započela je davne 1985. godine kao studentica defektologije. Nakon završetka studija dvije je godine radila kao znanstveni asistent na Fakultetu za defektologiju u Zagrebu, a istovremeno je edukacijom na Kushi institutu u Bostonu stekla zvanje učiteljice makrobiotike. Autorica je brojnih kuharica – Žitarice, Alge, Proljeće, Ljeto, Jesen, Zima, Bez glutena, Supernapitci, Prirodno i slatko, Prirodno bez glutena te priručnika Za bebe i djecu 1, Za bebe i djecu 2, i koautorica knjige Hrana za život, od kojih su mnoge nagrađene prestižnim svjetskim nagradama.

Kao žena inspiracija, vizionarka te osoba koja svojim životom pokazuje vrijednost, ali i nužnost holističkog pristupa životu, nit je vodilja za brojne koji traže potvrdu kako se ipak u civilizaciji 21. stoljeća može živjeti po vlastitim izborima, na povezaniji i prirodniji način te sljedeći vlastitu ideju.

S Jadrankom smo razgovarali o njenim početcima, makrobiotici i veganstvu, imunitetu, ali o svakodnevnim malim izborima koji čine velike promjene. Dobili smo i nekoliko savjeta što s neizvjesnošću današnjeg vremena. Sve vas čeka u nastavku.

1. Lako Vas je opisati kao ženu inspiraciju, ali Vi ste i uspješna poduzetnica i vizionarka, majka, supruga. Možete li nam otkriti recept ili tajni sastojak kako kao žena u Hrvatskoj uspjeti ostvariti svoju viziju?

Hvala vam na lijepim riječima, od nedavno sam i baka jednog divnog Vala. Niti jedan pojedinac ne može ništa sam postići, snaga je uvijek u partnerstvu, timu, suradnji. Stoga, mislim da je najvažnije okružiti se kvalitetnim ljudima i biti svjestan svačije uloge, doprinosa i posvećenosti. Imam tu sreću u životu da sam od rođenja okružena fantastičnim ljudima – od obitelji, prijatelja pa do djelatnika koji su također svojevrsna obitelj s obzirom koliko vremena dijelimo zajedno.

2. Kada se u Hrvatskoj gotovo i nije znalo za makrobiotiku Vi ste stekli zvanje učiteljice makrobiotike. Što Vas je privuklo tome i koje su prednosti takve ishrane te koja je razlika u odnosu na veganstvo?

Makrobiotika je filozofija življenja prema kojoj pojedinac pokušava što je moguće više živjeti u skladu s prirodom, brinuti o svom vlastitom zdravlju; a kada smo zdravi i zadovoljni to predstavlja najjači pozitivni utjecaj na sredinu u kojoj živimo. Ta širina, pozitiva i plemenitost ideje „velikog života“, kovanice koja dolazi od grčkog ‘macro bios’, ono je što me je privuklo da makrobiotiku prisvojim kao vlastiti način filozofije življenja.

Ne treba zanemariti da je „u paketu“ bio i moj suprug koji me je upoznao s makrobiotikom, pa je ljubav bila sastavni dio te priče. Za razliku od veganstva makrobiotika ne isključuje u potpunosti namirnice životinjskog porijekla, jer ovisi u kojim klimatskim uvjetima živimo i koje su individualne potrebe i preferencije. Sami odabirete da li ćete pri tome izabrati vegansku, vegetarijansku ili omnivorsku varijantu. Treba naglasiti da makrobiotika ipak zagovara tzv. plant based diet, tj. većina namirnica je biljnog porijekla.

3. Autorica ste brojnih kuharica, od kojih su mnoge dobile nagrade za najbolje kuharice, a kuharica Ljeto osvojila je drugo mjesto prestižnog svjetskog priznanja Gourmand World Cookbook Award u kategoriji najbolje vegetarijanske kuharice svijeta za 2007. godinu. Kako ste se osjećali s takvom nagradom i što mislite da je osvojilo žiri?

To sada izgleda tako davno, da mi se toga gotovo teško i prisjetiti. (smijeh) Bila mi je velika čast u Londonu primiti to priznanje, a žiriju su se svidjeli moji jednostavni i sezonski recepti što je i glavna karakteristika mog pristupa kuhanju – jednostavni, ukusni recepti koje svatko može pripremiti kod kuće.

4. Autorica ste i knjiga o prehrani beba i djece. Mnogi se pitaju je li sigurno za zdravlje djeteta imati prehranu bez namirnica životinjskog podrijetla. Koje je vaše stajalište?

Za dijete je najvažnije da ima raznoliku prehranu temeljenu na organskim namirnicama, jer djeca zbog manje tjelesne težine te organizma koji je u rastu i razvoju teže podnose kemikalije i aditive iz konvencionalnih proizvoda. Biljna prehrana, za razliku od uobičajenih predrasuda, može djetetu osigurati sve potrebne hranjive sastojke za rast i razvoj. Moja djeca su od malena povremeno jela ribu i plodove mora. To im je i danas izbor i jedino što jedu od namirnica životinjskog porijekla.

