Sutra u Zagrebu prosvjed protiv megafarmi: Građani traže zabranu projekata u Sisačko-moslavačkoj županiji

U subotu, 21. veljače, u 9 sati i 30 minuta na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu održava se prosvjed protiv planirane izgradnje velikih peradarskih kompleksa u Sisačko-moslavačkoj županiji. U 10 sati predviđena je konferencija za medije, nakon čega će povorka krenuti prema Zrinjevcu i Glazbenom paviljonu.

Prosvjed je u potpunosti građanski i nepolitički, a organiziraju ga udruge Zelena akcija, Prijatelji životinja te građanske inicijative “Siščani ne žele biti Smetlišćani” i “Sunjani ne žele biti smuljani”, uz potporu više od 140 organizacija civilnoga društva. Pridružit će mu se i javne osobe poput Darka Rundeka, Sande Hržić, Eve i Gorana Višnjića, Filipa Sertića, Igora Barberića i Vrtlara Krune.

Ovo nije tek još jedan skup nezadovoljnih građana. Ovo je, za mnoge, pitanje smjera u kojem Hrvatska želi ići: prema industrijaliziranoj, centraliziranoj proizvodnji hrane koja koncentrira moć i kapital (i to ne domaći!) ili prema modelu koji štiti prirodu, lokalne zajednice i male proizvođače.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Prijatelji životinja🐇 (@prijateljizivotinja.hr)

Industrijski model koji Europa sve češće koči

Ogromne farme čiju izgradnju planiraju ukrajinski investitori proizvodile bi i distribuirale stotinu tisuća tona piletine na godinu, a samo klaonica u Sisku trebala bi imati kapacitet od oko 82 milijuna pilića na godinu.

Projekt predviđa izgradnju velikih farmi pilića i prateće infrastrukture koja bi omogućila masovnu proizvodnju i preradu peradi. Sve je planirano u neposrednoj blizini domova, vrtića, škola, zaštićenih prirodnih dobara poput parka prirode Lonjsko polje i rijeka, od kojih je Kupa i izvor pitke vode.

Dok investitori govore o radnim mjestima i razvoju, protivnici upozoravaju na ozbiljne rizike: emisije stakleničkih plinova, zagađenje zraka i voda, ogromne količine otpada i stajskog gnoja, povećani promet, neugodne mirise, degradaciju tla i potencijalno dugoročne zdravstvene posljedice za stanovništvo.

Ovakvi modeli intenzivne industrijske proizvodnje u mnogim europskim zemljama nailaze na sve snažniji otpor. Lokalna vijeća i zajednice u više su navrata odbijala megafarme upravo zbog klimatskih i okolišnih rizika.

Europska unija dodatno pooštrava regulative za velike farme stoke i peradi zbog njihovog utjecaja na zrak, vodu i klimatske promjene. Hrvatska se, u tom smislu, nalazi pred jasnim izborom: hoće li slijediti trend održivosti ili riskirati dugoročne posljedice.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Prijatelji životinja🐇 (@prijateljizivotinja.hr)

Prijetnja opstanku domaćih farmi i OPG-ova

Jedan od ključnih argumenata protiv projekta jest njegova potencijalna snaga proizvodnje, koja bi višestruko nadmašila postojeću domaću proizvodnju. Takva koncentracija industrijske peradarske proizvodnje može ozbiljno destabilizirati tržište i dovesti do propasti brojnih malih i srednjih farmi te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Za ruralne krajeve to ne znači samo gubitak prihoda. To znači gubitak identiteta, znanja, generacijskog kontinuiteta i odnosa prema zemlji. OPG-ovi nisu samo proizvođači hrane, oni su čuvari krajolika i života na selu. Industrijski megakompleksi taj suživot ne poznaju.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Heather Mills (@heathermillsofficial)

Grad Sisak ne daje podršku projektu

Projekt nema podršku niti Grada Siska. Gradonačelnik Siska, Domagoj Orlić, jasno je poručio da se protivi projektu, prvenstveno zato što nije usklađen s važećom prostorno-planskom dokumentacijom.

Kako je naveo, izmjene prostornog plana započete su u mandatu prethodne vlasti, no nova gradska uprava ih je po preuzimanju dužnosti u svibnju prošle godine zaustavila. Jedan od razloga bio je to što je planirana lokacija udaljena svega oko 300 metara od prve stambene zgrade.

Gradonačelnik smatra da takva lokacija nije primjerena za realizaciju ovakvog projekta te da važeći prostorni plan uopće ne predviđa mogućnost takve investicije na tom zemljištu. Naglasio je da projekt nema podršku Grada Siska, niti njega kao gradonačelnika, ali niti kao Siščanina.

„Apsolutno dijelim zabrinutost svih svojih sugrađana i moji sugrađani u tom dijelu imaju apsolutno moju podršku“, poručio je, dodajući kako Grad ne planira prilagođavati niti mijenjati prostorne planove radi realizacije ove investicije.

Ta izjava mijenja perspektivu cijelog slučaja. Ako lokalna samouprava i gradonačelnik jasno izražavaju protivljenje, tada je riječ o projektu koji nema legitimno uporište u zajednici u kojoj bi se trebao realizirati.

Peticija kao građanski odgovor

Građani koji se protive izgradnji megaperadarskih kompleksa pokrenuli su i peticiju kojom traže zabranu projekta i zaštitu okoliša te lokalne poljoprivrede. Peticiju je moguće potpisati ovdje.

Prosvjed u Zagrebu zato nije samo simboličan čin već poruka da razvoj ne može biti opravdanje za ugrožavanje prirode, zdravlja i opstanka malih proizvođača.

U vremenu kada Europa preispituje modele intenzivne industrijske proizvodnje, nevjerojatno je da pred nama stoji pitanje hoće li Hrvatska izabrati put koji dugoročno čuva ljude i prostor ili će prihvatiti rješenja koja se drugdje već napuštaju.