Ekologinja Suzanne Simard tvrdi kako drveće ima sofisticiranu i povezanu ‘društvenu’ mrežu koja se odvija pod zemljom.
Njezino 30 godina dugo istraživanje kanadskih šuma je dovelo do otkrića da drveće međusobno ‘razgovara’ često, a i na velikim udaljenostima. Na cijelu ideju istraživanja ju je navelo jedno davno otkriće u kojem je ustanovljeno da jedan korijen sadnice bora može poslati ugljik drugom korijenju sadnica bora.
Stabla su, navodno, jako društvena i međusobno ovise jedna o drugima kako bi preživjela. Komunikacija je bitna, a ogromna mreža korijenja služi i za slanje ‘tajnih’ poruka među njima, što omogućuje dijeljenje hranjivih tvari i vode s onim stablima kojima su nutrijenti potrebniji.
Njezina pretpostavka da drveće može međusobno dijeliti informacije bila je jako kontroverzna pa je zbog poteškoća u dobivanju sredstava za istraživanje odlučila sama eksperimentirati.
Posadila je 240 stabala breze, jele i cedra u kanadskoj šumi i pretpostavila da će breza i jelka razviti vlastitu podzemnu mrežu, no ne i cedar. Sadnice je pokrila plastičnim vrećicama ispunjenim raznim vrstama ugljičnih plinova. U brezu je ubrizgala radioaktivni plin, a u jelu stabilni ugljikov dioksid.
Kad ih je provjeravala Geiger-Müllerovim brojačem, saznala je da u cedru nema radioaktivnosti. Međutim, kod jele i breze, koje su dijelile ugljikov dioksid, brojač je itekako reagirao. Breza je bila ta koja je slala ugljikov dioksid jeli, osobito kad je bila u hladovini. Tijekom zime, događala se obrnuta komunikacija. Breza je bila bez lišća, a zimzelena jela joj je slala potrebni ugljik. Znanost je do tada uvijek smatrala kako se stabla međusobno natječu za ugljik, sunce, vodu i hranjive tvari.
Stabla su ‘razgovarala’ pomoću kemijskih i hormonskih signala putem micelija. Komunicirala su putem ugljika, dušika, fosfora, vode, hormona i kemikalija, a zatim međusobno dijelila te elemente, stvarajući ravnotežu cijele šume.
Micelij povezuje različita pojedina stabla u jednoj šumi, bilo da su u pitanju stabla iste ili različitih vrsta. Simard je otkrila kako starija stabla hrane mlađa te da jedno starije stablo može biti povezano s više stotina drugih stabala.
Izvor: geek.hr
Foto: Unsplash
