Sjeme dobra: Zimsko planiranje vrta (3. dio)

Živjeti u skladu sa svojom biologijom…

Uskoro dolazi dan kad ćemo iznijeti stol i stolice na terasu i balkon, a tamo će ostati do kasne jeseni. Obožavam taj dan u godini, koji nije kalendarski određen već prema osjećaju. Kad osjetiš proljeće u zraku, znaš, to je to – uskoro na svježem zraku ispijamo kave ujutro, a čaše vina navečer.

Kako je naš vrt još jako mlad u postanku, prošle godine nam je postalo jasno da nam nedostaje drveća koji bi davalo hlad i ugodnu sjenu. Kad bih mogla magično pojačati rast stabala oko terase, uživali bismo u vanjskom prostoru puno više nego sada. No prirodi se ne može zapovijedati, ali možemo joj pomoći da se zdravo razvije oko nas. Ako imate mjesta, svakako posadite drveće i grmlje, pa krenite na „niže“ biljke. Ono daje strukturu, prirodno hlađenje i stanište životinjama u vrtu. Sve će uspijevati bolje. Tako smo prošle jeseni uz postojeće breze posadili jarebiku (Sorbus aucuparia) i munjiku (Sorbus aria).

Uz terasu smo smjestili krušku sorte Boscova bočica i jabuku sorte Rajka. S druge strane terase, smjestili smo malu magnoliju (Magnolia stellata) i sadnice hortenzije, koje će uskoro dati bujno grmlje prekrasnih cvjetova. Uz dvije japanske trešnje (Prunus serrulata “Kanzan”) posađene u prednjem dvorištu netom prije pandemije, zaključila sam da imamo dovoljno vrsta iz porodice ruža. Stoga bih još ove jeseni posadila stablo hrasta te grabove mladice kao živu ogradu. U nekoj od sljedećih kolumni objasnit ću zašto sam odabrala baš te vrste. Svakako se informirajte koje biljke više vole „živjeti“ skupa i na kojem području vrta bi bile sretne. Pratite svoje želje, ali cilj je da biljke rastu zdravo i čine smislenu cjelinu mreže života u vrtu. Ako imate vrlo mali vrt, to ne znači da ne možete zasaditi određen broj stabala, koristeći primjerice Miyawaki metodu. Nemojte se obeshrabriti ni ako imate samo balkon, nego ispitajte mogućnosti. Neka vam inspiraciju budu tzv. „gradovi-šume“ – vrlo zanimljiv spoj arhitekture, održivog razvoja i prirode u gradovima diljem planete (npr. Milano).

Sljedeći put, tema će biti zemlja za sadnju. Kraj veljače i rani ožujak je idealan za unutarnju sadnju, ali možete već razmišljati koju zemlju koristiti za vanjsku sadnju. Nije svaka vrsta zemlje jednako kvalitetna, niti pogodna za sadnju svake biljke. Stoga ću napisati što je funkcioniralo za mene prema mom skromnom iskustvu. Jedno što bih istaknula, nemojte da vas privuče jeftina zemlja iz trgovačkih lanaca!
—

U očekivanju proljeća, osjećam se kao u nekoj kukuljici. Tu i tamo izađem van, pronjuškam zrak i zaključim – ne još! Trenutno samo kontempliram, ne čitam niti meditiram, sklanjam se od društvenih mreža i web portala. Imam osjećaj da mi treba pražnjenje i pauza. Isto je tako i sa mojim „unutarnjim rastom“, trudnoća trenutno samo predstavlja čekanje: prvi veliki pregled, testovi, veće odluke oko plana poroda i kupovine najpotrebnijih stvari. Sve je to što u daljoj, što u bližoj budućnosti, i zato se ne zamaram. Dajem si vremena. To želim i vama, ako se osjećate malo čudno krajem zime, napravite odmak i dajte si malo vremena. Jer proljeće i sve aktivnosti koje donosi samo što nisu tu!

Prvi dio kolumne pročitajte ovdje.

Drugi dio kolumne pročitajte ovdje.

Eva Luna

– Okolištarka po struci, potajno želi biti Superwoman za rješavanje svjetskih problema. Pokušava krenuti od sebe. Ovisnica o knjigama i čaroliji, zaljubljena u mudrost Prirode i Svemira.

Foto: Unsplash