5. Osnivačica ste Ustanove Makronova u Zagrebu, autorica programa Škole prirodne kuhinje i koncepta Cjelovito zdravlje žene i direktorica poduzeća Biovega čime činite zaokruženu cjelinu pristupa holističkom životu. Što je po vašem mišljenju nužno za život u skladu s prirodom i održivi razvoj zajednice?

Svijest da svojim vlastitim odabirima utječemo ne samo na svoje zdravlje i zdravlje svoje obitelji već i na stanje okoliša tj. planeta u cjelini. Ono što jedemo, pijemo, koristimo za osobnu higijenu i čišćenje svog doma itekako određuje stanje zdravlja naše obitelji, ali o tome ovisi i stanje tla, vode i zraka. Svakodnevnim odabirima mi zapravo “glasamo” za to kakav svijet želimo u budućnosti. Naša svakodnevna, osobna ekologija tj. način življenja ključ je svih promjena koje se dalje odvijaju.

6. Veganstvo je danas zapravo jako popularno pa možda čak i pomodarstvo. Što su po vama pravi razlozi zašto se ljudi trebaju okrenuti veganskoj prehrani i mislite li da je to pravi put za svakoga?

Podržavam sve veći interes za veganstvo jer je to održiviji način življenja i pri tome ne mora biti isključiv. Etička komponenta veganstva sve više privlači mlade ljude jer je šokantna količina životinja koja se godišnje koristi za ljudsku prehranu, a možda još više od toga kako se te životinje tretiraju. U isto vrijeme uzgoj životinja tj. prehrambena industrija jedan je od najvećih zagađivača okoliša zbog emisije ugljičnog dioksida, prevelike potrošnje vode, kontaminacije vode i tla te uništavanja šuma da bi se uzgojila hrana za uzgoj tih životinja. Svatko može doprinijeti barem na način da jednom ili dva puta tjedno ne jede namirnice životinjskog porijekla – bolje za zdravlje, bolje za okoliš.

7. Ove godine puno pričamo o imunitetu. Koje namirnice biste nam preporučili u zimskom periodu pred nama, a da nam osnažuju imunitet?

Što više povrća i voća poput bundeva, batata, luka, češnjaka, đumbira, jabuka, kruški.

Svakako predlažem svakodnevno prirodno ukiseljeno povrće poput kiselog kupusa, repe, daikona, čičoke jer jača mikrobiom, a time i naš imunitet. Ne zaboravite kelj, kupus, blitvu, lišće peršina te fantastični celer listaš koji sjajno čisti organizam.

Dobro je svakodnevno jesti juhe i variva tijekom jeseni i zime, pogotovo one s mahunarkama poput leće, slanutka, graha.

Namirnice koje slabe imunitet poput bijelog brašna, šećera i rafiniranog ulja svedite na minimum ili najbolje izbacite iz prehrane. Dobro žvačite i jedite u miru te nikako ne preskačite doručak.

8. Čitala sam Vaš tekst o osmjehu. Možete li nam reći što je za Vas smijeh i zašto se trebamo više smijati?

Smijeh je „nasušna“ potreba, vježba, ugoda i znak da sami sebe ne doživljavamo preozbiljno. Ne kažu uzalud da je dan bez smijeha izgubljen dan, stoga ujutro kad se probudite, nasmiješite se, živi ste!

9. Živimo u čudnim vremenima u kojima su strah i tuga dominantne emocije. Što biste preporučili ljudima kako se nositi s neizvjesnošću i nesigurnošću?

Unatoč svemu mi živimo puno lagodnije nego što su živjeli naši preci. Ne moramo ići po vodu negdje daleko na izvor, ne moramo loviti svoju hranu, imamo je u izobilju i živimo u udobnim prostorima sa strujom, toplom vodom i mnogim drugim blagodatima. Stoga, možda za početak da se svakodnevno podsjećamo na to i ne podrazumijevamo sve ono dobro što imamo, a toga je napretek. Svakodnevne šetnje u prirodi, za ljude u gradovima to su parkovi, izuzetno su važne kao i boravak na zraku bez obzira na vremenske uvjete. Jednostavne male stvari, poput šalice toplog čaja, plamena svijeće, čitanja i pisanja pretvorite u svoje iscjeljujuće rituale. U akutnim stanjima tjeskobe umijte se hladnom vodom, cuclajte kockicu leda i dišite, niste sami…

Proći će i ovo, imajte povjerenja u život, puno više toga je dobrog nego lošeg, neka vas ta misao nosi iz dana u dan.

10. Što za Vas znači biti dobro?

Imati pregršt energije za stvaranje koje čini pozitivne promjene u vlastitom okruženju. Smišljati različite načine kako unijeti više radosti u tuđe živote i davati, dijeliti, doprinositi,
služiti životu… i biti svoja.

 

 

Druge zanimljive intervjue možeš pročitati ovdje.

 

Indira Juratek